Objavljeno u Nacionalu br. 850, 2012-02-28

Autor: Marko Biočina

Borac za skuplje mlijeko

U HŽ-u potrošio milijune na preskupu obuću

Organizator prosvjeda mljekara Darko Pavičević ne posjeduje ni jedno grlo stoke, niti je ikad radio u poljoprivredi, ali je zato u HŽ-u bio šef Zaštite na radu

Darko Pavičević oštro se pobunio protiv novih specifikacija koje su omogućile nabavu jednako kvalitetne, ali jeftinije zaštitne obućeDarko Pavičević oštro se pobunio protiv novih specifikacija koje su omogućile nabavu jednako kvalitetne, ali jeftinije zaštitne obućeNekadašnji sindikalac i šef Službe zaštite na radu u Hrvatskim željeznicama Darko Pavičević glavni je pregovarač Stožera za obranu cijene mlijeka. Pod njegovom koordinacijom već gotovo dva tjedna dio hrvatskih mljekara prosvjeduje i blokadom prometnica pokušava se izboriti za veću otkupnu cijenu svog proizvoda. Iako su dosad kao vođe mljekarske pobune uglavnom medijski eksponirani bili čelni ljudi proizvođačkih udruga Mladen Šolčić, Branko Zorić i Igor Rešetar, ključni organizator i logističar prosvjeda upravo je Pavičević - 55-godišnji inženjer sigurnosti na radu koji ne posjeduje ni jedno grlo stoke, niti je ikada radio u poljoprivredi. Njega su čelnici Hrvatskog saveza udruga prizvođača mlijeka angažirali zbog pregovaračkog iskustva koje je stekao kao dugogodišnji sindikalni čelnik u Hrvatskim željeznicama - kompaniji koju je, prema vlastitim riječima, prije nekoliko godina bio prisiljen napustiti upravo zbog toga što je svojim sindikalnim djelovanjem smetao upravi. Ipak, prije nego što je postao borac za skuplje mlijeko, čini se da se Pavičević jednakim žarom zalagao za skuplju obuću - onu zaštitnu.

Nacional ima uvid u dokumentaciju u vezi s milijunskim skandalom oko nabave zaštitne obuće za radnike HŽ Infrastrukture.


Radi se o poslu za koji je godinama kao šef službe zaštite na radu bio nadležan upravo Pavičević, pod čijim je vodstvom i izrađivan propisnik službene odjeće i obuća radnika te tvrtke. Radi se o dokumentu koji propisuje sve tehničke karakteristike koje zaštitna odjeća i obuća moraju zadovoljavati, a na temelju kojih se izrađuje i tehnička dokumentacija za natječaje javne nabave. Radi se o vrlo unosnim poslovima, jer samo HŽ infrastruktura, najveća tvrtka od 4 sastavne tvrtke HŽ Holdinga, zapošljava oko 7000 ljudi, a zalihe njihove službene odjeća i obuća moraju se redovito obnavljati. Primjerice, samo od 2007. do 2009. Hrvatske željeznice su na nabavu različitih vrsta zaštitne obuće za svoje radnike potrošile oko 5 milijuna kuna.
Sav taj novac pripao je jednoj tvrtki - varaždinskom Viku. Dakako, Viko je poslove dobio u zakonski propisanoj proceduri javne nabave, kao najpovoljniji ponuđač, ali neki od ostalih domaćih proizvođača više su puta posumnjali da su karakteristike u HŽ-ovu propisniku prilagođene proizvodnom asortimanu Vika, što toj tvrtki omogućava da uvijek ponudi specificiranu robu po najnižoj cijeni.

Te optužbe nikad nisu bile dokazane, no kad je sredinom 2009., nakon tragične nesreće nagibnog vlaka u Rudinama, smijenjena uprava HŽ Infrastrukture, jedan od prvih poteza novih čelnih ljudi tvrtke bio je da provedu reviziju propisnika i na taj način pokušaju osigurati veću konkurenciju i nižu cijenu nabave zaštitne obuće i odjeće. Toj namjeri uprave Pavičević se oštro suprotstavio, tvrdeći da je to njegov posao, a u tome ga je podržao i sindikat. Ipak, u Upravi su ustrajali i za reviziju spornog dokumenta angažirali Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu. Studija je dovršena krajem 2009., a u propisnik su uvedene određene promjene. U najvažnijim odredbama nije promijenjeno ništa, no izbačene su neke specifikacije za koje su stručnjaci s fakulteta ocijenili da ne utječu u znatnoj mjeri na sigurnosne performanse obuće, ali sužavaju krug potencijalnih ponuđača. Primjerice, jedna od takvih odredbi bila je ona koja je propisivala obvezu da jezik cipele bude punjen spužvom. Ipak, Pavičević se oštro pobunio protiv rješenja, tvrdeći među ostalim da autori studije nisu dovoljno kvalificirani da donose takve ocjene, te da bi on kao magistar sigurnosti na radu i šef službe trebao biti taj koji će određivati specifikacije sigurnosne obuće. Ipak, u Upravi su se oduprili sindikalnom pritisku, te raspisali natječaj temeljen na novoj regulativi. Rezultat je bio znatno različit do ranijih natječaja. Nekoć nedodirljivi Viko nije pobijedio ni u jednoj kategoriji obuće, nego je glavnina posla pripala tvrtki Inkop obuća iz Poznanovca, i to uz znatno niže cijene.

Tako su crne zimske muške cipele, koje je HŽ Viku 2007. i 2008. plaćao 521 kunu po paru, plaćene samo 378 kuna. Značajna ušteda ostvarena je i na zaštitnim zimskim cipelama bez željezne kapice i s njom, gdje je ušteđeno oko 160 kuna po paru cipela. Doduše, Inkopove ženske cipele bile su nešto skuplje, no ukupno je ostvarena ušteda u stotinama tisuća kuna. Kako ni predstavnici radnika nisu imali prigovora na udobnost i kvalitetu nabavljene obuće, postalo je jasno da je HŽ kvalitetnijim radom na propisima i specifikacijama nabavljene robe mogao ranijih godina uštedjeti milijune kuna. To je bila Pavičićeva odgovornost, pa iako se ne može dokazati da su te greške bile posljedica namjere, a ne nemara, indikativno je da je nedugo nakon opisanih događaja napustio tvrtku uz sporazumni raskid ugovora.

Komentari

registracija
10/2/12

Hazu, 04.03.12. 14:25

Prava glava komunistička,pogledajte ga smeće jedno JUNK


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika