Objavljeno u Nacionalu br. 850, 2012-02-28

Autor: Ivan Pandžić

Novi Kukuriku recept

Rasprodaja i u nacionalnim parkovima

Hoteli na Plitvicama i Brijunima prvi idu u koncesije, a zatim i ostale usluge, unatoč upozorenjima da će takav američki model nanijeti nepovratnu štetu

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode osniva Nacionalnu parkovnu agenciju koja će centralizirati upravljanje svim parkovimaMinistarstvo zaštite okoliša i prirode osniva Nacionalnu parkovnu agenciju koja će centralizirati upravljanje svim parkovimaU sklopu nove politike upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode potiho se priprema i nova privatizacija. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode osniva Nacionalnu parkovnu agenciju koja će centralizirati upravljanje svim parkovima, ali će se odreći upravljanja svime unutar parkova što se ne odnosi striktno na zaštitu prirode. Prvi su na redu hoteli. Koncesijama će se privatnicima dati kompleks četiriju hotela i autokampova na Plitvičkim jezerima i kompleks brijunskih hotela i vila koji su u srcu nacionalnih parkova kao javnog i kulturnog dobra.


Davanje smještajnih kapaciteta privatnom kapitalu tek je početak novog načina upravljanja i privatizacije u nacionalnim parkovima, jer će se ubuduće raditi po principu preuzetom iz SAD-a. A kod njih je sva djelatnost u parku privatna - od smještaja, prodaje ulaznica i prijevoza do ugostiteljstva. Jedinstvena agencija brine se samo o dijelu koji se tiče zaštite prirode. Kod nas se to obavljalo u sklopu državnih, javnih ustanova koje zasebno upravljaju s 19 nacionalnih parkova i parkova prirode. Novac od tih prihoda koristio se i za upravljanje parkom.

Po novoj ideji ministrice Mirele Holy i njezinih suradnika, tomu je zauvijek došao kraj. "Novim modelom želi se postići da se nacionalni parkovi i parkovi prirode bave svojom primarnom djelatnošću - zaštitom, održavanjem, očuvanjem, promicanjem i upotrebom zaštićenog područja. Sekundarne djelatnosti, a tu ponajprije mislimo na hotelijersku, planiraju se dati u koncesiju. Raspisivanje natječaja planirano je nakon što Nacionalna parkovna agencija počne poslovati", potvrđeno nam je u odgovoru Ministarstva zaštite okoliša i prirode.Agencija bi trebala biti osnovana ove godine i parkovi bi prestali postojati kao javne ustanove. Iz Ministarstva navode da je sadašnji model "istrošen, nefunkcionalan i skup" pa će uzeti primjer najbolje prakse - onaj iz SAD-a.

"Iako je Kukuriku koalicija obećala da neće prodavati šume i vodu, upravo se to događa", kaže Zoran Šikić, državni tajnik za zaštitu prirode u mandatu prošle, HDZ-ove vlade. Ističe da je Hrvatska u sasvim drukčijem položaju nego SAD i da koncesioniranje hotela na Plitvicama i Brijunima može imati štetne posljedice za te najpoznatije hrvatske nacionalne parkove. "U SAD-u su hoteli izgrađeni na rubovima nacionalnih parkova, a kod nas na Plitvicama u središtu štićenog područja. To je kao da u Grand Canyonu imate hotel na rijeci Colorado. Zato je odricanje od hotela prepuštanje i dijela parka privatniku. A on će primarno nastojati ostvariti profit, što neće pridonijeti zaštiti prirode", kaže Šikić koji uskoro brani i doktorat o upravljanju zaštićenim područjima prirode. Njemu su vrlo dobro poznati i američki model i njegova suprotnost - švicarski, iznimno strog način očuvanja prirode bez djelatnosti. Šikić objašnjava da mi nemamo ni novca ni potrebe za švicarski model, ali da treba biti itekako oprezan u primjeni američkog modela. U njihovih 400 parkova s koncesijama dolazilo je do brojnih intervencija zbog želje privatnih upravljača za većom zaradom i narušavanja zaštite prirode. "Država je pokrenula stotine sporova protiv privatnika. Nije dobila ni jedan", kaže bivši državni tajnik.

U Hrvatskoj postoji pomalo apsurdna situacija da je i konobar u biti zaposlenik parka prirode. Ukupno je zaposleno oko 1500 ljudi u osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. Samo u 19 upravnih vijeća je 95 čelnika. Upravnih vijeća više neće biti, a voditelji parkova dobit će manje ovlasti. Jedinstvena agencija znatno će smanjiti broj zaposlenih, a najveći dio bit će ostavljen koncesionarima koji će im biti novi šefovi. U Ministarstvu ističu da cilj reorganizacije nije otpuštanje ljudi nego racionalizacija poslovanja kroz zajedničke poslove. Također će se, tvrde među ostalim, voditi jedinstvena politika upravljanja i stvoriti jedinstvena služba čuvara prirode. Iako smo ih pitali o broju zaposlenih i prihodima, te dobiti/gubicima za svaku ustanovu, rekli su nam da te podatke ne mogu dati jer ne postoji jedinstvena evidencija. "To dokazuje koliko je promašen sadašnji model upravljanja", tvrde u Ministarstvu. Navode i da su "sekundarne" djelatnosti stvarale i gubitke, a da će njihovo izbacivanje i koncentriranje na zaštitu prirode omogućiti da se što više stručnjaka raznih profila uključi u zaštitu prirode.
No Šikić ističe da jednostavno nije istina da se posluje s gubicima i da u Ministarstvu moraju postojati podaci o poslovanju javnih ustanova. Prihod svih nacionalnih parkova i parkova prirode je oko 50 milijuna eura ili 375 milijuna kuna, dok država plaća tek 300 od 1500 zaposlenih i u očuvanju prirode sudjeluje sa 60 milijuna kuna. Novac od turističke i smještajne djelatnosti iskorišten je i za očuvanje parkova. "U pregovorima s Europskom unijom posebno je pohvaljen naš sustav upravljanja. Svakako mjesta za poboljšanja ima, ali mi još nismo spremni za koncesije", zaključuje Šikić. Ako se već htjelo bolje kontrolirati i razdvojiti upravljanje uslužnim djelatnostima i smještajem od zaštite prirode, moglo ih se izdvojiti u posebnu podružnicu.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode u Hrvatskoj su imali porast posjetilaca i u recesiji je njihov broj dosegnuo 2,5 milijuna. Plitvička jezera, biser Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a, sama privlače čak milijun turista. Oni donose i pola novca, upravo zbog smještajnih kapaciteta koji će sada biti privatizirani. Četiri hotela raspolažu s 380 kreveta, a dva autokampa s 2850 mjesta. Nacionalni park Krka imao je 700 tisuća posjetitelja i raspolaže jednim od najboljih sustava prijevoza turista za razgledavanje parka, a kako i to spada u sekundarne djelatnosti, prihod i od toga ubuduće će završavati kod privatnog koncesionara. Brijuni sa svoja dva hotela i dvije vile godinama su bili zapušteni, ali su se dva hotela sada počela obnavljati. Već je i HDZ-ova vlada pokušala te hotele dati u koncesiju putem javnog natječaja, ali je to spriječio istarski župan Ivan Jakovčić. On je htio da tim hotelima upravlja državna tvrtka Brijuni rivijera pod njegovim utjecajem, a kad to nije prošlo, objekti su ostali u sklopu javne ustanove i polako se obnavljaju vlastitim novcem i kreditom koji ustanova sama otplaćuje.
Sada će ipak hoteli završiti u rukama privatnika.

Činjenica je da su svakoj vlasti i upravna vijeća parkova služila za stavljanje svojih kadrova, te da je bilo nepravilnosti, što je utvrdila i revizija. Ali isto tako, pogotovo ako se loše pripremi, privatizacija svih djelatnosti i centralizacija može završiti nepovratnom štetom za prirodu. Ako i ustraje na toj ideji, ministrica Holy ne bi je trebala pokušavati provesti bez široke javne i stručne rasprave i potpune transparentnosti. Argument da sve hotele i usluge treba prodati samo zato što smatra da se njima nije dobro upravljalo i da će se uštedjeti na upravnim kadrovima nipošto ne može biti dovoljan.

Vezane vijesti

Uzgoj činovništva

Uzgoj činovništva

Nakon imenovanja na jučerašnjoj sjednici Vlade, Kukuriku koalicija je uspjela u samo mjesec dana povećati broj najviših dužnosničkih mjesta u odnosu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika