Potpuno neprimijećeno prošla je informacija kako to javne tvrtke i Vlada već do ljeta trebaju pokrenuti investicijski ciklus vrijedan 2,4 milijarde eura o kojemu ovisi i gospodarski rast cijele zemlje. Novoj vladi u tome će pomoći jedna sitna, ali bitna izmjena zakona koju joj je u naslijeđe ostavio HDZ: da biste raspisali natječaj, više ne trebate imati novac kojim ćete platiti ono što naručujute. Izmjena je napravljena upravo kako bi se omogućilo da se natječaji raspišu usporedo dok traje procedura kojom se pokušava osigurati novac. Do početka ove godine prvo ste morali imati osiguran novac, pa raspisati natječaj, što je u slučaju promjena i povećanja investicija značilo i velika kašnjenja s natječajima. Iako se čini razumno ubrzanje, te izmjene otvaraju mogućnosti zlouporabe natječaja i štete za državu. Treba samo podsjetiti na najpoznatiji slučaj od prije tri godine kad su Hrvatske autoceste bez novca potpisale ugovore vrijedne gotovo 7 milijardi kuna s PDV-om.

Iako je tada prekršen zakon, nitko nije odgovarao. HAC ovisi o dobroj volji građevinara koji imaju ugovore, a ne rade i uvijek mogu tužiti za štetu koja im je nanesena. Bit će zato zanimljivo vidjeti hoće li javne tvrtke uspjeti osigurati dodatnih 600 milijuna eura kako bi ispunile Vladin plan. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić ipak vjeruje da će njegova ideja proći, a bacio je i drugi mamac izvođačima - plaćanje 10 posto ugovora unaprijed. S relativno malo novca, on tako može započeti natječaje, pa čak i radove, a onda se brinuti kako namaknuti ostatak novca. Ako ništa ne krene po zlu i ako se bude radilo pošteno, plan je provediv i zakonit, ali ako krene suprotnim putem, eto prekinutih radova, nelikvidnosti i plaćanja milijunskih odšteta privatnim tvrtkama.

Treća komponenta Čačićeva plana iznimno je važna - raditi puno malih umjesto nekoliko velikih investicija. Dalekovodi, škole, trafostanice, lokalne ceste, uređenje fasada i vodotokova dio su radova. Za to su se već četiri krizne godine uzalud zalagali građevinski stručnjaci pozivajući se na primjer Njemačke. Investitori na burzi očito vjeruju Čačićevoj novoj paradigmi, koliko god je bilo teško provesti. Rastu cijene dionica Dalekovoda, Ingre, IGH, Hidroelektre, Tehnike i Viadukta, svih koji bi se trebali okoristiti od poslova s državom i njenim tvrtkama. Coning nije na burzi.