02.03.2012. / 10:04

 

Alain Badiou

Spasite Grke od njihovih spasitelja!

Francuski filozof Alain Badiou autor je pisma napisanog u znak potpore grčkom narodu, pogođenom mjerama suzbijanja krize koje mu nameće međunarodna zajednica. Tekst su uz Badioua potpisali i brojni francuski intelektualci i umjetnici

IlustracijaIlustracijaU vrijeme kada je jedna od dvije mlade osobe u Grčkoj nezaposlena, kada 25,000 beskućnika luta atenskim ulicama, kada je 30% stanovništva palo ispod granice siromaštva i kada su milijuni obitelji prisiljeni prepustiti svoju djecu tuđoj skrbi kako ne bi umrla od gladi ili hladnoće, kada se nova sirotinja i izbjeglice bore oko otpadaka na javnim smetlištima, "spasitelji" Grčke, pod izlikom da se "Grčka ne trudi dovoljno", nameću novi plan hitne pomoći koji udvostručuje već prepisanu smrtonosnu dozu. Plan koji ukida pravo na rad i svodi siromašne na stanje krajnje bijede, dok u isto vrijeme doprinosi nestanku srednje klase.

Cilj nije "spasenje" Grčke: svi ekonomisti dostojni svoje titule slažu se oko toga. Radi se o dobivanju na vremenu kako bi se spasili vjerovnici dok se zemlja istodobno uvodi u odgođeni kolaps. Iznad svega, radi se o pretvaranju Grčke u laboratorij društvene promjene koji će se u drugom naraštaju proširiti cijelom Europom. Model koji se iskušava na Grčkoj jest model društva bez javnih socijalnih službi u kojem su škole, bolnice i ambulante uništene, zdravlje je privilegija bogatih, a ranjive skupine stanovništva osuđene su na programiranu eliminaciju dok su oni koji rade izloženi najekstremnijim uvjetima osiromašenosti i neizvjesnosti.

Neoliberalna ofenziva

Ali kako bi ova neoliberalistička ofenziva postigla svoj cilj, nužno je uspostaviti režim koji štedi na najosnovnijim demokratskim pravima. Svjedoci smo kako se širom Europe, po nalogu spasitelja, uspostavljaju tehnokratske vlade bez poštovanja prema narodnoj suverenosti. To je prekretnica u parlamentarnom sustavu gdje vidimo kako "predstavnici naroda" daju odriješene ruke stručnjacima i bankarima, odričući se svoje pretpostavljene moći odlučivanja - neka vrsta parlamentarnog državnog udara koji također koristi ojačani represivni arsenal protiv narodnih prosvjeda. Tako, kada su članovi ovjerili ugovor koji im je izdiktirala troika (Europska unija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond), dijametralno oprečan ovlaštenjima koja su im dodijeljena kada su izabrani na dužnost, vlast bez ikakve demokratske legitimnosti zapečatila je sudbinu zemlje na trideset ili četrdeset godina.

U međuvremenu, EU priprema založni račun s kojeg će se izravno plaćati pomoć Grčkoj, ali samo u svrhu pokrivanja njezina duga. Prihod zemlje trebao bi biti "apsolutno prioritetno" namijenjen isplati zajmodavcima i, bude li nužno, isplaćen izravno na račun kojim upravlja Europska unija. Ugovor predviđa da će se sa svakom novoizdanom obveznicom postupati prema engleskom zakonu, koji uključuje materijalna jamstva, te da će sporove rješavati sud u Luksemburgu, čime će se Grčka unaprijed morati odreći svih prava na žalbu protiv stavki koje su odredili njezini vjerovnici. Konačno, privatizacija je povjerena fondu pod upravljanjem troike u koji će se pohraniti dokumenti o vlasništvu nad javnim dobrima. Ukratko, riječ je o općoj pljački, karakterističnoj za financijski kapitalizam koji se ovdje sam nudi kao lijep institucionalni blagoslov. Ukoliko prodavači i kupci sjede na istoj strani stola, nema sumnje da je ovaj privatizacijski pothvat prava gozba za kupce.

Eksplozija

Ali sve dosad poduzete mjere samo ukopavaju Grčku dublje u suvereni dug. Uz pomoć spasilaca koji daju zajmove uz pretjerane kamate, ona je doslovce eksplodirala i sada se u slobodnom padu približila stopi od 170% BDP-a, koja je 2009. iznosila više od 120%. Ova četa spasilaca - koji se uvijek predstavljaju kao "konačni" - vjerojatno nije imala drugu svrhu nego dodatno oslabiti položaj Grčke kako bi se ovoj, lišenoj svake prilike da sama predloži uvjete restrukturiranja, nametnulo potpuno prepuštanje njezinim vjerovnicima pod ucjenom "ili katastrofa ili štednja".

Pogoršavanje umjetnog i prisilnog problema duga iskorišteno je kao oružje napada na cijelo društvo. Prikladno je ovdje govoriti u pojmovima vezanim uz vojsku: uistinu se radi o ratu koji se vodi financijskim, političkim i zakonskim sredstvima, klasnom ratu protiv društva u cjelini. Plijen koji financijska klasa otima "neprijatelju" su društvene koristi i demokratska prava, ali u konačnici se oduzima sama mogućnost života dostojnog čovjeka. Životi onih koji ne proizvode ili ne troše dovoljno po standardima strategija maksimizacije profita ne trebaju više biti branjeni.

Model namijenjen cijeloj Europi

Stoga je slabost zemlje uhvaćene između beskrajnih špekulacija i razornih planova otkupa sporedni ulaz kroz koji provaljuje novi društveni model podložan zahtjevima neoliberalnog fundamentalizma. Model namijenjen cijeloj Europi, a možda i šire. To je pravi problem i razlog zašto se obrana grčkog naroda ne smije svesti tek na gestu solidarnosti ili apstraktne humanosti: u pitanju je budućnost demokracije i sudbina europskih nacija. "Hitna nužnost" "bolne ali ljekovite" štedljivosti svugdje će nam biti predstavljana kao sredstvo izbjegavanja sudbine Grčke dok nas u stvari vodi upravo ka njoj.

Suočeni s ovim napadom na društvo i uništenjem posljednjih utočišta demokracije, pozivamo svoje sugrađane, svoje francuske i europske prijatelje da glasno progovore. Nemojmo prepustiti monopol na govor stručnjacima i političarima. Možemo li ostati ravnodušni prema činjenici da su njemački i francuski čelnici izričito zatražili zabranu izbora u Grčkoj? Ne zaslužuje li sustavna stigmatizacija i ocrnjivanje jednog europskog naroda reakciju? Je li moguće ne podići glas protiv institucionalnog ubijanja grčkog naroda? I možemo li šutjeti uoči početka prisilnog marša prema sustavu koji stavlja izvan zakona samu ideju društvene solidarnosti?

Retorika straha

Nalazimo se na točki s koje nema povratka. Hitno je potrebno započeti bitku brojevima i rat riječima kako bismo se suprotstavili ultraliberalnoj retorici straha i dezinformacije. Hitno je potrebno dekonstruirati moralne prodike koje prikrivaju stvarni proces koji se upravo odvija u društvu. Više je nego hitno potrebno demistificirati rasističko inzistiranje na "grčkoj osobitosti" - da je navodni nacionalni karakter naroda (lijenost i lukavost, kako vam odgovara) korijenski uzrok krize koja je u stvari globalna. Ono što je danas važno nisu osobitosti, stvarne ili umišljene, već ono zajedničko: sudbina jednog naroda koja će utjecati na sve nas.

Predložena su mnoga tehnička rješenja kako bi se nadvladala alternativa "ili uništenje društva ili bankrot" (za koju danas uviđamo da u stvari znači "i uništenje i bankrot" društva). Moraju se predočiti svi argumenti za promišljanje izgradnje nove Europe. Ali prvo treba raskrinkati zločin, osvijetliti situaciju u kojoj se nalazi grčki narod zbog "spasonosnih paketa" koji su osmislili i sebi namijenili špekulanti i zajmodavci. U trenutku kada pokret potpore obuhvaća cijeli svijet, kada internetske mreže vrve inicijativama solidarnosti, zar su francuski intelektualci posljednji koji će podići svoje glasove za Grčku? Bez odgađanja - neka se množe članci, medijska pojavljivanja, debate, peticije, demonstracije. Jer svaka je inicijativa dobrodošla, svaka je inicijativa nužna.

Što se nas tiče, evo što predlažemo: brzo osnivanje europske zajednice intelektualaca i umjetnika u solidarnosti s pobunjenim grčkim narodom. Ako mi to ne učinimo, tko će? Ako ne sada, kada?

Više o temi:

Bit će krvi

Grčka apokalipsa

U krivu su i njemački i grčki političari

Je li Grčka još održiva

Poziv na radničku pobunu

Poučak s grčkog fronta

Prevela: Diana Robaš

Preneseno sa stranice Egs.edu

Vezane vijesti

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Grčka želi smanjenje poreza, dodatnu pomoć za sirotinju i nezaposlene, zamrzavanje otpuštanja u javnom sektoru i više vremena za rezanje deficita,… Više

Komentari

registracija
17/12/10

zmaj, 02.03.12. 13:24

Napokon malo drugačiji osvrt na grčku situaciju!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika