Vladimir Putin (arhiva)Lista kandidata je poznata već tjednima, no već je isto tako tjednima jasno da niti jedan od njih nema ozbiljnijih izgleda Putinu pomrsiti planove. Nakon četiri godine provedene na funkciji ruskog premijera, Putin se ponovno želi vratiti tamo gdje je već proveo 8 godina: u predsjednički ured.

Kao izazivači Putinu pojavljuju se uglavnom već odavno poznata lica koja su i u prošlosti više puta pokušavala domoći se najviše funkcije u zemlji. Sa svojim strankama su već isto tako godinama prisutni u parlamentu tako da su poznati i iz svakodnevnog političkog izvještavanja: Vladimir Žirinovski iz desnopopulističke Liberalno demokratske stranke, Sergej Mironov iz stranke Pravedna Rusija te Genadij Sjuganov iz Komunističke stranke. Jedina politička nepoznanica među predsjedničkim kandidatima je poduzetnik i milijarder MIhail Prohorov, za kojeg promatrači sumnjaju da je vrlo blizak službenom Kremlju.

Lov na glasove prosvjednika

Ostali mogući kandidati su propali u svom naumu da zaista i postanu kandidati jer, kako tvrdi Središnje izborno povjerenstvo, nisu sakupili dovoljan broj potpisa za kandidaturu. Na listi propalih kandidata našla su se i poznata imena poput Grigorija Javlinskog, utemeljitelja reformske stranke Jabloko. Njemu je izborno povjerenstvo poništilo jednu četvrtinu sakupljenih potpisa zbog navodne "neispravnosti".

Klaun, bezličnjak, vječni drugi, prezreni oliigarh

Nakon što je Javlinski izbačen iz igre, kandidat Prohorov se nada da će dobiti glasove liberalnih glasača. Treći po redu najbogatiji građanin Ruske federacije se rado profilira kao predstavnik onih građana koji već nekoliko mjeseci prosvjeduju ulicama ruskih gradova tražeći više demokracije. "Želje prosvjednika su postale dio mog izbornog programa", poručio je Prohorov preko svog bloga.

Politička odluka

Izborni stožer stranke "Jabloko" smatra da je udaljavanje njihovog predstavnika iz predizborne utrke čista politička odluka. "Nakon što je Javlinskom oduzeta dozvola za kandidiranje bojim se da ne znam za koga ću glasati", kaže Ljudmila Aleksejeva, predsjednica moskovskog ogranka Helsinškog odbora za ljudska prava. Slično kao i Aleksejva razmišlja i dobar dio liberalnog glasačkog tijela u Rusiji.

Kritičari izbora u Rusiji prije svega kritiziraju prekratke rokove za sakupljanje potpisa potrebnih za prijavu kandidature. Andrej Busin iz nevladine organizacije "Golos" ("Glas") ukazuje na to da je zapravo svim kandidatima bilo nemoguće u roku jednog mjeseca sakupiti potrebnih dva milijuna glasova. On smatra da su stoga i kandidati koji su ispunili uvjete zapravo varali. "Kako su kandidati uspijeli sakupiti dva milijuna glasova mi je do dan danas potpuna nepoznanica. To je zapravo bilo nemoguće", kaže Busin.

Izbacivanjem Javlinskog iz utrke pobjeda Putina već u prvom krugu je gotovo sigurna. Na ako se ipak dogodi čudo i Putin ne osvoji potrebnu većinu u drugi krug će najvjerojatnije ući on i kandidat Komunističke stranke Sjuganov. No niti on protiv Putina nema pretjerano mnogo izgleda.

Autori: Jegor Winogradov/Nenad Kreizer