05.03.2012. / 12:50

Autor: Nacional.hr

Stojić: Strukturne reforme preduvjet uspješne fiskalne konsolidacije

Hrvatska mora pokrenuti opsežne reforme na tržištu rada te provesti internu devalvaciju putem trajnih mjera štednje kako bi povećala konkurentnost, odnosno potencijalnu stopu rasta

Hrvoje StojićHrvoje StojićNa danas održanom Macroeconomic Outlooku za 2012./2013. godinu, direktor ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke Hrvoje Stojić iznio je svoje viđenje ekonomskih izgleda Hrvatske.

Istaknuo je kako početak fiskalne konsolidacije koincidira s ponovnim ulaskom domaće ekonomije u recesiju uslijed pada proizvodnje te investicija, ali i pogoršanja izgleda za kreditnu aktivnost. Naglašava kako se inozemno okruženje pogoršava zbog dodatnog fiskalnog stezanja diljem euro zone (poglavito u slučaju glavnog vanjskotrgovinskog partera - Italije), razduživanja dijela europskih banaka te nedovoljno efikasnog kriznog menadžmenta na tim tržištima.

Osim navedenog, predugo odgađano pa stoga ubrzano domaće fiskalno stezanje uz rast nezaposlenosti i realni pad raspoloživog dohotka oslabit će domaću potražnju. Pritom ključni rizici leže u dostupnosti kapitala, rizicima motiviranom domaćem monetarnom stezanju, kao i slabim reformama za poticanje rasta te padu u 'zamku štednje' (gdje nemogućnost rasta zahtijeva dodatno rezanje proračunske potrošnje). Unatoč svemu, Stojić ističe, ne očekuje scenarij iz 2008. zahvaljujući solidnom globalnom rastu te daljnjoj monetarnoj relaksaciji od strane Europske centralne banke po jačanju fiskalne discipline u euro zoni.

Privatni sektor i dalje ne investira

Neupitno je i da snažnija politička sklonost te podrška javnosti strukturnim reformama mogu igrati važnu ulogu u povjerenju investitora, naglašava Stojić. U situaciji pada potražnje, slabih srednjoročnih izgleda, nepovoljne poslovne klime te niske iskorištenosti kapaciteta, privatni sektor i dalje ne investira. Najavljene infrastrukturne investicije javnog sektora na tragu su nužnih promjena u strukturi (energetika prije autocesta), kao i modelima financiranja s većim naglaskom na koncesije i vlasnički kapital umjesto zaduživanja na teret proračuna. U ovoj fazi nije pak poznato vrijeme njihovog pokretanja, uvozna komponenta, pa stoga ni učinak na rast za cjelovitu ocjenu. Također je jasno da privatni sektor neće uhvatiti željeni priključak u puno važnijim sektorima čiji output je međunarodno razmjenjiv ukoliko izostanu reforme na strani ponude, i to poglavito tržišta proizvoda i usluga, rada te poreznog sustava.

Nakon očekivanog pada BDP-a od 2% u 2012., Hrvatska u scenariju postepenog restrukturiranja gospodarstva može postići jedva 1 posto rasta u srednjem roku, što nije dovoljno za pad nezaposlenosti, kao ni za servis duga.

Rast cijena nafte u svijetlu geopolitičkih rizika te rast indirektnih poreza i drugih administrativno određenih cijena (primjerice energenata) prouzročili su pritiske na rast maloprodajnih cijena. S druge strane, slaba domaća potražnja uslijed fiskalne konsolidacije, daljnjeg rasta nezaposlenosti, pada plaća i razduživanja stanovništva te napokon stabilan tečaj upućuju na zadržavanje relativno niske prosječne inflacije u ovoj godini na razini oko 2 posto. Stojić vjeruje da su izgledi kretanja cijena burzovnih roba (ključnih energenata i prehrambenih sirovina) u konačnici više vezani uz oslabjele izglede po rast svjetskog gospodarstva, iako šokove na strani ponude još ne treba u potpunosti isključiti. Nešto višu inflaciju vidi tek u 2013. sa ulaskom u EU povezane liberalizacije tržišta energenata, kao i ukidanja nulte stope poreza na dodanu vrijednost.

Važnost strukturnih reformi

Unatoč nedavnom padu robnog izvoza, oporavak u trgovinskoj bilanci reflektira stalnu slabost uvozne potražnje za potrošačkim te kapitalnim dobrima. Pritom negativni zaokret u (temeljnom) izvozu bez brodova i naftnih derivata odražava nekonkurentnost, preslabu integriranost u 'njemački proizvođački lanac' te propuštene prilike na brzorastućim tržištima poput BRIK-a. Ove godine, očekuje Stojić, da izvoz podlegne slabljenju svjetske trgovine te slabosti naših ključnih tržišta u jeku fiskalne konsolidacije, što će sve nadmašiti utjecaj blagog rasta realnog efektivnog tečaja. Činjenica da Hrvatska po izlasku iz CEFTE nakon ulaska u EU gubi povoljan carinski tretman za većinu proizvoda samo naglašava važnost strukturnih reformi (na strani ponude) sa utjecajem na fleksibilnost plaća, tehnološki napredak te ulazak u nove izvozne niše i sl.

Bez obzira na fiskalno stezanje, slabiju kreditnu aktivnost te nepovoljan utjecaj na potražnju za uvoznim potrošačkim dobrima, Stojić smatra da stabilno visoke cijene nafte (prosječno 110 dolara za barel u 2012.) te visoke uvozne potrebe sprečavaju značajniji pad uvoza te trgovinskog deficita ispod lanjskog (12,6% BDP-a). Smanjenje trgovinskog deficita u zadnjih par godina glavni je faktor ulaska u platnobilančni suficit, iako ne treba isključiti kolebljivost u kretanju dividendi te kapitala nerezidenata.

Nema rasta prihoda u 2012.

Stojić ove godine ne vidi rast prihoda od turizma zbog lošije kupovne moći gostiju sa glavnih emitivnih tržišta te nagovještaja 'cjenovnog rata' na Mediteranu manifestiranu kroz pad prosječnog prihoda po sobi. Iako prevladava globalna averzija prema riziku u svijetlu kratkoročnog inozemnog duga oko 35% BDP-a te potrebe nekih sektora da se razduže, smatra da su rizici (re)financiranja bar djelomično smanjeni značajnim suficitom u bazičnoj platnoj bilanci od 3-4% BDP-a. Rekavši to, platnobilančni suficit oko 1,5% BDP-a tijekom 2012. i 2013., niža dospijeća inozemnog javnog duga, ali i rizici po priljev kapitala te ekonomsku aktivnost, plus niska inflacija, stvaraju ozračje za monetarnu relaksaciju.

U situaciji kada pak prevladava averzija prema riziku te kada bi slabljenje kune naudilo dominantno nehedžiranim bilancama, najbolje što monetarna vlast može osigurati jest stabilnost financijskog sustava, odnosno predvidljivost, što uostalom bez obzira na trenutne nuspojave nastavlja činiti. Tek po jačanju fiskalne kredibilnosti u kombinaciji sa održivim poboljšanjem procjene eksterne te domicilne rizičnosti, očekivali bismo da HNB ublaži postojeći monetarni instrumentarij, dakako uz uvjet stabilnosti tečaja.

Stagnacija vanjskog duga na 100% BDP-a upućuje na razduživanje u mnogim sektorima, štoviše s obzirom na rast kamatnih stopa te jačanje američkog dolara. Uobičajene predvodnici razduživanja su ne-bankarske financijske institucije, inozemno vlasnički povezana poduzeća (zbog pretvaranja duga u vlasništvo) te uostalom korporativni sektor uslijed restrukturiranja bilance te smanjenih investicijskih apetita. Nakon snažnije ljetne emisije obveznica, i državni dug uglavnom stagnira, dok državne tvrtke smanjuju zaduženost još od prvog kvartala lani. Banke pritom jedine dobavljaju kapital uslijed loših izgleda za domaće izvore financiranja, ali i ulaganja nerezidenata u instrumente tržišta novca zbog rasta kamatnog diferencijala. Iako tvrtke nastavljaju sa razduživanjem, povećana sklonost istih prema restrukturiranju, dobar pristup supra-nacionalnom financiranju te pojačan apetit za visokim prinosima trebali bi ublažiti utjecaj čvršćih kreditnih standarda na zaduživanje tvrtki.

Očekuje da će država i dalje dominirati u zaduživanju, pri čemu će razmjeri, dakako, ovisiti o tempu fiskalne konsolidacije te o neizravnoj podršci HNB-a ukoliko su tržišni uvjeti neprihvatljivi. Unatoč nedavnim likvidnosnim injekcijama Europske centralne banke te otvaranju srednjoročnog veleprodajnog financiranja, od banaka ne očekujemo znatnije zaduživanje. Zaoštravanje regulacije, financijski protekcionizam, razduživanje dijela europskih banaka te moguće daljnje kvarenje portfelja državnog duga odreda su kočnice u tom pogledu. Ne treba zanemariti ni srednjoročnu tranziciju domaćih banaka ka domaćim izvorima financiranja. Stoga rast vanjskog duga malo iznad 100% BDP-a vidi ponajviše uslijed zaduživanja javnog sektora, viših kamata te slabije kune. Neizvjesnost oko nove kreditne aktivnosti te kapaciteta depozitne baze u uvjetima stagnacije ili pada inozemnih izvora daje prostora za monetarnu relaksaciju, no ona je i dalje uvjetovana vjerodostojnom fiskalnom konsolidacijom i pozitivnim utjecajem na gospodarski rast (primjerice ulaganja u izvozne sektore), kao i tečajnom stabilnošću.

Svijest o fiskalnoj konsolidaciji

Ovogodišnje (inicijalno) smanjenje proračunskih rashoda za neto 3,5 milijardi kuna pokazuje svijest o fiskalnoj konsolidaciji, baš kao i zaključci da je postojeći tempo zaduživanja neprihvatljiv. Pritom je službena projekcija smanjenja fiskalnog deficita za 1,7 postotnih bodova na 3,8% BDP-a, iako hrabra zbog dvotrećinske uloge rashodnih rezova u konsolidaciji, i dalje ispunjena optimizmom na prihodnoj strani. Osim što ju ugrožavaju preoptimistične makro projekcije, valja reći i to da postoji bojazan da se porezno rasterećenje iskoristi u svrhu razduživanja tvrtki ukoliko se značajno ne poboljšaju uvjeti poslovanja (poput administrativnih) te izostanu strukturne reforme.

Nakon Prve faze u kojoj je bi cilj kratkoročno stabilizirati javne financije te predstaviti ključne reforme kojima će se Vlada baviti, zadaci u Drugoj fazi znatno su teži. Naime, u monetarnom režimu stabilnog tečaja, Hrvatska mora pokrenuti opsežne reforme na tržištu rada te provesti internu devalvaciju putem trajnih mjera štednje kako bi povećala konkurentnost, odnosno potencijalnu stopu rasta. Ovo potonje važno je u kontekstu objektivnog straha da bi puko rezanje rashoda moglo djelovati samo pro-ciklički, zahtijevajući daljnju racionalizaciju neaktivnog gospodarstva. Neuspjesi u strukturnim mjerama - sve više u fokusu financijskih tržišta - u situaciji kada potencijalnim rastom još dugo ne možemo servisirati postojeći dug, već dulje vremena su uteg na postojeći (najniži) investicijski rejting, pa djelovati valja brzo. S obzirom na dalek te neizvjestan put do fiskalne stabilnosti, stabilizacije tržišta te kašnjenja u implementaciji mjera, ne isključuje mogućnost uspostave aranžmana s MMF-om kao izvjesne prečice u obnovi povjerenja investitora te ublažavanju potencijalnih poteškoća u (re)financiranju.

Vezane vijesti

2012. - nova recesija

2012. - nova recesija

Analitičari Ekonomskog instituta iz Zagreba u svom su redovnom izvješću o ekonomskim izgledima Hrvatske, Croatian Economic Outlook Quarterly,… Više

Komentari

registracija
9/3/10

nostradurus, 05.03.12. 14:31

Genijalno izlaganje koje nema baš nikakve praktične primjene u praksi. Svaka čast. Sa ovakvim razmišljanjem se ne može izbjeći bakrot.
reforma.forumhr.com


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika