Objavljeno u Nacionalu br. 851, 2012-03-06

Autor: Dragan Đurić

Vjekoslav Bevanda

BiH danas drukčija je od one za koju smo dali svoj glas

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH, bosanskohercegovački premijer govori o situaciji u svojoj zemlji i komentira prvi službeni posjet inozemstvu hrvatskog premijera Milanovića

Vjekoslav Bevanda na čelu je vlade kao predstavnik hrvatskog naroda, član je HDZ-a BiHVjekoslav Bevanda na čelu je vlade kao predstavnik hrvatskog naroda, član je HDZ-a BiHO prvom službenom posjetu inozemstvu premijera Zorana Milanovića, situaciji u susjednoj Bosni i Hercegovini, perspektivama rješavanja otvorenih pitanja razgovarali smo s bosanskohercegovačkim premijerom Vjekoslavom Bevandom, predsjedateljem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Tako glasi puni službeni naziv njegove dužnosti. Bevanda je došao na čelo vlade u redovitoj rotaciji kao predstavnik hrvatskog naroda, a član je HDZ-a BiH. Doduše, da dođe na čelo vlade, moralo se čekati punih 16 mjeseci nakon parlamentarnih izbora u listopadu 2010. Prije dolaska na čelo vlade Bevanda je bio ministar financija jednog od dvaju entiteta - Federacije Bosne i Hercegovine.
Određujući koordinate posjeta, sam premijer Milanović istaknuo je da nije došao kao mentor i poručio da nema ambicije posredovati u aktualnim političkim razmiricama u BiH. Ali zaključio je da BiH, na žalost, "ne funkcionira kao država" i naglasio da taj njegov zaključak "nije uvreda, nego činjenica". No ta teza odavno je već opći zaključak međunarodne zajednice.


Posjet nije prošao bez diplomatskog incidenta. Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija napravio je svojevrstan gaf odbivši doći na službeni ručak priređen hrvatskom premijeru. Bosanskohercegovački mediji osudili su taj ministrov postupak. Osuđujete li ga i vi?
- Neću to uopće komentirati, jer ne želim dovesti u pitanje sve ono što je bilo dobro u ovom posjetu premijera Milanovića. Lagumdžija je bio pozvan na službeni ručak, a to što nije došao bio je njegov izbor.

Unatoč "diplomatskom gafu" vašeg ministra, posjet premijera Milanovića BiH smatrate uspjelim?
- Posjet je bio iznimno uspješan. Svjesni smo da je to bio njegov prvi državnički posjet inozemstvu, što, samo po sebi, nosi stanovitu poruku. I ja sam bio u sličnoj situaciji. I Milanović je bio prvi strani državnik kojeg sam ja službeno primio kao novoizabrani predsjedatelj Vijeća ministara BiH. Posjet je ispunio ono što se od njega očekivalo. Radni dio programa u cijelosti je bio ispunjen važnim temama, uključujući probleme koji postoje između naših država, a predugo su otvoreni. Sve smo stavili na stol i dogovorili se da ćemo sad operativno krenuti u njihovo rješavanje. Milanović je u posjet došao kao državnik i takav je tretman imao s naše strane.

Kažete da se problemi između dviju država "predugo" ne rješavaju. Jesu li oni doista toliko komplicirani?
- Ništa nije komplicirano i nerješivo ako postoji dobra volja pa se sjedne i razgovora. Neupitno je da s jedne i druge strane postoji ta dobra volja, koja je uvjetovana i tisućama kilometara granice koja nas dijeli. Neka su pitanja doista predugo otvorena. Postoji problem sa statusom luke Ploče, zatim neratificirani sporazum o korištenju prolaza kroz Neum. Trenutačno se kroz Neum prolazi na osnovi privremenog rješenja, jer sporazum još nije ratificiran u Hrvatskom saboru. Tom smo problemu posvetili dosta vremena i pažljivo sam saslušao ideje koja Hrvatska ima za rješavanje tog problema. Sada će se u rješavanje uključiti i resorna ministarstva.

Koji su još ti krupni problemi?
- Hrvatska će sredinom sljedeće godine postati članica EU, ali već krajem ove počet će se primjenjivati stvari koje će direktno utjecati na gospodarske odnose. I to je bilo u žarištu zanimanja. Hrvatska izlazi CEFTA-e, regionalnog prostora slobodne trgovine, pa će se primjenjivati drugi režimi, uključujući i drukčije carine za robe koje Hrvatska izvozi u BiH. Pri tome treba imati na umu da je BiH, nakon Njemačke, najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner. Postavljeno je i pitanje rafinerije u Bosanskom Brodu, koja postaje sve veći ekološki problem za Hrvatsku. Osim toga, već se dvije i pol godine ne rješava bosanskohercegovački zahtjev za gradnju mosta u Gradiški kako bi se povezali Hrvatska i BiH. A taj prisavski granični prijelaz, uz onaj u Bijači, krucijalan je. Razgovaralo se i o rješavanju problema mirovina za građane BiH koji su ih zaradili u Hrvatskoj i o nizu drugih tema.

Hrvatska, ali i BiH, uskoro će se suočiti s potrebom primjene schengenskog režima na svojim granicama.
- Sigurno je da je BiH nepripremljena za situaciju kad Schengen dođe do naših granica. To se posebno odnosi na ove prijelaze najvišeg ranga, tzv. bruxelleske granične prijelaze.
Promatrači iz međunarodne zajednice naglašavaju problem nefunkcioniranja BiH kao države. Daytonski sporazum nije ponudio model funkcionirajuće države. Na formiranje nove vlade čekalo se više od 16 mjeseci nakon izbora. Trenutačno se upire prstom i na problem formiranja vlade u jednom od dva entiteta - Federaciji Bosne i Hercegovine.
- Dayton je zaustavio rat u BiH. To je njegova dobra strana. No prošlo je dosta vremena od rata, a u BiH su se promijenile mnoge okolnosti. BiH još nema normalan Ustav usvojen u parlamentu, nego je on nametnut. Oko Ustava je bila postignuta načelna suglasnost među stranama, njega su svojim potpisima kao jamci potvrdili i Srbija i Hrvatska, ali, unatoč tome, njega parlament nikad nije izglasao. S druge strane, taj je dokument zakovao neke stvari, koje sad stvaraju velike probleme u funkcioniranju države, pa se to mora promijeniti.

Koji je glavni problem u aktualnim političkim sporenjima?
- Problem je, u političkom smislu, izazvala odluka visokog predstavnika kad je prihvatio odluku Centralnog izbornog povjerenstva, jedino ovlaštenog organa za provedbu izbora u entitetu Federacija BiH. Izborno povjerenstvo suspendiralo je ono što su dogovorile četiri stranke nelegalno nominirajući predsjednika Federacije i njegove zamjenike, a onda su to provele i kroz nelegalnu proceduru u parlamentu. U tako formiranoj vladi Federacije BiH isključena su oba HDZ-a koja djeluju u BiH, i šest stranaka okupljenih oko njih. Ta stranačka grupacija dobila je 90 posto glasova biračkog tijela bosanskohercegovačkih Hrvata. Nije li onda bilo logično da netko tko osvoji toliko glasova iz jednog nacionalnog korpusa među jednakopravna tri naroda participira u vlasti? To je izazvalo krizu koja se odrazila i na formiranje Vijeća ministara na razini cijele BiH, a što je ekvivalent vladama u drugim državama.

Ponašanje Milorada Dodika, predsjednika drugog entiteta, Republike Srpske, izaziva velike kontroverze. Smatra se da on razara strukturu BiH kao države. A prigovara se i Hrvatima u BiH zbog suradnje Srba i Hrvata, suglasja HDZ-a s Dodikom.
- Zar nije normalno surađivati? Činjenica je da je Dodik na izborima za predsjednika RS ostvario uvjerljivu pobjedu. S druge strane, on je lider i najjače srpske stranke u BiH. Dok se ne promijeni ustavno uređenje BiH, postojat će dva entiteta, RS i Federacija BiH. Do problema je ovaj put došlo zbog formiranja nelegalne vlasti u Federaciji BiH. Točno je da je uređenje BiH komplicirano. Osim dva entiteta u BiH postoji i deset županija, koje imaju relativnu autonomiju u djelovanju kroz organiziranje svojih policija, a imaju odgovornost i za obrazovanje. To je pozitivno u smislu decentralizacije državne uprave, ali ima i negativan aspekt, jer imamo preskupu i nefunkcionalnu državu. Hrvati u BiH prije 20 godina izišli su u najvećem postotku na referendum i opredijelili se za jedinstvenu BiH. BiH je danas mnogo drukčija od onoga za što smo mi tada mislili da na referendumu glasamo. BiH je naša domovina, a mi smo konstitutivni narod. Trenutačno smo, kao narod, u vrlo lošem položaju, jer je na federalnoj razini na djelu unitarizacija. Imamo kompliciranu situaciju i skupu državnu organizaciju, ali bošnjačke stranke pokušavaju unitarizirati Federaciju. Zbog tih problema kod dijela promatrača stvara se dojam o nekakvom savezništvu HDZ-a BiH i stranaka iz Banjaluke. No ti trenutačno dobri odnosi nisu upereni protiv nekog trećega. Mi želimo samo jednakopravnost, što nam kao konstitutivnom narodu pripada.

Prema popisu iz 90-ih u BiH je bilo gotovo 20 posto Hrvata. Prema nekim procjenama, njihov se broj dramatično smanjio?
- Procjenjuje se da danas u BiH živi oko 450.000 Hrvata, a prije više od 20 godina bilo nas je više od 800.000. Naš se broj prepolovio, ne samo zbog toga što smo protjerivani iz Banjaluke i RS-a. I u Sarajevu je živio značajan broj Hrvata, ali su se oni danas sveli na minornih jedan do dva posto stanovništva.

Ne djeluje li razorno za BiH kao državu to što Dodik forsira politiku uspostave posebnih odnosa sa susjednom Srbijom? To potiče razgradnju BiH i otvara mogućnost pripajanja RS-a Srbiji.
- Čini mi se da je ta priča o raspadu BiH kao države više na retoričkoj razini, nego što ima realnog pokrića. Srbija je dobila kandidatski status za ulazak u EU pa ne gledam na to kao na realnu prijetnju. Europski standardi više ne omogućavaju nikakve disolucije u regiji. A ti posebni odnosi predviđeni su i Daytonom. I Federacija BiH ima mogućnost uspostave posebnih odnosa s Hrvatskom, ali ona tu mogućnost nikada nije konzumirala. Hrvatske stranke koje su dobile najveću potporu na prošlim izborima ne računaju ni s kakvom disolucijom. Mi samo inzistiramo na reorganizaciji teritorijalnog ustroja. Pregovori o ustavnom preuređenju moraju početi, jer smo svi suglasni da je, prema sadašnjem modelu, BiH nefunkcionalna država. Mi tražimo preustroj, koji će omogućiti ravnopravnost svih građana na svakom dijelu teritorija BiH. Bošnjačke stranke kažu da jesu za preustroj, ali kad počnemo razgovarati, smeta im što bi neka od tih administrativnih jedinica, a ne mora ih biti tri, može ih biti i pet, bila s većinskim hrvatskim stanovništvom. U tome ne vidim ništa sporno.

Računate li na mogućnost uspostave posebnih odnosa između Federacije BiH i Hrvatske?
- Moramo graditi dobre i kvalitetne odnose između BiH i Hrvatske. To je jedino i bila tema razgovora s premijerom Milanovićem. Kad se govori o uređenju granica između dviju država, to podrazumijeva cijelu BiH, i Federaciju BiH i RS. Bosanska Gradiška je u sastavu RS-a, ali i BiH kao države. Mjesto za razgovor na tu temu isključivo je središnja država. Odnose treba unaprijediti, a tu imamo na umu primarno dvije stvari: ekonomiju i put u EU. Schengenski režim imat ćemo na granici i u Neumu i u Bosanskoj Gradiški. Cijela granica BiH s Hrvatskom od sredine iduće godine bit će i njena granica s EU. Schengenski režim bit će uspostavljen na više od 1000 kilometara zajedničke granice.
Suočeni ste s ozbiljnim gospodarskim problemima, visokom stopom nezaposlenosti.

Imate li formulu za rješavanje tog akutnog problema?
- Stopa nezaposlenosti u BiH trenutačno iznosi 43 posto, ali ti su postoci danas visoki i u mnogim zemljama EU, npr. Španjolskoj, Grčkoj. Kratko je vrijeme otkad smo uspjeli formirati Vijeće ministara, prošlo je malo više od dva tjedna, ali smo već uspjeli riješiti neke stvari koje su dugo bile neriješene. Nismo imali proračun ni za prošlu godinu, pa smo to tehnički riješili sada. Do kraja ožujka završit ćemo proračun za ovu godinu, kao i fiskalni okvir za sljedeće tri godine. Tako ćemo, napokon, izići iz duge faze privremenog financiranja i omogućiti normalno funkcioniranje svih državnih institucija. Otvorenih sam očiju gledao na krizu što dolazi još od 2008. kad sam bio ministar financija u Federaciji BiH. Trenutačno smo svjedoci jedne sinusoide. Čini se da izlazimo iz krize, a onda se opet pokazatelji okreću i pokazuju novi pad gospodarskih aktivnosti. Sada plaćamo cijenu za financijske balone, koje je proizvodila tzv. financijska industrija. Imali smo balon od sapunice, fiktivni novac koji je kružio, kao i potrošnju koja je izišla iz svih realnih okvira. To se moralo rasprsnuti, samo je bilo pitanje kad će se to dogoditi. Sad su na koljenima i velike ekonomije u zemljama u zoni eura. Misliti da će to nas mimoići bilo je nerealno. Na sreću, na vrijeme smo kontaktirali relevantne financijske institucije, uključujući i MMF, pa smo izbjegli ozbiljnije posljedice.

Imate li aranžman s MMF-om?
- Imamo stand-by aranžman s MMF-om, a uskoro očekujem da ćemo ponovo moći vući novac. Mi smo 2008. dobili kredit od 1,2 milijarde eura od MMF-a, pa dok ste vi na obveznicama plaćali kamatu od 6,5 i 7 posto, mi smo novac dobili po minimalnoj, ali i fiksnoj kamatnoj stopi od veoma prihvatljivih 1,34 posto. Prvi je korak, dakle, bio dobiti potreban novac po iznimno povoljnim uvjetima, što nam je uspjelo. Bili smo među prvima. S druge strane, osigurali smo proračunsku podršku na svim razinama od Svjetske banke po kamatnoj stopi od 0 posto. Napokon, osigurali smo 100 milijuna bespovratnih sredstava od Europske unije. Sav taj novac, međutim, nismo uspjeli povući, jer nismo proveli potrebne reforme. Sad smo obnovili razgovore s MMF-om, ali čekamo i na odgovore entiteta da nam kažu treba li im taj novac. Entiteti, doduše, mogu nastaviti izdavati kratkoročne vrijednosne papire, ali to je pogubno, jer je preskupo i otvara nove proračunske rupe.

Kako danas funkcionira gospodarstvo u BiH? Koliko se proračunske potrebe podmiruju iz vlastitih poreza, a koliko stiže kao pomoć od međunarodne zajednice?
- Glavnina potrebnog novca u proračun se prikuplja iz poreza, uključujući i onaj najizdašniji porez, PDV. Državni proračun je stabilan, a novac za njega se osigurava iz PDV-a i trošarina. Set direktnih poreza, poput poreza na dobit i poreza na dohodak, ubire se na entitetskoj razini. Međunarodna zajednica odavno nam je ukinula donaciju nekih velikih sredstava.

U razgovorima je spomenuta i zajednička gradnja Jadransko-jonske autoceste koja treba povezati dva dijela Hrvatske razlomljene kod Neuma. To je ozbiljan investicijski projekt zahvalan i za pokretanje gospodarskog rasta.
- Za Hrvatsku nas vezuju dva velika infrastrukturna projekta, koja mogu biti i neka vrsta zajedničkog new deala u smislu pokretanja snažnijeg gospodarskog zamašnjaka. Na žalost, lani nisu iskorištena sva sredstva za koridor Vc zbog nesporazuma oko trase ceste u Hercegovini, a to, na žalost, ima cijenu, jer se na taj novac plaćaju kamate i ostali troškovi, a odobreni novac se ne koristi. Onaj dio Jadransko-jonske autoceste koja kod Metkovića ulazi u dalmatinsko zaleđe treba proći kroz BiH. Taj projekt ima veliku potporu međunarodne zajednice, pa će imati i međunarodnih financijskih institucija spremnih da participiraju u njemu. Na žalost, za tu cestu još se nije počela raditi ni projektna dokumentacija. Siguran sam da se za njenu izgradnju mogu osigurati i bespovratna sredstva. Preliminarne pregovore s EK već smo obavili, a omogućit će nam povlačenje novca iz europskih IPA fondova. Ali da se krene u taj projekt, najprije treba pripremiti projektnu dokumentaciju i osigurati potrebne dozvole.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika