IlustracijaMinistarstvo financija bi već ovog proljeća moglo objaviti listu od 125 tisuća dužnika. Na njoj će biti najviše 80 tisuća građana, koji državi na ime poreza i doprinosa duguju pojedinačno više od 10 tisuća kuna, piše Novi list. Svoja imena tamo će pronaći i 31 tisuća obrtnika, a prag za objavu njihovih imena je dug državi od 50 tisuća kuna. Na listi dužnika naći će se i 14 tisuća poduzeća, odnosno sva ona čiji je dug na ime PDV-a, poreza na dobit i dohodak, te doprinosa veći od 100 tisuća kuna. Ministarstvo financija priprema, naime, promjene zakona kako bi objavilo popis poduzeća i građana koji porez nisu utajili, priznaju svoju obvezu državi, ali je godinama nisu podmirili.

Porezna uprava registrirala je i stotine građana koji prijavljuju minimalnu ili prosječnu mjesečnu zaradu, ali su stekli i po nekoliko stanova i pokretnina čije vrijednosti prelaze stotine tisuća eura.

Ukoliko ne uspiju objasniti i dokazati odakle im novac za kupnju zemljišta i sličnih poslova, Porezna uprava može im - za razdoblje u kojem nije nastupila zastara - obračunati porez na dohodak i sve doprinose.

Prvi je cilj, ističu sugovornici Novog lista iz Porezne uprave, naplatiti utajeni porez, a dokazivanje toga da su imovinu stekli na nezakonit način nije na Poreznoj upravi nego na sudovima.

Ukoliko u Poreznoj upravi ne budu uspješni u naknadnom obračunu poreza, uvijek mogu za spomenute slučajeve pisati i prijave za utaju poreza, što je kazneno djelo. Tako se oni koji daju lažne podatke o prihodima kako bi izbjegli plaćanje obveza državi u iznosima većim od 10 tisuća kuna mogu kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Zakon kaže i da za štetu "velikih razmjera", koja je prouzročena s ciljem, ali ne precizira koliko je to novca, počinitelju prijeti kazna od tri do 10 godina.