Giraud sa slavnim američkim strip crtačem Willom Eisnerom (desno)U subotu ujutro, svijet stripa potresla je tužna vijest. U Parizu je u 74. godini, nakon duge i teške bolesti, preminuo najveći crtač stripa svih vremena, neprevaziđeni genij Jean Giraud Moebius. Nikad nije bilo bolje crtačke ruke, čovjeka koji se toliko razumio u strip, toliko ga revolucionizirao i toliko totalno ovladao baš svim nijansama izražajnosti u devetoj umjetnosti. Njegov utjecaj je nemjerljiv; što su bili Elvis ili Beatlesi u rock'n'rollu, to je za priče u slikama i grafičko pripovjedanje bio taj ludi, briljantni Francuz. Za sve strip crtače od šezdesetih godina nadalje može se kratko i jednostavno reći da su "izašli iz Moebiusovog šinjela".

Jean Henri Gaston Giraud rodio se u Nogentu-sur-Marne u skromnoj obitelji, a već s 11 ili 12 godina počeo je opsesivno crtati, uglavnom kauboje i indijance, zakoračivši na stazu karijere koja će od njega napraviti autora najboljeg vestern stripa svih vremena. U velikoj eksploziji stripa franko-belgijske škole nakon Drugog svjetskog rata, talentiranom mladiću nije bilo teško naći posao i već kao maloljetnik je 1956. objavio svoj prvi strip u časopisu Far-West, što mu je (nakon odsluženog vojnog roka u Alžiru) donijelo suradnju s jednim od najznačajnijih i najproduktivnijih europskih crtača, Jijéom, i asistentski rad na već uhodanom vestern stripu "Jerry Spring".

KAD JE VELIKI SCENARIST Jean-Michel Charlier tražio crtača za novi vestern u mladom časopisu "Pilote", Jijé ga je zbog prezauzetosti odbio ali i preporučio svog šegrta, i tako je nastala legenda o "Poručniku Blueberryju". Ono što je počelo kao strip na tragu klasičnih hollywoodskih vestern filmova, vrlo brzo se pretvorilo u nešto sasvim novo, i pod utjecajem novih kinematografskih strujanja poput japanskog filma, špageti vesterna i američkog revizionističkog vesterna Blueberry je postao neobrijani, cinični junak upleten u mutne političke igre. Tijekom rada na četvrtoj epizodi Blueberryja, Giraud je pola epizode prepustio Jijéu i otišao u Meksiko, posjetiti majku čiji je drugi suprug bio toreador; vratio se kao novi čovjek – i novi crtač. Tamo je svojim očima vidio one pejsaže kroz koje će se njegovi junaci kretati, zavolio jazz i marihuanu, proširio svijest i izoštrio ruku do nevjerojatnog majstorstva, vodeći Blueberryja kroz briljantno crtane epizode poput "Rudnika izgubljenog Nijemca", "Chihuahua Pearl", "Anđeosko lice"...

Pustolovni vestern serijal o poručniku Blueberryju Giraud je započeo 1963. sa scenaristom Jeanom- Michelom CharlieromDok je "Blueberry" u Piloteu rame uz rame s "Asterixom" i "Tanguyem i Laverdureom" osvajao publiku i kritiku, po manjim satiričnim i stripovskim časopisima pojavljivali su se neobični, sjajno crtani stripovi pod utjecajem američkih crtača poput Harveya Kurzmana i Morta Druckera, tajanstveno potpisani samo kao Moebius (pseudonim po beskrajnoj vrpci sa samo jednom stranom njemačkog matematičara A. F. Möbiusa). Skoro cijelo desetljeće najboljim crtačima u Francuskoj smatrani su Jean Giraud i tajanstveni "Moebius", dok Giraudu ta igra nije dojadila i razotkrio je svoj identitet, potpisavši Moebiusov strip "La Déviation" svojim pravim imenom. U SEDAMDESETIMA MOEBIUS je s grupom istomišljenika okupljenih u udrugu Les Humanoïdes Associés pokrenuo časopis "Metal Hurlant" (koji je uskoro dobio i američku verziju "Heavy Metal") u kojem je, paralelno s radom na komercijalnom Blueberryju, objavljivao stripove poput "Bijelog košmara" i "Duge sutrašnjice", te posebno bitne stripove u nastavcima "Arzach" i "Hermetičnu garažu" ("Majora Fatala") u kojima je pomicao granice vizualnog pripovjedanja, eksperimentirajući s formom i sadržajem na način koji je izvršio nemjerljiv utjecaj na svijet stripa i sve njegove stvaraoce; što je Joyceov "Uliks" u književnosti, to je za strip upravo "Major Fatal". Najveći majstor stripa mogao je nacrtati što god hoće i uklopiti se u bilo kakav oblik pripovjedanja; kao prvi Europljanin gostovao je u Marvelu crtajući "Srebrnog letača", u prvoj suradnji sa scenaristom Alejandrom Jodorowskim napravio je najbolji ZF strip svih vremena, "Incal" ("Pustolovine Johna Difoola")... Kao scenograf, što potpisan što nepotpisan, oblikovao je najkultnije fantastične filmove: "Alien", "Tron", "Blade Runner", "Imperij uzvraća udarac"... Od mladog crtača vesterna postao je majstor fantastike, autor nadrealističkih reklamnih kampanja za Citröen, bavio se radom na animiranim filmovima, imao svoj studio na Tahitiju...

Odličje Viteza umjetnosti uručio mu je François Mitterand 1985.; ministar kulture Jack Lang za njega je rekao da je "najveći grafički umjetnik na svijetu", a na polju stripa nema nagrade koju nije osvojio svojim djelima, od Yellow Kida, Eisnera i Harveya do najcjenjenije Nagrade grada Angoulêmea, koju grad-domaćin najvećeg europskog strip festivala daje samo najvećima od najvećih; u stripovsku Kuću slavnih uvršten je 1997. Cartierova fondacija za umjetnost organizirala mu je 2010./2011. u Parizu veliku retrospektivnu izložbu, kulturni događaj desetljeća u francuskoj prijestolnici. Premda ga je zadnjih godina teška bolest sprječavala u brzom crtanju, ostvarenom nevjerojatnom lakoćom, po kojem je bio naširoko poznat (čak je i epizodu "Sandmana" koju je Neil Gaiman pisao posebno za njega morao preuzeti P. Craig Russell), prošle godine još je stigao održati Master Class na festivalu u Angoulêmeu, prenoseći svoje znanje novim generacijama na beskrajno šarmantan i nadasve skroman način karakterističan za najveće genije.