Boris TadićSrbijanski predsjednik Boris Tadić u utorak je raspisao parlamentarne izbore u Srbiji i oni će biti održani 6. svibnja.

Građani Srbije na izborima će odlučiti koje će stranke i koalicije ući u sastav srbijanskog parlamenta koji broji 250 zastupnika.

Izbori će biti održani prema proporcionalnom izbornom sustavu, pri čemu cijela zemlja predstavlja jednu izbornu jedinicu.

Prema srbijanskom Registru političkih stranaka, u Srbiji je trenutačno registrirano 87 političkih stranaka, no zasad nije poznato koliki će broj njih sudjelovati na izborima, dok stranke aktualne vladajuće koalicije, kao i oporbe, već najavljuju svoj nastup na izborima, što pojedinačno, što kroz predizborne koalicije.

Na prethodnim izborima, održanim u svibnju 2008. godine, sudjelovale su 22 izborne liste, od kojih je bilo 10 manjinskih.

Stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije, Demokratska stranka (DS), koju predvodi srbijanski predsjednik Boris Tadić, već je potpisala predizborni koalicijski sporazum sa Socijaldemokratskom partijom Srbije (SDPS), čiji je predsjednik aktualni ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić.

Na sjednici glavnog odbora DS-a Tadić je u subotu najavio da će ta stranka na izbore ići u koaliciji sa SDPS-om, Ligom socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada Čanka, Demokršćanskom strankom Srbije (DHSS), čiji je predsjednik bio Vladan Batić, koji je preminuo potkraj 2010., a koju sada predvodi njegova kći Olgica Batić, zatim sa Strankom zelenih i predstavnicima nacionalnih manjina.

Tadić je tada također ustvrdio kako DS neće nakon izbora ulaziti u tzv. veliku koaliciju i formirati vladu s oporbenom Srpskom naprednom strankom (SNS) Tomislava Nikolića, ni s Demokratskom strankom Srbije (DSS) bivšeg premijera Vojislava Koštunice, kao ni sa Srpskom radikalnom strankom (SRS) koju predvodi Vojislav Šešelj, a kome se u Haaškom tribunalu sudi pod optužbom za ratne zločine počinjene na području Hrvatske, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.

Glavni partner DS-a u aktualnoj vladajućoj koaliciji, Socijalistička partija Srbije (SPS), koju predvodi ministar policije Ivica Dačić, na ove izbore će, kao i na prošle, izići u koaliciji s Jedinstvenom Srbijom (JS) i Partijom ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS).

Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, koji je dio aktualne vlasti, na izbore izlazi u koaliciji ''Preokret'' s oporbenom Liberalno demokratskom partijom (LDP) Čedomira Jovanovića, Socijaldemokratskom unijom (SDU) Žarka Koraća, a uz potporu Asocijacije slobodnih i neovisnih sindikata i predstavnika manjina.

Vodeća oporbena Srpska napredna stranka (SNS) čelnika Tomislava Nikolića, nastala krajem listopada 2008. od nekadašnjih članova Srpske radikalne stranke (SRS) koji su stali uz bivšeg zamjenika predsjednika SRS-a Nikolića nakon njegova sukoba s čelnikom radikala Vojislavom Šešeljem, na izbore izlazi u koaliciji s oporbenom Novom Srbijom (NS) bivšeg ministra infrastrukture Velimira Ilića, Pokretom Snaga Srbije (PSS) i Pokretom socijalista (PS), a uz potporu Asocijacije malih i srednjih poduzeća i Koalicije udruga izbjeglih u Srbiji, predvođene Miodragom Lintom.

Oporbeni DSS Vojislava Koštunice i SRS Vojislava Šešelja na izborima će, kako se očekuje, nastupiti samostalno, a u izbornoj trci sudjelovat će i Ujedinjeni regioni Srbije (URS), koji su dio sadašnje vladajuće koalicije, a koje predvodi bivši ministar gospodarstva Mlađan Dinkić.

Prema rezultatima nekoliko srbijanskih agencija za ispitivanje javnog mnijenja, najveću potporu u javnosti imaju Tadićeva Demokratska stranka (DS) i Nikolićevi naprednjaci (SNS), pri čemu je SNS donedavno bio u prednosti nad DS-om, ali je sada rezultat gotovo izjednačen nakon što je Srbiji nedavno dodijeljen status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

Obe ove stranke bi, zajedno sa svojim predizbornim koalicijama mogle, kako se očekuje, računati na oko trećinu ukupnih glasova, a za njima su koalicije okupljene oko Dačićevih socijalista (SPS) i oko Jovanovićevih liberala (LDP), koje navodno podupire između 10 i 15 posto birača.

Dovoljan postotak glasova za ulazak u parlament mogli bi, kako se očekuje, ostvariti još samo Šešeljevi radikali (SRS), Koštuničina Demokratska stranka Srbije (DSS) i Diknićevi Ujedinjeni regioni Srbije (URS). Izborni prag iznosi pet posto, no to se ne odnosi na manjinske stranke za koje vrijedi prag koji ovisi od broja izišlih birača manjina na izborima.