14.03.2012. / 09:35

 

Bi li se nestankom gotovine smanjio i kriminal?

Američki magazin Slate pozabavio se pitanjem kako papirnati novac olakšava utaju poreza i crno tržište

IlustracijaIlustracijaPoput benzina u automobilu za bijeg, gotovina pokreće svakojake aktivnosti na crnom tržištu. Droge, krvavi dijamanti, prostitucija - ta i druga ilegalna dobra i usluge često se kupuju papirnatim novcem jer se on razmjenjuje bez ostavljanja traga. Bi li stope kriminala opale da se novac zabrani?

Ne bi baš. Jedan od ključnih zločina povezanih s gotovinom je utaja poreza; kad god date bebisiterici svežanj novčanica, prilično je vjerojatno da ona ne prijavljuje taj prihod niti na njega plaća porez. A dio biznisa koji posluju isključivo s gotovinom - uključujući restorane, praonice i druge institucije - podliježe iskušenju da lažira podatke o svojim prihodima. U studiji iz 2011. godine, profesori sa Sveučilišta Wisconsin-Madison Edgar L. Feige i Richard Cebula napisali su da se 18 do 19 posto ukupnog dohotka koji se mora prijaviti skriva od Porezne uprave, što znači da zemlja gubi gotovo 500 milijardi dolara u poreznim prihodima. Ministarstvo pravosuđa procijenilo je 2008. godine da su tajni prekomorski bankovni računi odgovorni za otprilike jednu petinu neplaćenog poreza, dajući naslutiti da se preostalih 80% može pripisati neprijavljenoj gotovini.

Otežavanje kriminala

Ali koliko gotovine prolazi neprijavljeno jer je iskorišteno za kupnju nezakonitih dobara i usluga? Predstojeća studija u časopisu Crime, Law and Social Change procjenjuje da je, s obzirom na iznos papirnate valute koju izdaje država, u optjecaju oko 2950 dolara u gotovini na svakog građanina SAD-a. Ali vlada ne može precizno locirati 85% tih novčanica. (Ne samo da Federalne rezerve prate koliko novca je tiskano, već primaju i izvještaje od nacionalnih banaka o pohranjenim količinama u određenom trenutku. Oduzmite drugi broj od prvog i vidjet ćete svu gotovinu koju američka kućanstva i poduzeća drže pri ruci.) To je gomila zelembaća za potencijalno pokretanje crnog tržišta, čak i ako uračunamo onih 30-37% koji možda nevino cirkuliraju u inozemstvu (i nedefinirani postotak koji se čuva u madracima širom zemlje).

Što se događa kada pretvorite svu tu gotovinu u nešto čemu je lakše ući u trag? "Pretpostavka da bi ekonomija bez novca otežala kriminal i trgovanje 'ispod pulta' gotovo je sigurno istinita", rekao je harvardski profesor ekonomije Raj Chetty. Ipak crno tržište s razlogom živi od zelenih novčanica: za razliku od digitalnih, gotovinske transakcije ne ostavljaju papirnati trag. Ali Ray Fisman, profesor na Poslovnoj školi Columbia (i suradnik Slatea), nije toliko optimističan. On zaključuje da bi crnotržišni stručnjaci naprosto razvili alternative papirnatom novcu, održavajući stopu kriminala na više-manje istoj razini. Primjerice, trgovci bi mogli pribjeći upotrebi dijamanata, opala ili zlatnika. Najbolja šansa za predstavnike zakona, dodao je Fisman, bila bi kad bi zamjenski mehanizam postao dovoljno skup da posluži kao porez za sudionike, poput slučaja kada su zakoni protiv krijumčarenja u Hong Kongu i Kini prisilili švercere da kopaju rupe kako bi transportirali svoja dobra umjesto upotrebe jeftinih brodskih kontejnera.

Elektroničke novčanice

Latinska Amerika već daje primjer jednog takvog zamjenskog mehanizma na djelu. Kako njezina ekonomija postaje sve fluidnija (većina Južno- i Srednjoamerikanaca obavlja bankovne transakcije putem telefona, koristeći mobilne aplikacije koje nude računovodstvene i posredničke usluge), ljudi su se okrenuli "elektroničkim novčanicima" u kojima je pohranjen fiksni novčani iznos, a koji se mogu kupiti ili prodati kao svaka druga roba. Budući da se njima ne diže novac s bankovnog računa - sredstvima i podacima upravljaju izdavači kartica, a do njih se dolazi skeniranjem magnetske vrpce - te je kartice mnogo teže pratiti. U svijetu bez gotovine elektronički novčanici mogli bi se pridružiti plemenitim metalima i draguljima kao najpopularnija valuta u nezakonitim transakcijama.

Ellen Zimiles, odvjetnica i stručnjakinja za prijevare i pranje novca, ima drugačiju hipotezu. Ona sumnja da bi se financijski kriminal u društvu bez gotovine povećao, budući da je lakše brzo premještati elektroničku valutu. Naglasila je da papirnate novčanice mogu biti nespretne za rukovanje: s obzirom da podizanje hrpa dolara može privući pažnju, većina ilegalne trgovine obavlja se novčanicama od 10 i 20 dolara. Stoga kovčeg s velikim novčanim iznosima obično mnogo teži, a osim toga, daleko je izloženiji presretanju od trenutačnog transfera preko žice. A ne smijemo zaboraviti ni na hakere koji bi bili oduševljeni svijetom u kojem se sve financijske pogodbe odvijaju online, rekla je.

Ostavljanje tragova

Istodobno, Zimilesova priznaje da bi kriminal u potpuno elektroničkoj ekonomiji olakšao posao policiji. Za razliku od dolara, trgovina putem kreditnih kartica i žični transferi ostavljaju tragove; neizbježna kontrola knjiženja pomogla bi čuvarima zakona da stanu na kraj nezakonitim čimbenicima. Pa iako bi društvo bez gotovine moglo pripomoći crnotržišnom poslovanju, to bi poslovanje bilo vidljivije i lakše zaustavljivo.

Što znači da bi kraj gotovine mogao nagovijestiti pad stope kriminala, osobito utaje poreza, jer bi manje redoviti kršitelji zakona izbjegavali novu i manje pouzdanu podzemnu valutu. No, čini se da bi okorjelim zlikovcima trebalo više od zabrane novčanica da ih vrati na pravi put.

Autor: Katy Waldman

Preneseno s portala Slate

Vezane vijesti

Gotovinina obrana traži odbacivanje novih teza tužiteljstva

Gotovinina obrana traži odbacivanje novih teza tužiteljstva

Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom pozvala je žalbeno vijeće da ne uzme u obzir nove argumente koje je na žalbenoj raspravi održanoj u… Više

Komentari

registracija
17/6/05

torpedo, 14.03.12. 10:21

Mislim da se razina kriminala ne bi smanjila ukidanjem papirnatog novca. Samo bi bila premjestena na drugi nivo.

Npr. postoji P2P novac: bitcoin koji omogucuje anonimne transakcije i kojeg je relativno tesko, odnosno skoro nemoguce krivotvoriti. Nema centralne banke, generiranje novca je predvidljivo i odvija se po matematickoj formuli, a kolicina novca je ogranicena.
U pozadini bitcoina stoji genijalna ideja anonimnog matematicara (koristio je pseudonim pa se ne zna tko je on).

Ta digitalni novac se moze na burzama (bitcoinwatch.com) konvertirati u eure, dolare i ostale svjetske valute.

Dakle, stvar vec postoji, cak su i neke drzavne agencije (npr. CIA) pokazale znatni interes za bitcoinom, upravo zbog toga sto placanje ne ostavlja trag, tj. ostavlja ali je anoniman.


registracija
16/2/11

egipat, 14.03.12. 11:19

gospodo, nakon duzeg vremena od danas NE CITAM VISE NACIONAL, smjenom gospode Rudan su se svrstali u kvislinsko,anti hrvatsko , kriminalno pljackasko (kao hdz-sdp)drustvo.
pas i m m ater


registracija
23/12/11

jebokomunjare, 14.03.12. 15:21

jos samo fali CIP u Glavi i to je to ---absolutna Kontrola..


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika