Mihael Zmajlović jastrebarski je gradonačelnik od 2009. godineZa čovjeka koji je tek nekoliko dana ranije primio priznanje za svoj rad na luksuznoj svečanosti u Cannesu, gradonačelnik Jastrebarskog Mihael Zmajlović pokazuje neuobičajeno malo euforije. Grad koji Zmajlović vodi od 2009. jedini je hrvatski grad koji se našao u prestižnom izboru Europski gradovi budućnosti, u organizaciji britanskog Financial Timesa. Prema ekspertima iz tog lista, vodeći europski grad budućnosti je London, regija s najviše potencijala je okolica Stockholma, vodeći grad u južnoj Europi Barcelona, a Jastrebarsko - za žitelje Jaska - jedan od deset najboljih južnoeuropskih gradova za privlačenje stranih investicija. Za gradić s 18.000 stanovnika, koji obuhvaća relativno veliku skupinu naselja između Zagreba i Karlovca, to je nedvojbeno velik uspjeh, no Zmajlović razgovarajući s reporterima Nacionala, umjesto trijumfalizma, kao da emitira zabrinutost

. "U krizi nitko nije otok, pa tako ni mi. Ekonomija je u problemima, tvrtke otpuštaju ljude, pa je i u Jaski 200-tinjak nezaposlenih više nego prije recesije", odgovara na pitanje o tome kako uspjeh u privlačenju investicija - zbog čega je grad i dobio nagradu Financial Timesa - utječe na zaposlenost lokalnog stanovništva. Ipak, i s tih novih 200 nezaposlenih u Jaski ih ukupno ima tek 700, manje od deset posto stanovnika - što je upola manji postotak od nacionalnog prosjeka. Dakako, značajan broj Jaskanaca radi u obližnjim velikim gradovima - Zagrebu i Karlovcu, no zahvaljujući uspješnoj investicijskoj politici broj radnih mjesta u Jastrebarskom iz godine u godinu sve je veći. Taj rast temelj je za sve ostale pozitivne efekte koji su u Jastrebarskom vidljivi. Za razliku od mnogih hrvatskih gradova slične veličine, Jaska je slabo zadužena, a gradski proračun je stabilan. Prošle godine proračunski prihodi na kraju godine bili su i veći od planiranih, premda je prije dvije godine grad uveo niz povećanja socijalnih davanja i pomoći građanima kako bi se lakše nosili s krizom - od novčane pomoći umirovljenicima, preko subvencioniranja prijevoza i školskih udžbenika, do povećanja rodiljnih naknada. Na kraju, i niz dugoročnih investicija u komunalnoj infrastrukturi odvija se bez zastoja.
Unatoč svim problemima koje Jastrebarsko ima - kao i vjerojatno svaki grad na svijetu - teško se oteti dojmu da taj grad funkcionira i poprilično dobro iskorištava potencijale koje ima, a priča o njemu može poslužiti kao jedan od mogućih modela razvoja manjih gradskih središta u Hrvatskoj. Sam Zmajlović to opisuje vrlo jednostavno: "Kvaliteta gradonačelnika u velikoj je mjeri određena sredstvima kojima raspolaže. Da riješite probleme građana, morate imati novac. Prema sadašnjim zakonima, lokalne zajednice glavninu svojih prihoda ostvaruju od poreza na dohodak, komunalne naknade i prireza. Trebaju vam investicije koje otvaraju radna mjesta. Ono po čemu se mi razlikujemo od drugih jest proaktivni pristup. Sjeli smo i pokušali vidjeti što možemo učiniti kako bismo privukli investitore. Neke prednosti su prirodne, poput dobrog zemljopisnog položaja, prometne povezanosti, blizine velikih gradova i niskog stupnja urbanizacije, zbog čega raspolažemo prostornim resursima. Nadgradnja na to bila je pozitivna poslovna klima, i u fiskalnom i u regulatornom smislu. Kad smo to postigli, nismo čekali da investitori to sami otkriju, nego smo krenuli sami u potragu za njima. Nagrada Financial Timesa samo je posljedica takvog pristupa."

Glavni ekonomski razvojni adut Jastrebarskog je gospodarska zona Jalšavec, jedna od najrazvijenijih poduzetničkih zona u Hrvatskoj, gdje je svoje proizvodne i logističke centre smjestio cijeli niz uglednih domaćih i stranih kompanija kao što su Krka, Lidl, Elektropromet, Drvoproizvod, Velinac, Pavušin, Signoplast i Magma. Vrhunac razvoja Jaskina gospodarska zona trebala bi doživjeti otvaranjem 55 milijuna eura vrijednog logističkog centra Immorent, najvećeg u ovom dijelu Europe. Gradnja tog centra u velikoj je mjeri posljedica sjajnog prometnog položaja gospodarske zone Jalšavec - nalazi se na samom paneuropskom prometnom koridoru 5B, neposredno uz autocestu Rijeka - Zagreb - Budimpešta i željezničku prugu Zagreb - Rijeka, ali teško je vjerovati da bi investicije bilo da grad proteklih godina nije značajno ulagao u razvoj zone. Samo u prošle dvije godine na gradnju infrastrukture u zoni ulagalo se više od 5 milijuna kuna, a proračun Jastrebarskog iznosi oko 45 milijuna kuna. Zemljišta u zoni opremljena su svom potrebnom komunalnom infrastrukturom i dokumentacijom, tako da je investitorima znatno olakšano dobivanje dozvola. Odluka o investiranju u opremanje gospodarske zone tako se pokazala ispravnom, iako je svojedobno imala dosta protivnika u lokalnim političkim krugovima, a daljnje pozitivne posljedice očekuju se sljedećih godina. Budući da je izvjesno kako će se s jedne strane nastaviti trend relokacije industrije iz Zagreba u okolni prsten, dok će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ovaj pravac postati još zanimljiviji stranim investitorima, Jaska bi na temelju svog položaja mogla biti iznimno zanimljiva stranim investitorima.

Ipak, gospodarskih zona u Hrvatskoj ima više od 300. Neke od njih iznimno su dobro pozicionirane, a neke imaju i vrlo dobru infrastrukturu. Što ipak investitore dovodi u Jastrebarsko? Zmajlović opet ukazuje na svoju "mantru" - proaktivni pristup: "Nudimo dobre uvjete za investitore. Komunalna naknada je niska, u prve tri godine ulagači imaju i olakšice, a i prirez je upola manji nego u Zagrebu. Ipak, to je samo dio priče. Drukčiji je odnos prema investitorima. Svaki ulagač koji dođe u Jastrebarsko ima jednu osobu koja je zadužena da s njim komunicira i pomaže mu u realizaciji projekta. To je djelatnik gradske uprave koji tako uz svoje uobičajene radne zadatke postaje i svojevrsni projekt-menadžer. Kako je kod nas birokratska procedura vrlo komplicirana, investitori se često u njoj najbolje ne snalaze. Iako znatan dio te procedure nije u djelokrugu grada, nego županije ili države, Jastrebarsko je mali grad, mi se svi poznajemo i kroz neformalne kontakte i dogovor naš čovjek investitoru može znatno pomoći i skratiti mu vrijeme ishođenja potrebne dokumentacije. Mislim da je taj ciljani angažman, odnosno fleksibilnost, ključni razlog zašto nas je Financial Times uvrstio na svoju ljestvicu, a omogućava nam i da ipak biramo kakve investicije želimo. Iako nam je glavni cilj otvaranje radnih mjesta, ne želimo u Jastrebarsko dovesti tešku industriju ili bilo koju drugu investiciju koja bi negativno utjecala na okoliš."

Ideja zaštite okoliša u Jastrebarskom razumljiva je. Osim što se brojna gradska naselja prostiru na Plešivičkoj gori, dvije temeljne gospodarske grane grada, drvna industrija i vinarstvo, faktički se temelje na ideji odgovornog gospodarenja prirodnim resursima. Osobit razvoj doživjela je vinska industrija. Plešivica je kroz povijest bila jedno od poznatijih hrvatskih vinorodnih područja, no prije dvadesetak godina renome tamošnjih vinara bio je neznatan. Ipak, provedbom dobro osmišljene strategije grada, županije i ambicioznih lokalnih vinara kvaliteta je u proteklih petnaest godina višestruko narasla. Plešivička vinska cesta danas je jedna od najpoznatijih u Hrvatskoj, a grad već godinama na razne načine subvencionira razvoj vinske industrije. Prije desetak godina pokrenut je inovativni jaskanski model sufinanciranja osiguranja nasada u kojem vinari plaćaju samo četvrtinu cijene, a ostatak troška u istim omjerima snose grad, županija i Ministarstvo poljoprivrede. Iako je na prvi pogled trivijalan, ovaj model omogućio je sigurnost jaskanskim vinarima, a ta sigurnost rezultirala je njihovom većom investicijskom aktivnošću, naročito u gradnji ugostiteljskih i turističkih objekata. Zahvaljujući tome, turizam je sve važniji u gospodarstvu Jaske - iako zasad ne daje značajan doprinos proračunu, raste po godišnjoj dvoznamenkastoj stopi. Zmajlović vjeruje da je i to jedan od stupova budućeg razvoja Jaske, ali da se taj rast intenzivira, opet su potrebne investicije. Doći će iz EU fondova, najavljuje gradonačelnik. Njegov optimizam nije bez osnova.

Jastrebarsko spada među desetak najuspješnijih hrvatskih gradova u povlačenju sredstava iz pretpristupnih europskih fondova. Rezultati su vidljivi. U suradnji sa Slovenijom u Jastrebarskom se trenutačno obavlja Žitnica, povijesna građevina koja je dio kompleksa dvorca Erdödy. Od milijun i pol kuna vrijednosti projekta, Europska unija snosila je 85 posto troškova. Zmajlović najavljuje da će sličnih projekata biti još, osobito s obzirom na to da su u gradskoj administraciji u prethodnim natječajima prikupili iskustva nužna za dobivanje sredstava u kompliciranoj proceduri: "Isprva smo koristili usluge privatnih konzultanata, a sad već sami raspolažemo znanjem potrebnim za aplikaciju fondovima. Tu vidimo golem potencijal, pa čak vezan i za naš najveći projekt koji imamo u pripremi. Nadamo se da ćemo napokon od države dobiti prostor bivše vojarne u centru Jastrebarskog. Želimo ondje graditi naselje niskoenergetskih kuća, prilikom čega bi se koristili potencijali lokalne drvne industrije. Vjerujem da će ulagači biti zainteresirani i za taj projekt, a plasman u izboru Financial Timesa i nastup na svečanosti u Cannesu svakako će pomoći da nas investitori pronađu."

Očito, projekata i ideja u Jaski ne nedostaje, a koliko će ih se na kraju realizirati, ne ovisi samo o gradskoj upravi. Unatoč pozitivnoj investicijskoj klimi, gospodarskom rastu i nagradama, neki bitni projekti u gradu stoje već godinama. Svetojanska mrtvačnica već je godinama neispunjena želja lokalnog stanovništva, kao i nova osnovna škola. Aktualnu pohađa oko 1300 učenika, dvostruko više od standarda. Gradnja nove čeka se već godinama, ali ne može se krenuti bez novca države i županije. "Grad je tu nemoćan", kaže Zmajlović, "ali napravili smo sve što smo mogli." Što su napravili? Eto opet tog proaktivnog pristupa: "Odredili smo zemljište, prepravili prostorni plan, izradili projekt i pribavili sve potrebne dozvole. Kad se donese odluka o investiciji, gradnja će moći početi u rekordnom roku. Žao mi je što se to još nije dogodilo, ali nemamo izbora. Možemo samo planirati i raditi strategiju s vizijom budućeg razvoja." Takva strategija Jastrebarskom je donijela prestižnu titulu europskog grada budućnosti. Sasvim dovoljno da i neki drugi hrvatski gradovi izvuku korisne pouke.