Vedrana RudanSuper mi je kad se u ovoj zemlji lopova, pijanih, naoružanih popova, korumpiranih ministara i diplomata, turbobogatih novinara, ucijenjene novinarke i jebežljivih sabornika ukaže neko Vijeće za elektroničke medije pa tresne po Big Brotheru u ime ćudoređa i zaštite dječice. U tom Big Brotheru, to je prvi svojim poštenim okom sokolovim vidio ministar Hebrang, neki klinci puše, drugi piju, jednom je jedna cura pokazala sisu, a neki dečkić kurčić. I? Dobro, da se ne ponavljam, diglo se to Vijeće. Zaboravila sam reći, osim klinaca, u Big Brotheru igra se i mala mačkica. Vijeće je razmotrilo štetu koju može izazvati skakutanje male mačkice na psihu malih Hrvata. Jednoglasno su se složili i izdali priopćenje, mala mačkica nije opasna. Ako samo ona skakuće, Big Brother se može prikazivati i prije 22 sata. Sve ostale igre moraju se igrati, sva se ostala skakutanja moraju skakati kad mali Hrvati usnu.

Ili kurva može pričati gadosti zato jer to radi na državnoj televiziji? Je li vaša borba za ćudoređe zapravo eliminiranje konkurencije, gadovi? Ako samo mačka skakuće, Big Brother može se prikazivati i prije 22 sata. Sve ostale igre moraju se igrati kad mali Hrvati i male Hrvatice usnu Kretensko Vijeće za elektroničke medije nije najkretenskija pojava u maloj zemlji za veliku zajebanciju! Tko bi ih sve nabrojio?! Zašto to uznemiruje Vijeće?! Takve su mi misli tupom žlicom duble meso mozga, kad bih skočila u drugi film. Želim reći, moj odnos prema ukazanju Vijeća bio je dvojak. Čas sam pozdravljala Vijeće, zatim bih ga slala u kurac. To su valjda te godine. Ali, kad sam u ponedjeljak, na drugom programu Hrvatske televizije, oko 22 sata, gledala intervju s nekom kurvom, kriknula sam, jes, jes, o, jeees! Vijeće će opet vrisnuti, to će biti super, super, hvala bogu da imamo Vijeće! Neka nam živi, živi Vijeće!

Ispričat ću vam kako je bilo. Na ekranu se, doduše ušuškana u maglicu, pojavila kurva koja je i govorila i pušila. Pušila je zato da se odmah vidi da je kurva. Novinarka, umotana u blještavo svjetlo, govorila je, nije pušila, da se vidi da je novinarka. Pušačica nam je otkrila nekoliko podataka: mjesečno zarađuje trideset tisuća kuna, radi samo u skupim hotelima, recepcionari lopovi otimaju joj velik komad zarade, njene su mušterije fina gospoda. Ima, ima i poznatih. Kurva je s pravom bila na ekranu. U posljednje se vrijeme u Hrvatskoj mnogo govori o kurvama. Ima ih i u novinama. Jedne su dnevne novine objavile kako njihovu kurvu redovito troše dva sabornika, a jedan gospodin, direktor jednog pulskog hotela, tu gospodičnu plaća u zlatu. U medijima nema imena mušterija, zato ne znam koji direktor i koji sabornici dobro plaćaju. Čudno, kad kurve govore, nikad se ne čuje i druga strana? Kurve su u Hrvatskoj top-tema zato što je nekakva ukrajinska kurvetina sidom, sifilisom i hepatitisom C zarazila pola Hercegovine, ako ne i cijelu. I pola Dalmacije, ako ne i cijelu. Treba, treba o njima govoriti! Da nema kurvetina koje žele na lak način doći do trideset tisuća kuna mjesečno, ne bi bilo trgovine ženama, ne bi bilo ni side, ni hepatitisa C, ni sifilisa, ni Ukrajiniki u Hrvatskoj. Da nema kurvi kurvetina, Hrvatska bi bila zdrava zemlja. S Hrvatske televizije uskočila sam u jedne dnevne hrvatske novine. Ne, ne, moj skok nije bio skok iz nehaja. Tim sam uskokom htjela naglasiti, kurve se svagdje glasaju. Baš zato je novinarkama koje ih intervjuiraju frka paklena. Kako iz kurvetine izvući nešto što već nije rečeno? Okej, jebu ih sabornici, okej, i turistički radnici, naravno, mnogi poznati, i fina gospoda… Ali, kurvo, daj nešto novo! Zato smo u ponedjeljak na Hrvatskoj televiziji, drugi program, emisija Spitza, čuli nešto novo. Recite, rekla je novinarka kurvi, da li je zaista dominacija toliko tražena? Da tražena, rekla je kurva?! Da tražena?! Ludo tražena! Svi, baš svi hoće dominaciju! Recite, rekla je novinarka gospodični kurvi, kažite našim gledateljima, što je dominacija. Dominacija je pišanje i sranje u usta. Pišanje košta osamsto kuna… Za sranje nismo čuli cijenu. Poludjela sam. Izbezumljeno sam okolo nazivala ljude. Nitko nije znao telefonski broj Vijeća za elektroničke medije. Htjela sam im vrisnuti u uho, ej, kreteni, jebete dječicu iz Big Brothera zbog tuširanja, pušenja i pokoje sisice, a ovdje vam na državnoj televiziji kurvetina puši i govori kako joj sabornici, uglednici i mnogi poznati pišaju i seru u usta. Mislite da je to okej, licemjerni gadovi?! Ili kurva može pričati gadosti zato jer to radi na državnoj televiziji? Je li vaša borba za ćudoređe zapravo eliminiranje konkurencije drugim sredstvima?! A, smeće jedno?! I kakva je to špreha o pišanju i sranju u ženska usta? Štitite sitnu dječicu?! Zašto ne štitite i žensko dostojanstvo?! Ukucuvala sam brojke u telefon i mobitel, uzalud. A onda sam naletjela na gospodina koji nije znao telefonski broj Vijeća, ali mi je otkrio nešto drugo. Dominacija nije kad mušterija kurvi piša ili sere u usta, dominacija je kad kurva m u š t e r i j i piša ili sere u usta. Jebote! A ja sam mislila da je raspredanje o dominaciji na našoj državnoj televiziji samo još jedan oblik silovanja Hrvatica?! Kad tamo?! Pred očima su mi skakale vesele slike i sličice: borac protiv pušenja razvalio usta. Preskočila sam direktora jednog pulskog hotela, ne poznajem djelatnike u turizmu. Ali gospodin iz Ustavnog suda mljackao je obilat obrok. Ona dvojica sabornika koji su se na televiziji hvalili kako su varali svoje žene gutali su krupne komade. U gustoj su se papici davili ministri, diplomati, ratni i mirnodopski zločinci, poovci. Guštao je i stari olimpijac-režiser… Super! Kurvo, svaka čast! Uljepšala si mi udarni televizijski termin. I ti i gospodična novinarka. Vidi se, ma baš se osjeća, na Hrvatskoj televiziji program uređuje sve više žena.