Photo: Petar Glebov/PIXSELL Članovi Europske komisije otvoreno su priznali kako nisu očekivali ovako snažnu reakciju europskih građana na najavu usvajanja antipiratskog međunarodnog sporazuma ACTA, poručivši kako su podcijenili moć društvenih mreža kad je od mobiliziranju prosvjednika riječ. Prema riječima potpredsjednika Komisije Marosa Sefcovica, jednostavno nisu bili spremni na masovne prosvjede diljem Europe.

"Što je moć naroda? Svjedočili smo joj ovoga siječnja i veljače kada su, unatoč vrlo niskim temperaturama, tisuće ljudi izašle na trgove i ulice europskih gradova prosvjedujući protiv ACTA-e.

Uvidjeli smo kako nam je naše nesudjelovanje u raspravama na društvenim mrežama, što se ove konkretne teme tiče, izazvalo brojne nevolje. Vjerujem da nam je ovo pouka kako u budućnosti moramo biti puno aktivniji i komunikativniji kada su u pitanju ovako osjetljive teme. Vidjeli smo da nas je ovaj nevjerojatni 'val komunikacije' na društvenim mrežama na koji nismo reagirali na vrijeme natjerao na privremeno povlačenje. Sada moramo čekati odluku Europskog suda pravde", poručio se Sefcovic, prenosi EUobserver.

Vijeće EU-a je u prosincu prošle godine jednoglasno prihvatilo ACTA-u i ovlastilo zemlje članice da ga potpišu. Krajem siječnja u Tokiju potpis na ACTA-u stavile su 22 zemlje članice.

Više zemalja Europske unije zaustavilo je u međuvremenu proces ratifikacije toga sporazuma dok se ne razjasni koji je njegov stvarni domet.

To nije jasno ni Europskoj komisiji koja je zbog toga odlučila od Europskog suda pravde u Luxembourgu zatražiti mišljenje je li on u suprotnosti s temeljnim pravima i slobodama.
Europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht nedavno je rekao da će braniti legitimitet sporazuma sve do odluke Europskog suda pravde.

"Njime se želi izgraditi globalan sustav zaštite intelektualnog vlasništva u Europi. ACTA ne cenzorira internet, ne kriminalizira one koji ilegalno skidaju sadržaje i neće ograničiti trgovinu generičkim lijekovima", kazao je.

ACTA je međunarodni trgovinski sporazum protiv krivotvorenja, koji je izazvao brojne masovne prosvjede u svijetu zbog straha da bi se pod krinkom zaštite autorskih prava mogla ugroziti sloboda i pravo na internet.