I hrvatski vinari morati će se prilagoditi novim uvjetimaOvo je zanimljivo i za hrvatske proizvođače vina, jer se odnosi na 2015. godinu, dakle razdoblje kada će Hrvatska već biti godinu i pol članica Europske unije. Reforma tržišta vina provedena je 2007. godine, no već uskoro dolazi do promjena. Od 2015. će svaki vinogradar moći posaditi onoliko vinovih loza koliko želi. Takva vijest omogućava posebno vrijednim proizvođačima vina proširiti svoju proizvodnju. Do sada su za širenje proizvodnje morali kupovati postojeće vinograde, a to su stari vlasnici vinograda naplaćivali visokim cijenama. U pojedinim dijelovima Europe za poduzetnike, posebice one iz inozemstva, postalo je nemoguće ući na tržište vina, na primjer u Francuskoj u regiji Burgund.

Najprije uklanjanje pa zatim širenje vinove loze

Što na prvi pogled izgleda kao liberalizacija koja ima smisla, kod 15 ministara poljoprivrede zemalja članica u kojima se uzgaja vinova loza smatraju pravim užasom. Jer, strahuju da će takvo stanje otvoriti ulaz velikih financijskih ulagača u branšu, pa stoga upozoravaju da bi u tom slučaju mukotrpno postignuta kvaliteta europskih vina mogla biti ugrožena. Mnogi ministri poljoprivrede zemalja članica su protiv, jer bi se mogla očekivati oscilacija cijena na tržištu vina, što bi pak bilo kobno za europsko vinarstvo.

Sa distance promatrana odredba o vinima izgleda zaista proturječna. Ukidanjem ograničenja prava na stabljike, ovdje vinovu lozu, od 2015. godine namjera je povećati površine vinograda. No istodobno iz europskog proračuna za poljoprivredu od 2009. do 2011. izdvojeno je 1,1 milijarda eura potpora za uklanjanje starih loza. U tom razdoblju uklonjene su stare vinove loze na površini od 175.000 hektara, što je oko deset puta više od ukupnih površina vinograda u Hrvatskoj. Ministri su naglasili kako nitko nema razumijevanja za politiku koja najprije za velik novac traži uklanjanje vinovih loza, a nekoliko godina kasnije zahtijeva sađenje mladih loza i liberalizaciju uzgoja vinograda.

Tri moguća rješenja

Povjerenik za poljoprivredu, Rumunj Dacian Ciolos zatražio je stanku i vremena za promišljanje. U siječnju je najavio sastavljanje skupine stručnjaka. Za sada su u igri tri moguća rješenja. Prvo, reforma će se provesti bez većih promjena. No to je malo vjerojatno, jer je prevelika skupina protivnika (Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Cipar, Luksemburg, Mađarska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Češka, Slovačka, Slovenija i Bugarska). Drugo, rok će se produžiti i treće, države bi možda mogle same odlučiti u kojem obujmu bi mogle same dodijeliti prava na vinovu lozu.

Pravila su vrijedila još od 1978. godine kada je Europska unija izdala vrlo stroge granice uzgoja vinove loze. Kasnije je utrošen velik novac i uklonjene su velike površine vinove loze, da bi se od 2015. godine vratili na staro, jer bi se ukinula ograničenja uzgoja vinove loze. A to otvara mogućnost da vrlo vrijedni vinogradari prošire vinograde i povećaju svoju proizvodnju vina.

Autor: Alen Legović, Bruxelles