22.03.2012. / 15:52

Autor: Nacional.hr

Kinezi iskazali interes za energetiku i transport

Hrvatska i Kina su potpisale sve važnije gospodarske sporazume, no osim robne razmjene do sada nisu zabilježena kineska ulaganja u Hrvatsku, osim osnivanja triju kineskih tvrtki iz IT područja

Sunčanica Skupnjak-KapićSunčanica Skupnjak-Kapić"Hrvatska gospodarska komora polaže veliku pozornost unapređenju gospodarskih odnosa s Kinom te je potpisano i niz sporazuma s kineskim gospodarskim institucijama na državnoj, ali i regionalnoj razini, pri čemu se osobito pridaje pažnja u povezivanu županijskih komora i kineskih provincija", istaknula je Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu koji je održan 22. ožujka u prostorijama Komore Zagreb povodom posjeta izaslanstva China International Contractors Association (CHINCA) koje u Hrvatskoj boravi od 21. do 25 ožujka. Kinesko je izaslanstvo posebno zanimanje pokazalo za poslovnu suradnju te mogućnosti ulaganja u području energetike i transporta, a na skupu su održani i poslovni sastanci tridesetak hrvatskih te 12 kineskih tvrtki i institucija.

Kina je kao najmnogoljudnija zemlja i drugo po veličini gospodarstvo u svijetu interesantno i važno tržište za hrvatske gospodarstvenike, rekla je Skupnjak Kapić napomenuvši također i blisku suradnju s Veleposlanstvom NR Kine u Hrvatskoj. Kina je sedmi najznačajniji partner RH te vodeći gospodarski partner izvan Europe s udjelom od 4,6 posto u ukupnoj robnoj razmjeni RH sa svijetom. Prošle je godine robna razmjena između Hrvatske i Kine iznosila 1,496 milijardi dolara, od čega je hrvatski izvoz u Kinu bio 49 milijuna dolara, a uvozu iz Kine 1,447 milijardi dolara čime se ostvaruje značajan deficit u vanjskoj trgovini s hrvatske strane. „Pozitivno je to što hrvatski izvoz od 2005. godine kontinuirano raste te je prema 2010. godini povećan za 30 posto", naglasila je Skupnjak Kapić. Povećan je i broj dolazaka kineskih turista u Hrvatsku kojih je zabilježno 22.459 što je više za 70 posto. Hrvatska Kini postaje značajna i zbog njezina skorog ulaska u EU te geostrateškog položaja. Hrvatska predstavlja ulaz prema zemljama EU te regije sa šest jadranskih luka i najkraći je put od Sueza prema Jadranu. Hrvatska ima političku i financijsku stabilnost, visokoobrazovani kadar, a Vladin prioritet je privlačenje stranih investicija osobito u infrastrukturu i turizam, istaknula je Skupnjak Kapić.

Hrvatska i Kina su potpisale sve važnije gospodarske sporazume, no osim robne razmjene do sada nisu zabilježena kineska ulaganja u Hrvatsku, osim osnivanja triju kineskih tvrtki iz IT područja. S kineske je strane zamijećen interes za ulaganjima u Hrvatsku, a s hrvatske strane prema Kini bilježi se suradnja te osnivanje zajedničkih društava u području energetike i proizvodnje pića (Badel). Suradnja bi trebala biti i veća s obzirom na iskazan interes te bi i ovaj posjet mogao doprinijeti unapređenju međusobne poslovne suradnje osobito u području energetike, prometne infrastrukture te turizma, zaključila je Skupnjak Kapić.

Govoreći o pravnom okviru i uvjetima za ulaganje u Hrvatsku Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva za konkurentnost i investicije, naglasio je kako je i Hrvatska kao i sve zemlje u ovom dijelu svijeta osjetila svjetsku gospodarsku krizu te je stoga Vladin program usmjeren prema investicijama i pokretanju novog investicijskog ciklusa. Inicijativu za to je preuzeo javni sektor u RH, a izrađen je i plan investiranja, kazao je Lorencin dodavši kako je u Hrvatsku do sada investirano 24,35 milijardi eura, a najveći udio u tome ima financijski sektor. Austrija je najveći investitor u Hrvatsku, a najveći je izazov da se na popisu zemlja iz kojih dolaze ulaganja u Hrvatsku nađe i Kina, kazao je Lorencin dodavši kako je glavni argument za ulaganja u RH njezina cestovna infrastruktura te geoprometni položaj.

Najveći izazov u investicijama u infrastrukturu su željeznice i to osobito pravac Luka Rijeka - Botovo. U Hrvatskoj, koja ima u potpunosti razvijen širokopojasni pristup internetu, potiču se i proizvodne djelatnosti, istraživanja i razvoj, te usluge podrške kao što je logistika, istaknuo je Lorencin, upoznavši kineske poslovne ljude s poreznim olakšicama, carinskim povlasticama te poticajima za obrazovanje i velike projekte kod investiranja u Hrvatskoj. Također je istaknuo i Agenciju za velike investicije i konkurentnost koja je formirana danas na Vladi, a čija je glavna uloga rad s investirorima te njihovo praćenje kroz cijeli proces investiranja.

Alen Leverić, pomoćnik ministra gospodarstva za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo predstavio je plan razvoja energetskog sustava RH. Istaknuo je kako je Hrvatska osmi svjetski neto uvoznik električne energije te drugi na svijetu po glavi stanovnika. Planirane investicije u distribuciju i prijenos el. energije u 2012. godini iznose 230 milijuna eura. Ulaganja su planirana u TE Plomin C od 800 milijuna eura, projekt čiji se završetak očekuje 2018. godine, zatim projekt HE u slivu rijeka Like i Gacke, TE Rijeka Urinj kao i TE Sisak - projekt koji je pri kraju te TE Zagreb i HE Dubrovnik, vrijedan 80 milijuna eura, a planira se i izgradnja HE na rijeci Savi kod Zagreba. U području obnovljivih izvora energije potencijal je u vodotokovima te biomasi, a također i u korištenju energije vjetra, istaknuo je Leverić.

Dubravka Đurkan Horvat iz Uprave za prometnu infrastrukturu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture održala je prezentaciju plana razvoja prometne infrastrukture RH. Kako je istaknula, posao izgradnje autoputova u Hrvatskoj gotovo je dovršen, a radit će se na podizanju sigurnosti na regionalnim cestama. Veliki zahvati očekuju se na željezničkoj infrastrukturi te unapređenje u ostalim područjima prometne infrastrukture. U željezničkom prometu predviđena su 34 projekta, a najvažniji je projekt izgradnje nove nizinske pruge Zagreb - Rijeka te je taj uz sektor unutarnje plovidbe prepoznat kao prioritetni, istaknula je Đurkan Horvat napomenuvši mogućnosti za ulaganja u luku Vukovar, Osijek i Sisak, a u pomorskim lukama u projekte ulaganja u luke Rijeka, Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Također je istaknula i mogućnosti ulaganja u Dubrovačku zračnu luku.

Vezane vijesti

Linić investicijama u energetiku planira pokrenuti gospodarstvo

Linić investicijama u energetiku planira pokrenuti gospodarstvo

Ministar financija Slavko Linić poručio je s radnog ručka u organizaciji Američke trgovinske komore u Hrvatskoj kako su ključ oporavka gospodarstva… Više

Komentari

registracija
9/3/10

nostradurus, 22.03.12. 16:09

energetika i transport, je baš. Ajmo im prodati sve elektrane, ceste, aedrome, luke i pruge. :-))

Koji smo mi lumeni? Nema bolje od naše vlade.
sites.google.com/site/financijskisustav/posljedice-privatizacije


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika