Naše tijelo je poput stroja - pokreće ga niz organa koji moraju funkcionirati kako bi taj stroj ostao u dobrom stanju i radio bez greške. Ovo je, naravno, slikovit, ali i istinit prikaz ljudskog organizma. Svatko od nas barem jednom godišnje svoje vozilo odvozi na kompletan pregled da bi prekontrolirao je li s njim sve u redu, služi li nas dobro, ako ne prije, onda pred produženje registracije koja je nužna. Ako se tako ponašamo sa stvarima, nečim što je stvoreno da bi nama služilo, ne postoji nikakav konkretan i dovoljno dobar odgovor na pitanje zbog čega redovito ne "servisiramo" sebe.

Pročeprkamo li duboko po svom sjećanju i vratimo li se u djetinjstvo, sjetit ćemo se, zasigurno, da smo kao djeca redovito išli liječniku na kompletan pregled. Tako je bilo kad smo bili jako mali, pa i kad smo već bili školarci, a i kao studenti morali smo proći sistematski pregled, koji je ujedno bio i uvjet za upis u prvu godinu studija.

Naše je tijelo naša odgovornost i ne postoje nikakva opravdanja ako smo zanemarili sebe, svoje zdravlje i razboljeli se.

Sistematsk pregled, kao što mu i samo ime kaže, je cjelovit uvid u stanje našeg organizma, a predlaže se apsolutno svima kako bi se prevenirale, odnosno na vrijeme otkrile neke zdravstvene tegobe i bolesti.

ZAŠTO OTIĆI NA SISTEMATSKI PREGLED?

Dr. med. Eva Jendriš Škrljak, specijalistica ginekologije i porodništva, ravnateljica Poliklinike Sunce sa zagrebačkog Trnja, sistematski pregled preporučila bi svima jer je to najbolja prevencija razvoja bolesti.Dr. med. Eva Jendriš Škrljak, specijalistica ginekologije i porodništva, ravnateljica Poliklinike Sunce sa zagrebačkog Trnja, kaže da bi sistematski pregled preporučila svima jer je to najbolja prevencija razvoja bolesti. Posebno zato što je sve veća učestalost nekih bolesti poput hipertenzije, šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine i povišenih masnoća u krvi koje pak dovode do oštećenja krvnih žila, infarkta miokarda, zatajivanja srca i moždanog udara. Često su čimbenici rizika tih oboljenja prikriveno prisutni mjesecima i godinama, a moguće ih je detektirati upravo na sistematskom pregledu.

"Ideal kojem liječnici teže jest sprečavanje bolesti. Liječnici nisu mađioničari i ne mogu pomoći uvijek i svima. Ne postoji čarobna tableta za zdravlje, pa je stoga potrebno redovito kontrolirati u kakvu je stanju naše zdravlje. Važno je što je prije moguće otkriti bolest da bi i liječenje bilo pravodobno, što kratkotrajnije i što manje traumatično, te kako bismo u konačnici postigli potpuno ozdravljenje pacijenta. To su razlozi koji ukazuju na važnost sistematskih pregleda. Oni su posebno važni za osobe iznad 40 godina koji bi ga svakako trebali obaviti jedanput godišnje", objašnjava dr. Eva Jendriš Škrljak.

Dodaje da se općenito ne može reći s koliko je godina preporučljivo otići na sistematski pregled. Ako osoba ima zdravu genetiku, uredne je tjelesne težine , nema stresan način života i bavi se fizičkom aktivnošću, s 40 godina bi trebala otići na sistematski pregled. Budući je tempo života danas kod mnogih drugačiji od navedenoga -ljudi žive stresno, loše se hrane, mnogo njih se ne bavi tjelesnom aktivnošću, dr. med. Eva Jendriš Škrljak ističe da preporuča već 30-godišnjacima da odu na sistematski pregled bez obzira na spol.

Sistematski se pregledi dijele zbog fiziologije i anatomije na muške i ženske. Tu su i sistematski pregledi koji se razlikuju prema opsegu jer nekome od 30 godina nisu potrebne pretrage koji se rade 50-godišnjacima.

"Sistematski pregled obuhvaća apsolutno sve pretrage potrebne da bi liječnici specijalisti dobili potpun uvid u zdravstveno stanje pacijenta. Sastoji se od anamneze, odnosno razgovora s pacijentom, u kojem nas on upoznaje s vlastitim zdravstvenim stanjem, nekim preboljelim bolestima ili poteškoćama s kojima se trenutno bori. Iz toga mnogo doznamo, kao i to postoji li povećana mogućnost za razvoj malignih bolesti u bilo kojem segmentu. Time nas pacijent upućuje na neke stvari na koje će specijalisti posebno obratiti pažnju. Osim razgovora, tu je i pregled internista, provode se laboratorijske pretrage (kompletna krvna slika, pregled urina, glukoza, ureja, kreatinin, urati, CRP, elektroliti, lipidogram, enzimi, bilirubin i PSA za muškarce starije od 40 godina – marker za prostatu), UZV-pregled trbušnih organa te urotrakta, EKG, RTG pluća i srca (na indikaciju), ginekološki pregled s PAPA-testom, ginekološki UZV-pregled, UZV-pregled dojki, mamografija (za žene starije od 40 godina ako nema rizičnih faktora)", objasnila je dr. Eva Jendriš Škrljak te dodala da ako se tijekom sistematskoga pregleda pojavi potreba za kontrolom neke od prije prisutne bolesti ili se otkrije nova bolest, pacijentu se predlaže dopuna standardnog programa sistematskoga pregleda: "Tada radimo dodatne pretrage ili dijagnostičke postupke. Primjerice, ako se uoči problem sa štitnjačom, odnosno uočimo da se ona povećala, liječnici će pacijentu napraviti i UZV-pregled štitnjače da bi se dobila konkretnija informacija o kakvu je problemu riječ."

Posebno treba istaknuti da redoviti sistematski pregledi omogućuju pravodobno otkrivanje nekih malignih promjena bilo probiranjem (npr. određivanje koncentracije PSA u svih muškaraca starijih od 40 godina; pregled i UZV dojke u svih žena; određivanje krvi u stolici u svih osoba starijih od 50 godina) bilo ciljanom dijagnostikom članova obitelji osobe oboljele od karcinoma.

Sve pretrage koje se provode tijekom sistematskoga pregleda obavljaju se u jednom danu, a već nakon tri sata svaka osoba dobije svoje nalaze. Prednost odlaska na sistematski pregled u našu Polikliniku jest što se - ako nalazi pokažu da je potrebno napraviti neke daljnje pretrage, kao što su CT, MR, collor doppler, gastroskopija ili dopuniti laboratorijske pretrage, sve se može napraviti istog dana ako je termin slobodan ili u najkraćem mogućem roku.

KOLIKO ČESTO TREBA OBAVLJATI SISTEMATSKI PREGLED?

Preporučljivo je obaviti sistematski pregled jednom godišnje ili jednom u dvije godine, sve ovisi o dobi pacijenta, zdravstvenom stanju ili postojanju rizičnih čimbenika. Starija životna dob, kronične bolesti, pozitivna obiteljska anamneza i postojanje drugih rizičnih čimbenika opravdavaju i češće sistematske preglede.

KAKO SE PRIPREMITI ZA SISTEMATSKI PREGLED?

Kao što smo rekli, sistematski pregled obuhvaća nekoliko dijagnostičkih pretraga za koje valja biti pravilno pripremljen da bi se postigla maksimalna pouzdanost u otkrivanju bolesti. Obveza je liječnika i medicinskoga osoblja dati informaciju svakom pacijentu kako se pripremiti prije dolaska na godišnji sistematski pregled. U interesu pacijenta je slijediti preporuke da bi se postigli što bolji rezultati.

"Dan prije pregleda treba uzimati uobičajene dnevne obroke (doručak i ručak), no svakako izbjegavati teško probavljivu hranu (svježe voće, povrće i mahunarke – posebno grah) koja izaziva nadutost. U 18 sati, dan prije pregleda, pojedite žgance i nakon toga uzimajte samo tekućinu, najbolje vodu", kaže dr. Eva Jendriš Škrljak te nastavlja: "Zbog laboratorijskih pretraga, koje su dio svakog sistematskoga pregleda, treba doći na tašte, što znači da 12 sati prije vađenja krvi ne smije se ništa jesti ni piti kava, alkohol ili pušiti. Za analizu urina najbolje je prikupiti srednji mlaz prve jutarnje mokraće. Ako to nije moguće, vrijeme od posljednjeg pražnjenja mjehura do davanja urina za analizu treba biti najmanje četiri sata. Analizu urina kod žena nije preporučljivo raditi tijekom menstruacije."

Budući da je u sistematskom pregledu za žene koje su navršile 40. godinu preporučljivo učiniti mamografski pregled dojki, optimalno vrijeme za ovu pretragu je od 5. do 10. dana menstrualnog ciklusa (kao početak ciklusa uzima se prvi dan menstrualnog krvarenja).

SISTEMATSKI PREGLEDI KAO PREVENCIJA OBOLIJEVANJU OD MALIGNIH BOLESTI

Uspjeh liječenja i prognoza malignih oboljenja (rak prostate u muškarca, rak dojke - najučestaliji oblik karcinoma kod žena i karcinom maternice, kolorektalni te karcinom želuca i rak pluća) uvelike ovise o pravodobnu otkrivanju bolesti. No one se često razvijaju podmuklo, bez ikakvih ozbiljnih simptoma. Osim naslijeđa, u čimbenike rizika pojave maligne bolesti također ubrajamo način života, prehrambene navike, tjelesnu (ne)aktivnost, pušenje te kronične bolesti. Sistematski pregledi zbog svoje sveobuhvatnosti dobar su način otkrivanja prije nego što se bolest razvije.