Ženke bonoba na seks češće pozivaju pripadnice istog spola, a veličina njihove vulve potiče na maštovite seksi igreSeks je pokretačka snaga društvenog života između bonoba, primata koji su genetski i društvenim vezama najbliži čovjeku. Bonobo (Pan paniscus) živi je primjer kako inteligentnim bićima, među koja često ubrajamo i Homo sapiensa, seksualnost ne služi samo produžetku vrste, nego je i dio nadgradnje u obrascima društvenog ophođenja, psihološko uporište zajednice, pa i element onog "suvišnog", nadgradnje osnovnih životnih potreba koje je ljudska vrsta donedavna smatrala svojom ekskluzivnom domenom - kulturom.

STUDIJA PSIHOLOGA dr. Zanne Clay sa Sveučilišta Emory u Atlanti i Klausa Zuberbühlera sa Sveučilišta St. Andrews iz Fifea u Škotskoj, objavljena 1. ožujka u Natureu, novim pitanjima što ih otvara trebala bi privući pozornost i jedne i druge psihologijske škole. Ali ne samo domaće, samonikle s Filozofskog fakulteta ili moderne s Hrvatskih studija, nego i sociopsihologa, seksologa, antropologa, barem onoliko koliko je privukla pozornost tih komparativnih primatologa. U frivolnim rubrikama suvremenih medija bonobo se povremeno pojavi u kakvoj anegdotalnoj pričici kao vrsta primata koja sukobe rješava seksom. Radoznalost koja je malo naprednija od zabave promatranja čovjekolikih majmuna u zoološkom vrtu otkriva mnoge druge sličnosti s ljudskom vrstom, ali i razlike, među kojima bi čovjek na nekima majmunima mogao pozavidjeti.

ZA RAZLIKU OD društvenih piramida čimpanza temeljenih na patrijarhatu, koje najšira javnost doživljava kao čovjeku najsličnije i najinteligentnije "niže" primate, društvenost bonoba temelji se na matrijarhatu. Uzruja li se nečim kakva alfa-ženka, pri ruci se odmah nađe neki mužjak voljan da je utješi. I utjeha seksom u tom društvu podosta pridonosi njegovoj opuštenosti, za razliku od čestih mušičavo agresivnih ispada čimpanza. Jedinke bonoba bave se seksualnim aktivnostima u prosjeku svaka dva sata. Clay i Zuberbrühler su, promatrajući pet godina skupine bonoba u rezervatu Lola Ya Bonobo u DR Kongu, zamijetili i nešto novo. Ženke na seks češće pozivaju pripadnice istoga spola od svojih muških suplemenika. I glasanje niže rangiranih ženki za istospolnoga čina znatno je glasnije od seksa u drukčijim spolnim i statusnim relacijama. Ženke iz plemenskog nižeg hijerarhijskog reda sa ženkom višega reda kao da ostalima u društvu oglašavaju svoje postignuće kako bi unaprijedile svoj status. Posebno ako je u blizini i dominantna ženka, kao publika kojoj se iz seksualnog klinča upućuju posebne poruke. Seks je u bonoba uvijek, pa i u tim istospolnim činjenjima, javni iskaz tješnje povezanosti između jedinki. One su vlastitog društvenog statusa iznimno svjesne.

"ONI SEKSOM ublažuju stres i natjecateljstvo, razvijaju uzajamnu naklonost, izražavaju i provjeravaju društvene veze, rješavaju sukobe i tješe žrtvu upalu u kakvu nevolju", sažela je BBC-ju Zanna Grey zapažanja i zaključke petogodišnjeg terenskog rada nakon objavljivanja članka u Natureu. Temeljni trenutak za takvu žudnju za vlastitim društvenim priznanjem jest u tome što mlade ženke napuštaju vlastitu obiteljsku i plemensku zajednicu pa same biraju neku drugu, obično nepoznatu obitelj u kojoj traže podudarne partnerske veze. Novopridošlica je u tom trenutku na samom početku stvaranja svog društvenog okoliša, vlastite uloge i afirmacije u njemu. Kad nisu u kolektivnoj potrazi za hranom, koju nesebično dijele, ili na kakvoj drugoj dužnosti važnoj za zajednicu, poput stražarenja, bonobi se posvećuju osnaživanju uzajamnih veza. Važno im je da vrijeme provode zajedno. Uobičajene razmjene društvene trpeljivosti i naklonosti kao što su uzajamno uređivanje, čišćenje od nametnika i igra. Igranje genitalijama na svim dostupnim razinama preferirana je nadogradnja takve društvenosti. Počinje dodirivanjima i drugim izrazima nježnosti, a završava strasnim grčevima, vrištanjem i zadovoljnim opuštanjem. Ženke bonoba fiziološki su obdarene reproduktivnim organima pa potiču uzajamnost. Za razliku od ostalih primata, kod kojih je prilaz spolnom činu s leđa ravnopravan onome sprijeda pa i tehnički zgodniji, u ženki bonoba široka površina vulve izrazito je sprijeda. On kao da poziva na misionarski spolni kontakt u kojemu jedinke ne izbjegavaju kontakt pogledima. Ista ta fiziološka posebnost omogućuje da uzajamno spolno zadovoljstvo postižu i ženke bez posebnog napora da priljube kontaktne površine. I zagrljaj nogama omogućuje im da dugo ostanu tijesno priljubljene, u čemu nema razlike između mužjaka i ženki. Maštovite igre ne isključuju ni druge položaje, od stražnjega, preko položaja 69 do raznih načina bočnih prepletanja koji omogućuju i nježna uzajamna stimuliranja rukom. Da ne bude zabune, seksualne igre s mužjacima zbog fizioloških razlika pružaju još više mogućnosti za varijacije, od uzajamnog nježnog oralnog zadovoljavanja do ženkina zaključavanja penisa u vagini sve dok ne iscijedi i posljednju kap sperme orgazmom izluđenoga mužjaka.

Gey zajednice svoju seksualnost predstavljaju kao nadogradnju društvene zajedniceBiologinja sa Stanforda Joan Roughgarden, koja nije autorski sudjelovala u spomenutoj najnovijoj studiji, napominje u knjizi "Evolucijska duga" da seks u socijalizaciji ima toliko važnu prednost pred ostalim iskazima naklonosti da, i kad se nepoznata jedinka želi dodvoriti drugoj kakvim darom, poput slasnoga zalogaja, oni najprije taj odnos potvrde seksom.

DAKAKO, U SEKSU se primjenjuju svi elementi drugih oblika igre koji potiču radost, a poslije postizanja orgazma među bonobima ne nastaje nagla ravnodušnost među partnerima. Međutim, oni u seksu vide mnogo više od utjehe, zabave, opuštanja i hedonističkog provođenja slobodnog vremena, tvrdi nova studija čiji su nalazi podudarni iz promatranja triju zajednica koje zbog udaljenosti ne mogu međusobno prenositi iskustva. Čini se da je bonobo zapravo evolucijski ključ odgovora na pitanje zašto su u humanoj ženskoj fiziologiji glavne seksualne osjetilne točke ponešto dislocirane od organa za izravne reproduktivne funkcije. Kod muškaraca je taj centar posve funkcionalan, na glaviću penisa, i zbog toga muškarci nastoje da ga uguraju u svaku dostupnu šupljinu, a posebno cijene toplinu i vlažnost vaginine dobrodošlice. U žena je klitoris drugdje, a i eluzivna G-točka nije baš posve u ulozi radiofara za navođenje mlaza sperme na središte reproduktivne mete. Ti nalazi poprilično se protive koncepcijama zagovornika antievolucijskog inteligentnog dizajna. Inteligentni bi dizajn ili trebao svakoj biološkoj funkciji namijeniti svrhu, a česta je aprioristička tvrdnja iz toga tabora da je to isključivo stvaranje potomstva, ili - ako je svrha još nešto, poput nadgradnje puke reproduktivnosti u nešto što je možda nedovoljno osviješten element vlastite čovjekove biti - to je onda kulturna i društvena funkcija seksa u ljudskom životu koja nadilazi puko razmnožavanje.

AKO BONOBA i smatramo bićem "nižim"od čovjeka, on je čovjeku zorno upozorenje koliko je sklon zapostaviti puninu svog ljudskog, društvenog i kulturnog potencijala. Naznaka da bi se određeni studiji Hrvatskih studija mogli fuzionirati s (uglavnom) istovrsnima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu digla je prošloga tjedna ponešto prašine. Ne ulazeći u jezgru kontroverzi, čini nam se izazovnom pomisao da bi, na primjer, studij psihologije bio prilično obogaćen kad bi se tradicija empirijski temeljenih studija psihologije s Filozofskoga fakulteta, na temeljima koje je postavio Ramiro Bujas, obogatila pogledima evolucijske psihologije, čiji je protagonist na Hrvatskim studijima Igor Mikloušić.

Objektivno, humanističke znanosti teže sintezama i komparativističkom prožimanju znanja s istodobnom kritikom disciplina koje zapravo teže vlastitoj autističnoj zatvorenosti. Povremeno u javnosti zna izbiti dojam da između dva studija psihologije postoji toliki jaz kao da se odvijaju na različitim planetima, a ne na istome kontinentu, u istoj državi, istom gradu ili, nedajbože, u istoj struci. Toliko se uzajamno ignoriraju ili u boljem slučaju tek sijevne povremea iskrica na račun "onog drugog" - tek toliko da se uzajamno verificiraju kako postoje. Možda ta nesnošljivost i nije puno suptilnija od razloga zašto je bonobo rijetka i ugrožena vrsta. Fizički su osjetno sitne građe pa ih zovu i patuljastim čimpanzama. Osim što im je lakše prići, donedavno su bili omiljena hrana plemena Bantu iz čijega je izumrlog jezika derivirano ime za tu vrstu: "bolobo" je bila riječ za "predak". Oni koji su i iz ritualnih razloga prestali jesti "pretke", jer su primatolozi akcijama uvjeravanja uspjeli u njih stvoriti predodžbu o tome da bonobu prijeti izumiranje, možda su u razvoju društvene svijesti napravili iskorak od polukoraka napredniji između dviju zagrebačkih škola psihologije.