Politički kontaminirano pravosuđe

Hrvatska pravosudna vlast i dalje je u znatnoj mjeri podređena interesima dnevne politike, iako su se prema nekim pokazateljima stekli zakonski uvjeti za afirmiranje njezine veće neovisnosti.

Foto: Željko Lukunić/PIXSELLAko se nešto u Hrvatskoj može nazvati općedruštvenim konsenzusom, onda je to uvjerenje da službenu pravdu dijeli aktualna stranačko-politička konstelacija te nomenklatura, da sad ne govorimo o posrednim utjecajima privatnog kapitala ili nepotizma, a ne pravosudna vlast koja se vodi zakonima i formalnom nezavisnošću. Ipak, razlikuju se tumačenja o raspodjeli odgovornosti pojedinih strana u tome procesu.Najnoviji povod za odmjeravanje snaga na spomenutoj relaciji dogodio se na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, gdje se sudac zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić zatekao u nesvakidašnjoj raspravi s bivšim predsjednikom Hrvatskog sabora Lukom Bebićem u svojstvu svjedoka, no potom - kroz medije - i s novim saborskim predsjednikom Borisom Špremom. Za ovu priču, međutim, ključna je naknadna Turudićeva izjava, kojom on brani pravosuđe od nedopustivog političkog upliva: "Predsjednik sabora zadire u neovisnost pravosuđa, što je još jedan u nizu takvih postupaka koji dolaze iz različitih dijelova političke scene, tjedno ili čak dnevno".

Prilagodba državnog odvjetnika

Odgovarajući na naše pitanje o stanju neovisnosti hrvatskog pravosuđa, veoma znakovito mišljenje izrekao je Nenad Zakošek sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koji je također glavni urednik Blickpunkt Kroatiena, publikacije Friedrich Ebert Stiftunga u Zagrebu. "Kod nas je upravo suprotno od onog kako bi moralo biti", kaže Zakošek za Deutsche Welle, "jer smo svjedoci brojnih izravnih, a neprimjerenih miješanja izvršne i zakonodavne vlasti u poslovanje sudstva. Drukčije jednostavno nije moguće objasniti izvjesnu neaktivnost državnog odvjetništva ili pojedine presude". Državno odvjetništvo, preciznije glavni tužitelj Mladen Bajić, zasebna je tema o kojoj se već godinama razglaba. Ključni prigovor Bajiću glasi da je većinu svoje aktivnosti prilagođavao baš dnevnopolitičkim okolnostima, e da bi mu stranačka elita zatim pouzdano uzvraćala reizborom. Ta se aktivnost kroz posljednjih godinu i pol dana naziva antikorupcijskom borbom, mada sve više upada u oko drastičan nesrazmjer između podignutih ili barem najavljenih tužbi, i presuda realiziranih u skladu s najavama državnog odvjetništva.

Pravosuđu nedostaje hrabrosti

Zakošek podsjeća da je poanta diobe vlasti u teoriji i praksi, ta da funkcioniranje i nadležnost svake grane bude maksimalno autonomno, ali da postoje uzajamni kontrolni mehanizmi i mogućnost institucionalnog modeliranja. Pored zamjerki političarima zbog uplitanja u stvari pravosuđa, s druge strane, nemala se odgovornost tiče potonjih, kojima po njemu nedostaje i hrabrosti i etike i stručne selekcije. S tih je pozicija, otprilike, nastupio i nezavisni saborski zastupnik Josip Kregar, inače profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. "Nema više nikakvog razloga da se suci obaziru na trenutne političke odnose. Mogu se slobodno posvetiti svom poslu, jer je u novije doba u cijelom nizu zakona izuzetno osnažena nezavisna pozicija sudstva u Hrvatskoj", rekao je Kregar za Deutsche Welle, koji čak nalazi da se političari danas - otišavši u drugu krajnost - previše ustručavaju npr. komentirati neka suđenja u postupku: "Podjela vlasti ne znači da se pojedina vlast nalazi u zrakopraznom prostoru, kao da ostale ne postoje. Naprotiv, one moraju surađivati i korigirati se međusobno, a sve u javnom interesu".

Jačanje nezavisnosti sudstva Kregar uočava i u činjenici da ono danas, uostalom, sudi političarima, a ne obrnuto. Iskazi naših sugovornika tako se dadu sažeti na stajalište da bi samo sudstvo trebalo poraditi na afirmiranju svoje samostalnosti i autoritativnosti u odnosu na političare, dok bi se političari morali kloniti nejavnih i nezakonitih utjecaja na pravosuđe, kao i institucionalne zloupotrebe mehanizma izabiranja pravosudnih aktera, te njihova nadzora.

Političari iznad zakona

Praksa, nažalost, pokazuje da ćemo na značajniji pozitivni pomak u važećim odnosima zacijelo pričekati još neko vrijeme. Krivnja je očito na objema stranama, zaokupljenima raznim partikularnim interesima, u kontekstu sistemski relativno nerazvijene demokracije. Kao živopisan primjer toga mnogostranog kompleksa može nam, umjesto zaključka, dobro doći nedavni slučaj suđenja saborskom zastupniku HDSSB-a Ivanu Drmiću, zbog pokušaja podmićivanja suca Vrhovnog suda RH. On je tako bio uznastojao, dakle, postići povoljniju drugostupanjsku presudu za svog stranačkog šefa Branimira Glavaša, u međuvremenu pravomoćno osuđenog za ratne zločine.

Sud je prema zastupniku Drmiću bio iznenađujuće blag, osudivši ga za takav čin na dvije godine zatvora uvjetno, uz rok kušnje od pet godina. Ususret mu je izašlo i državno tužilaštvo, odnosno USKOK, nagodbom u zamjenu za priznanje kaznenog djela, premda je bilo dovoljno elemenata za osuđujući epilog i bez dogovora. Ali, to nije bio kraj: pokazalo se da Ivan Drmić može ostati narodnim zastupnikom - eno ga i dalje u saboru - bez obzira što je riječ o osuđeniku, zapravo teškom prekršitelju zakona. Omesti ga može samo novi pokušaj mićenja sudaca, čime je po mišljenju nekih medijskih komentatora u javnost odaslana poruka da političari u suradnji s pravosuđem mogu drastično kršiti zakon, jer će im za to makar jednom biti faktički progledano kroz prste.

Autor: Igor Lasić

Vezane vijesti

Vandoren hrabri Miljenića

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić i veleposlanik EU-a Paul Vandoren susreli su se danas u sklopu svojih redovitih sastanaka vezano za monitoring… Više

Komentari

registracija
11/1/10

fluid, 24.03.12. 18:22

Ovome se tekstu nema što dodati osim da hrvatski narod naprosto nezna šta bi sa stvorenom situacijom i nametnutim skorojevićima.Kako u politici tako i u pravosuđu.Policija nije ništa bolja.Sve u svemu prava banana država.

registracija
31/1/10

STTony, 24.03.12. 18:38

Hrvatsko sudstvo nije ništa drugo nego močvara prepuna kriminalnih i/li nesposobnih i jednostavno kretenskih sudaca.

Drugačije se ne može objasniti činjenica da sudski procesi koji bi morali biti gotovi u mjesecima se otežu godinama i da ijedan sudski predmet koji je imalo kompliciraniji oni nisu u stanju riješiti ispod 5 godina.

Raznorazne kretenske presude (npr. ličko rukovanje), očite primjere korupcije (suđenje vlastitom suprugu, pokrade se država za milione kuna i dobije se uvjetna kazna itd.), sudski sporovi koji traju 10-20 godina i još poprilično puno toga, a za koje suci nisu snosili NIKAKVE sankcije, samo govore da hrvatsko sudstvo nije ništa drugo nego najobičnija kriminalna organizacija koja doista je potpuno neovisna ali od zakona, morala i zdravog razuma, te van bilo kakve kontrole.

Pitanje je samo svemu tome stati na kraj i koliko će se to još morati trpjeti?

registracija
11/10/10

agaSovulj, 24.03.12. 20:48

fluid, slažem se. Greška je u našem narodu, u nama samima. Naš glas se ne čuje. Recimo u slučaju Drmića, trebalo je izaći na ulice i zahtjevati veću kaznu uključujući ukidanje saborskog mjesta. Dok god svi mi šutke podnosimo takve političke igre, dotle će biti "ruka ruku mije" ali i trpa u vlastite džepove. Jedino tako se može tome stati na kraj.

registracija
27/8/09

Lujo1, 24.03.12. 20:53

bajić i "tajne službe" su umreženi s mafijom i to je odgovor na sve nedoumice i sva pitanja!

registracija
1/12/10

liberty, 24.03.12. 21:25

Već od prvog dana sam stava da je ovo jeftina politička pravosudna farsa gdje se samo narodu i raji daje "kruha i igara".

registracija
19/1/12

samirst34, 24.03.12. 22:18

Onako kako je država a samim time i pravosudni aparat organizirai i efikasan tj.neefikasan (do zla boga!) ne mogu se oteti dojmu da smo kao ljudi,društvo ili zajednica ipak na daleko nižoj civilizacijskoj razini nege neke razvijene zemlje s kojima bi se vrlo često i vrlo neargumentirano htjeli porediti i ugledati.Da bi mi prevazišli svoje slabosti trebali bi iskočiti iz vlastite kože i nekako se u nju vratiti a to je upravo zahtjevno kao i jednom istisnutu pastu vratiti natrag u tubu. Teško će se na zelenu granu ako uopće takve ima u blizini.

registracija
6/9/11

Vlaisavljević, 25.03.12. 09:38

Svi su oni Šeksov kadar.Pametnom dosta.

registracija
12/1/11

siziff, 25.03.12. 12:10

Kada jedan Lozina postaje pravilo, (sinonim za čitavo sudstvo HR, ne izuzetak kao šta bi trebalo biti u pravnoj državi 21. stoljeća), onda su stvari dovedene u zonu sumraka. Do dna.
Upravo mene lično, "melje prolupani mlin" koji je samljeo i uništio moju čitavu obitelj.
Sada, isti ti, isti ljudi, istoga moralng sklopa, na isti način uništavaju moj život
Jedini je spas EVROPA koja može to rasulo zaustaviti.

Država koja ne stoji na čvrstim pravnim temeljima nema šanse opstanka, kao niti kuća izgrađena na slabim temeljima.

registracija
9/5/10

lolobrigita, 25.03.12. 14:55

Pitam se kako je Europa uopće pristala zatvoriti poglavlje Pravosuđe?To se moglo tek nakon što mi zatvorimo ,na više godina, određeni broj likova.
Imati Bajića tamo gdje jest samo je po sebi kočnica.Čovjek je i sam kriminalac.

registracija
18/1/08

ankicascreiber, 25.03.12. 22:20

Guverner Rob Blagoyevich je 2009 godine u americi POKUSAO reketirati 1.5 milijona dolara u 2012 je osuden na 14 godina robije. U Hrvatskoj 2009 godine premijer Ivo Sanader je odstupio s vlasti jer se vise nije mogao skrivati ogromni nesrazmijer izmdeu njegovih zarada i potrosnje. Danas mi nemamo pojma sto ce biti sa Sanaderom.

U SADu huligani ubiju nekoga na ulici dobiju dozivotnu robiju ili smrtnu kaznu. U Hrvatskoj klinici koji su ubili Luku Ritza su van za par godina, ili nisu ni isli na robiju.

Kutle je vec 14 godina na sudu , vise ni Bog ni vrag nezna jeli on kriv ili nije. Samo se zna da taj isti Kulte vjerovatno jos zagorcava zivot radnicama kamenskog a na njegovo procesiranje je potrosen ogromni novac.

Da stvari budu jos smijesnije, u americi sve dokumente mozete dobiti za djelic vremena i troska koji treba u Hrvatskoj. U hrvatskoj imamo super kompliciranu drzavnu birokraciju, agenicje i javne biljeznike jr bi oni trebali braniti pravnu drzavu. Drugim rijecima super komplicirani, super skup i super nefikasan pravosudni drzavni aparat.

Zakon divljeg zapada bio bi bolji od danasnjega u HR.

registracija
18/1/08

ankicascreiber, 26.03.12. 00:16

Jedna od mojih omiljenih prica iz HR pravosuda je slucaj ustavne sutkinje Slavice Banic. Naime kada su Slavicu birali u ustavni sud, nije uopce bila prica da li ta baba ima strucnu izvrsnost, vec da li zadovoljava minimalne uvijete. Nema niti jednog posla u drzavi gdje posotji tako mala konkurencija i kriticnost.
Da stvar bude jos gora Slavica je sa 35 godina bila na postdiplomskom studiju kada je izabrana u ustavni sud. Zar stvarno nije bilo nikoga boljeg!

Medutim ustavni sud je pun takvih prica. jasna Omejec predsjednica ustavnog suda nije zadovoljavla ni najmanje kriterije koje je postavilaprocedura, pa su zbognje mijenjali proceduru.

U ustavnom sudu sjedi i Zvonimir Separovic, kralj hrvatske javno biljeznicke gluposti. Hrvatska javnobiljeznicka pljacka je jedna od najprimitivnijih pljacki u HR drzavi. U cetiri razlicite drzave nisam vidjela takvu glupost. na kraju tu je i mato Arlovic, Mato Arlovic je postao ustavni sudac jer se svima zgadio u saboru i SDPu pa su ga odlozili u skovacu ustavnog suda.

registracija
18/1/08

ankicascreiber, 26.03.12. 00:21

Kci Ane Lovrin je izabrana u sud zbog dobih gena.

Kada se Daimr Primorac javljao na celno mjesto u splitskom sudu pojavila se informacija da je na studiju imao same dvojke!! Odgovor na to je bio, pa sto, dvojke su prolazne ocjene.

Ante Dapic je upisan na postiplomskistudij prava s prosjekom ocjena 2.0, nakon 11 godina studiranja.

Vlado Seks, covjek koji pokazuje klinicku sliku neorodegenerativnih promjena, je glavni pravni strucnjak u HR.

Predsjednika PRAVDA, svoj najvece dostignuce za funkcioniranje prave drzave je doveo od recenice "neka pravna drzava cini svoj posao"

Da nemamo pravnu struku takvu kakvu imamo bili birazvijena europska zemlja.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.