Barack ObamaVrhovni sud Sjedinjenih Država počinje u ponedjeljak trodnevnu raspravu o zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju predsjednika Baracka Obame te ako presudi da je protivan ustavu, mogao bi snažno utjecati na kampanju za predsjedničke izbore krajem godine.

"Obamacare", kako Amerikanci nazivaju zakon donesen prije dvije godine, potaknuo je "povijesne" stručne rasprave te raspirio strasti. Pristaše zakona od petka kampiraju pred zgradom Vrhovnog suda u Washingtonu kako bi dobili mjesta u dvorani, a nedaleko od njih utaborili su se pristaše ultrakonzervativnog pokreta "Čajanke", dok drugi protivnici najavljuju okupljanja tijekom tri dana saslušanja.

Najviši američki sud, koji će pavorijek izreći u lipnju, namijenio je šest sati saslušanja što je rekord u 45 godina jer ta instanca općenito svakom pitanju posvećuje sat vremena.

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju Obama je predvidio zdravstvenu skrb za 32 milijuna Amerikanca koji nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje.

U srži prijepora je ključna odredba koja propisuje da svaki Amerikanac, pod prijetnjom sankcija, mora do 2014., zaključiti neku policu zdravstvenog osiguranja. O tome će sud raspravljati u utorak, a u srijedu o tome može li zakon preživjeti ako se takva mjera ukine.

U ponedjeljak će raspravljati mogu li kazne predviđene za osobe koje do 2014. ne zaključe policu zdravstvenog osiguranja, biti u obliku poreza. Ako Vrhovni sud odluči potvrdno, na temelju zakona zvanog "Anti-Injunction Act", mogao bi se proglasiti nenadležnim i odgoditi rasprave do 2015. godine.

Naime Anti-injunction-Act brani da se na sudu osporava neki porez sve dok nije uplaćen. U tom slučaju bi kazne u okviru reforme zdravstvenog osiguranja mogle biti zatražene tek nakon 2014. godine.

Ako se rasprava odgodi do 2015., pitanje zdravstvenog osiguranja ne bi utjecalo na kampanju za predsjedničke izbore 6. studenoga, na kojima se Obama najteče za još jedan mandat.

Ako pak Vrhovni sud proglasi zakon nevažećim, time će "izbrisati najvažnije postignuće Obamine administracije", ocjenjuje Ilya Shapiro iz konzervativnog centra Cato.

"Obamacare" je postala ključna tema republikanskih pretendenata za ulazak u Bijelu kuću koji taj zakon svojim biračima predstavljaju kao teško kršenje prava Amerikanaca na izbor.

Ako postane američki predsjednik Newt Gingrich će ukinuti reformu prvog dana pošto uđe u Bijelu kuću.

"Do 20. siječnja 'Obamacare' će biti poništen", ponovio je Gingrich na više predizbornih skupova što je svaki put pozdravljeno gromoglasnim pljeskom.

Ultrakonzervativac Rick Santorum, gorljivi katolik koji se protivi pobačaju i istospolnom braku, ocijenio je da je Obamu najbolje napadati upravo na "terenu zdravstvene reforme". Poručio je da će cijena reforme biti "dvostruko veća nego što je Obama obećao" ili "gotovo 2.000 milijarda".

Mitt Romney je oprezniji. Kao guverner Massachusettsa donio je reformu koju njegovi protivnici nazivaju "Romneycare" jer je kao preslikana Obamina reforma, no Romney se pravda da ono što vrijedi za Massachusetts ne mora nužno biti dobro za Sjedinjene Države.

Čelnik republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell smatra da je "Obamacare" zapravo "neočekivan dar" republikancima u predsjedničkoj kampanji 2012.

Prema anketi Washington Post/ABC News od ponedjeljka, 52 posto Amerikanaca protivi se reformi, a 41 posto je podržava.