Uvod u konačnu prodaju strateških nacionalnih dobara

Ukratko, jeste li spremni svoju ušteđevinu povjeriti na čuvanje Radimiru Čačiću?

Slavko Linić i Radimir ČačićBiste li ikad uložili novac u tvrtku ciji prihodi u cijelosti ovise o političkoj odluci Vlade? Što ako još pritom ta odluka utječe na cijenu energenta koji troše praktički svi stanovnici države i veći dio industrije? Ukratko, jeste li spremni svoju ušteđevinu povjeriti na čuvanje Radimiru Čačiću?

Upravo to pitanje sadržano je u najnovijoj Vladinoj inovativnoj ekonomskoj inicijativi. Ta briljantna ideja zove se dokapitalizacija putem javne ponude. Građanima će se prodavati dionice javnih poduzeća, a taj novac potom upotrijebiti za investicije. Takav plan možda bi i imao nekog smisla da upućeni izvor iz Vlade Večernjem listu među ostalim nije ispričao kako bi se po takvom modelu mogle prodavati dionice nacionalne plinske kompanije Plinacro. Radi se o tvrtki koja upravlja hrvatskim plinovodima, a najveći dio svojih prihoda ostvaruje od naknade za transport plina koju određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija, a odobrava Vlada.

Plaćaju je svi oni koji troše plin. Dakle, kako bi Plinacrova zarada bila veća, plin mora biti skuplji. Budući da plin troši velik postotak hrvatskih kućanstava, logična ideja bila bi da se zarada od toga troši na daljnje investicije u razvoj sustava, a eventualni višak vraća u državni proračun. No zašto bi onda itko kupio dionicu? Naravno, radi dividende i mogućeg rasta vrijednosti same dionice, no da bi se i jedno i drugo ostvarilo, cijena plina koju placaju hrvatski građani morat će porasti. Ono što se predstavlja kao dokapitalizacija putem javne ponude zapravo je obična redistribucija društvenog bogatstva tako da se uzima svima, a daje samo odabranima koji imaju novca da kupe dionice. Slična je prica i s Janafom, a kamo to vodi, može se samo nagađati. U Vladi obećavaju da će zadržati većinske vlasničke pakete u energetskim tvrtkama, no valja se sjetiti i primjera privatizacije i javne ponude dionica Ine. I tada se pričalo da će tvrtka ostati u domaćem vlasništvu, a danas je kontrolira tvrtka u vlasništvu vlade strane države. Na greškama se uči...

Vezane vijesti

'Nemate pravo čuvati svoja radna mjesta'

Savez samostalnih sindikata Hrvatske obrušio se na Vladu zbog odredbe kojom bi se političari nakon saborskog odnosno ministarskog mandata mogli… Više

Komentari

registracija
30/11/10

jato, 27.03.12. 08:08

Kradi kradi kradi me ti to radiš najbolje,........

registracija
30/9/09

davor12345, 27.03.12. 09:01

Jeba te, više nije dovoljno biti korimpiran ili postati korumpiran ... sada triba jurišati u korupciju. Nema se vrimena!

registracija
9/3/10

nostradurus, 27.03.12. 10:43

Koja je ovo prevara. Imamo nešto, što bi prodali nekom drugom da on zarađuje na tome ubirući novac od građana. Odlična ideja. Samo još ostaje pitanje od kuda će građanima doći novac da ga oni potroše da bi netko zaradio. Ako znamo od kuda građanima novac (neko ima kovnicu), onda je glavno pitanje: Zašto to uopće prodajemo? Jer novac možemo nabaviti. Sigurno je u pitanju prevara.
sites.google.com/site/financijskisustav/posljedice-privatizacije

registracija
18/1/08

ankicascreiber, 27.03.12. 12:42

jeftino dam samo da prodam!

takvu tezgarošku politiku mogu voditi i cigići na placu.

je li to hrvatska ekonomska i managerska krema?

registracija
30/11/10

jato, 27.03.12. 12:53

Ovi su preslika osoba iz filma Glup gluplji

registracija
28/4/10

Zvonko, 27.03.12. 14:10

Ako analiziramo privatizacije u zadnjih 10-ak godina dolazimo do jasne bilance. Počev od HT-a, banaka ili INE. Dobit koju su, strancima prodane kompanije, izvukle iz ove zemlje višestruko nadmašuje postignutu cijenu prodaje.

Znači, firme mogu visokoprofitabilno poslovati samo uz kvalitetnu upravu i jasnu poslovnu politiku. Političari, u nedostatku kvalitetnih riješenja u poslovanju poduzeća iz državnog portfelja radije pribjegavaju rasprodaji i dizanju cijena, koja su u konačnici negativnijeg rezultata.

Odgovornost je jedini lijek. Uvedimo rigorozno kažnjavanje i smrtnu kaznu poput Kineza i uvjeren sam u blagostanje za 10 do 20 godina.

registracija
20/8/10

McCoy, 27.03.12. 19:48

Dokapitalizacija?
Secam se krajem 80-ih je radjena dokapitalizacija u nekim firmama bivse nam drzave, jedino sto mislim da se to tada drugacije zvalo. Elem, prodavali su radnicima deonice firme, znam da je u jednoj firmi bila cena oko 100 DEM po deonici. Plate bile dobre, radnici se nadmetali ko ce vise deonica da kupi. I kupise oko 49% firme. A onda je upravni odbor jednim potezom pera od jedne napravio 10 deonica. Pade vlasnicki udeo ali pare nisu dobili nazad. Upravni odbor je to nazvao "revalorizacijom" vrednosti akcije.
Firma jos uvek postoji, veliki deo je prodat strancima a ono malo sto je jos u vlasnistvu akcionara je odavno pod stecajem i samo se ceka kad ce ih obrisati iz registra...

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.