Nove građevine odsad će morati zadovoljiti estetske i funkcionalne kriterije i izgledom se uklopiti u okruženje. Ipak, za Vir je prekasnoHrvatska bi do kraja godine trebala dobiti svoju prvu strategiju arhitektonske politike koja bi trebala spriječiti daljnju devastaciju prostora koju je u Hrvatskoj ponajprije zaustavila kriza, a ne mjerodavne institucije i struka. HNS-ov ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak imenova je radnu skupinu za izradu strategije kakvu dosad ima 16 članica Europske unije. Strategije uobičajeno ne donose previše pojedinosti, ali iz Ministarstva doznajemo da su konkretni ciljevi zaustaviti lošu i neprikladnu gradnju. Kad strategija bude usvojena, svaki objekt morat će biti uklopljen u sredinu u kojoj se gradi, definirat će se i javne potrebe u odnosu na stambene i ostale komercijalne sadržaje te postaviti i svojevrsni kodeks časti za arhitekte.

"Činjenica je da sad imamo alpske kuće na moru, što je potpuno neprihvatljivo. Arhitekti su i potpisnici bespravne gradnje poput one na Viru. Cijele četvrti, poput zagrebačkog Trnja i Trešnjevke, zagušene su neprikladnom gradnjom. Ponavljanje takvih grešaka treba spriječiti. Mi danas imamo razne strategije, od turističkih do prometnih, a sramota je da nemamo jasnu arhitektonsku politiku koja bi definirala kako želimo da Hrvatska izgleda i kojim putem želimo naprijed", kaže nam izvor iz Ministarstva. Ni jedna strategija to ne uspijeva preko noći, ali nakon što budu nakon javne rasprave usvojene arhitektonske politike, sva stručna tijela će ih se morati pridržavati. U prijevodu, stručne udruge arhitekata trebale bi imati sankcije za članove koji, primjerice, rade na bespravnoj gradnji. Lokalna uprava morala bi se pridržavati kriterija o minimumu zadovoljavanja javnih potreba kad se donesu planovi uređenja. Sve bi to trebalo pridonijeti kvalitetnijem oblikovanju prostora i podizanju kulture građenja. A to bi pridonijelo i povećanju kvalitete života svakog pojedinca, dok bi Hrvatska postala prepoznatljivija i utjecajnija po svojoj arhitekturi i na međunarodnom planu.

Ako strategija ne ostane mrtvo slovo na papiru, kako je uobičajeno sa strategijama u Hrvatskoj. Kao što su i prije pet godina osnovana tzv. povjerenstva za lijepo koja su u gradovima morala ocjenjivati uspješnost svakog arhitektonskog projekta. Neki gradovi su ih samo formalno osnovali, ali i tamo gdje su bila agilna, kao u Osijeku, brzo su sasječena jer je već godinu i pol kasnije donesen zakon o poticanju ulaganja - koji ih preskače.