Sanja Crnković Pozaić"Za rješavanje gorućeg problema nezaposlenosti Hrvatska nužno mora osmisliti strategiju gospodarskog razvoja zemlje kako bismo utvrdili na koje sektore ćemo u budućnosti staviti naglasak. Uloga države je da koordinira potrebe poslodavaca i obrazovni sustav jer se samo na taj način mogu uskladiti ponuda i potražnja na tržištu rada koje su sada u velikom nerazmjeru", kazala je na konferenciji Strukturni fondovi EU i zapošljavanje savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava Sanja Crnković Pozaić.

Konferenciju su u Zagrebu u utorak organizirali magazin Banka i konzultantska tvrtka Razbor kako bi potaknuli raspravu o ciljevima i sredstvima nacionalne politike zapošljavanja i načinu na koji im europski fondovi mogu doprinijeti.

"Za Hrvatsku je nedostižan cilj EU iz Agende 2020 o dostizanju 75 postotnog udjela radno aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu u dobi između 20 i 64 godine", naglasila je Crnković Pozaić.

Dodala je kako bi za postizanje tog cilja do 2020. godine trebalo zaposliti 600.000 osoba, odnosno sve sada nezaposlene i još 250.000 neaktivnih. Trenutačna je stopa zaposlenosti 52,3 posto te je realniji cilj, smatra Crnković Pozaić, do navedenog razdoblja težiti stopi zaposlenosti od 60 posto i pritom osigurati da do 40 posto osoba starih 30-34 godine ima tercijarno obrazovanje (sada ih je 20,6 posto) te smanjiti broj siromašnih u općoj populaciji.

Ravnoteža socijalnih partnera

"Povećati zapošljivost nezaposlenih osoba, donijeti mjere za lakše otvaranje novih radnih mjesta, osigurati ravnotežu između socijalnih partnera te postići uravnotežen mirovinski sustav glavne su misije nove Vlade", kazala je na skupu pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana Dalić te dodala kako je u rješavanje pitanja nezaposlenosti potrebno, među ostalim, uključiti i lokalne zajednice.

"U prvom polugodištu članstva Hrvatske u EU (odnosno od srpnja do prosinca 2013. godine) Hrvatskoj će iz strukturnih fondova Unije na raspolaganju biti 450 milijuna eura. Iz kohezijskog fonda bit će dostupno 150 milijuna eura, Europski socijalni fond, koji je u cijelosti posvećen rješavanju pitanja poput nezaposlenosti, predviđa iznos od 60 milijuna eura, dok Europski fond za regionalni razvoj predviđa sredstva u iznosu od 240 milijuna eura", kazala je Ana Papadopoulos, strateška koordinatorica za komponente Regionalni razvoj i Razvoj ljudskih potencijala u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. U 2014. i godinama koje slijede na raspolaganju će nam biti i više od milijardu eura, dodala je Papadopoulos.

Govoreći o kohezijskoj politici Unije pojasnila je kako se u sljedećoj financijskoj perspektivi za razdoblje od 2014. do 2020. godine za gospodarski rast i zapošljavanje planira izdvojiti 376 milijardi eura, pri čemu veći dio kolača otpada na manje razvijene zemlje.

„Njemačka je u fondove Unije u 2010. godini uplatila 13 milijardi eura više sredstava nego što je mogla povući, dok je, primjerice, Poljska povukla 8 milijardi eura više nego što je u zajedničku blagajnu uplatila", zaključila je Papadopoulos.

Hrvatska je s pretpristupnim fondom IPA dobila priliku da se pripremi za korištenje ESF-a, a dobra iskorištenost IPA Komponente IV govori o relativno visokoj operativnoj spremnosti tijela koja programe provode.

„Prema zadnjim dostupnim podacima s kraja veljače u petogodišnjem razdoblju od 2007. do 2011. u Operativnom programu "Razvoj ljudskih potencijala" ugovoreno je 49 posto alociranih sredstava, dok je za razdoblje od 2007. do 2009. ugovoreno čak 93 posto dostupnih sredstava", kazao je Dario Baron, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava.

Inozemna iskustva

O inozemnim iskustvima tijekom drugog dijela Konferencije govorili su Nils Sakss, stručnjak za ESF u letonskom Ministarstvu financija, Steen Frederiksen, viši savjetnik danske Direkcije za poduzetništvo i izgradnju, te Vladimir Tkalec, generalni sekretar slovenske Konfederacije sindikata javnog sektora.

Hrvatska pri apliciranju i korištenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda u obzir mora uzeti makroekonomsko okruženje, upozorio je letonski stručnjak Nils Sakss.

Primjer danskog brodogradilišta Odense iznio je Steen Frederiksen. „Konkurencija, odnosno povoljnije cijene azijskih brodogradilišta do 2009. zatvorili su sva velika danska brodogradilišta. To je bio poticaj brodogradilištu Odense da aplicira za sredstva iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGAF)", rekao je.

Proces odobravanja potpora trajao je devet mjeseci, mjerama vrijednim 21,8 milijuna eura obuhvaćeno je 950 radnika od koji je trećina uspjela ponovno naći posao. Mjere su se uglavnom odnosile na dodatno obrazovanje i poticanje poduzetništva, a na mjestu brodogradilišta je niknuo industrijski park.

O tome kako nas je korištenje pretpristupnih fondova pripremilo za Europski socijalni fond govorila je Ankica Paun Jarallah, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

„Sloveniji je u razdoblju 2007.-2013. iz Europskog socijalnog fonda na raspolaganju bilo 133 milijuna eura koje je iskoristila za razne programe osposobljavanja na radnom mjestu, cjeloživotno obrazovanje, poticanje socijalnog poduzetništva i slično", kazao je Vladimir Tkalec, generalni sekretar slovenske Konfederacije sindikata javnog sektora.