02.04.2012. / 11:13

Autor: Nacional.hr

Trećina Hrvata siromašna, a bit će ih još

U Hrvatskoj je siromašna trećina stanovništva, a bit će ih sve više. Novo siromaštvo pogodilo je radno aktivne, koji su zbog krize izgubili posao u posljednje dvije godine. Posljedice za gospodarstvo i cijelo društvo bit će velike

Sve je više visokoobrazovanih siromahaSve je više visokoobrazovanih siromahaKad je trećina građana siromašno krajnji je trenutak za javnu raspravu o ciljevima koje Hrvatska treba postaviti. Trenutačno su u Europskoj uniji siromašnije jedino Bugarska, Rumunjska, Litva i Letonija, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Stopa relativnog siromaštva u 2010. iznosila je 20,6 posto, što znači da petina građana ne može podmirivati osnovne ljudske potrebe. Prema statistici to je svatko s 2.100 kuna neto mjesečno (za samce) ili s 4.400 kuna mjesečno (kućanstvo s 2 odraslih plus 2 djece).

Hrvatska je tako u posljednje tri godine skočila na 5. mjesto siromaštva u Europskoj Uniji - iza Letonije (21,3%), Rumunjske (21,1%), Španjolske (20,7%) i Bugarske (20,7%). To su sve vrlo visoke stope u usporedbi s EU-27 s prosječnom stopom siromaštva od 16,4 posto.

Ta relativna stopa siromaštva ne govori o tome koliko je građana zaista siromašno, upozorava znanstvenik Paul Stubbs s Ekonomskog instituta, Zagreb, u novoj Banci.

Zato je bolja stopa materijalne deprivacije koja iznosi 32,2 posto i ona pokazuje da je trećina stanovnika isključena iz društva. To su svi oni koji si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja - jesti meso, piletinu i ribu, održati stan toplim, zamijeniti stari namještaj, kupiti novu odjeću, platiti tjedan dana godišnjeg odmora, pozvati prijatelje na večeru, jednom mjesečno počastiti prijatelje pićem u kafiću.

Novi siromasi

Novi siromašni su oni koji su bili aktivni na tržištu rada, u većoj mjeri muškarci jer žene rade uglavnom u javnom sektoru gdje je zaposlenost zaštićenija. Također, snažno su pogođeni mladi čija je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u samom europskom vrhu. "Novi" siromašni razlikuju se od "starih" - više su obrazovani, mlađi su i ekonomski aktivni, kaže profesor Zoran Šućur s Pravnog fakulteta u novoj Banci. Upozorava i na to da će porasti dječje siromaštvo.

Prije krize siromaštvo je bilo povezano s dugotrajnom nezaposlenošću i neaktivnošću, pogađajući većinom niskokvalificiranu radnu snagu. Danas siromaštvo pogađa razvijenije i urbane dijelove Hrvatske.

Dva su najvažnija područja za smanjenje siromaštva: tržište rada i mirovinski sustav. Ali kako se na njima ne očekuju poboljšanja ove, a ni sljedeće godine, Šućur očekuje da će siromaštvo postati trajno.

Njegov kolega Siniša Zrinščak, profesor socijalne politike Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava kako su na udaru značajnijeg siromaštva starije žene koje žive same i nikada nisu bile u radnom odnosu, te svi stariji koji ne primaju mirovine.

Vezane vijesti

Europa ne vjeruje Grcima

Europa ne vjeruje Grcima

Državljani četiriju glavnih zemalja eurozone, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije sumnjaju u sposobnost Grčke da se održi, no i dalje smatraju… Više

Komentari

registracija
11/10/10

agaSovulj, 02.04.12. 12:40

nažalost, situacija je takva, i biće još gora. Nekima je bilo jasno još daleke 91 da će do toga doći. Jer ono što je započeto te godine bilo je samo pretakanje hrvatskog bogatstva, našeg zajedničkog bogatstva, u džepove odabranih. A mnogi su mislili da se tu radi o stvaranju domovine, da budemo svoji na svome. Znam, ne vrijedi o tome više razmišljati, ali još uvijek ne mogu vjerovati da smo mogli sami sebi nešto takvo napraviti. Razumna bića, a toliko daleko od razuma.


registracija
9/5/10

lolobrigita, 02.04.12. 13:59

Daj Crkvi 250 000 000.


registracija
10/2/12

Hazu, 02.04.12. 20:56

ovi su došli na vlast samo nam još gore prikazivati stvari ,nisu došli spašavati i kreditima dignuti gospodarstvo,ovo je banda nespsobna


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika