Milan Bandić do ljeta planira postaviti 225 kamera na 75 lokacijaGrad Zagreb novim sustavom videonadzora nezakonito naplaćuje kazne za prekršaje u prometu i time dodatno oštećuje i državni proračun. Ovo pravno tumačenje bit će sadržaj kaznene prijave protiv zagrebačke uprave koja od prosinca postavlja kamera po centru grada i koristi ih za naplatu prometnih prekršaja. Pobjeda u sporu protiv Grada značila bi milijune kuna manje u proračunu Zagreba i micanje videonadzora, te olakšanje za stotine vozača koji su dosad snimljeni i dobili kazne od 300 do 500 kuna. Također bi propao i plan uprave Milana Bandića da do ljeta ukupno postavi 225 kamera na 75 lokacija i tako vrlo jednostavno naplaćuje kazne koje im ne pripadaju.

U pravnu bitku protiv Grada krenuo je odvjetnik i NCL Media grupe Tomislav Konforta kad je tvrtka dobila nalog za plaćanje 500 kuna kazne i slanje podataka o vozaču. Konforta je pokušao naći zakonsku osnovu za takvo postupanje i otkrio da se radi o pogrešnom tumačenju zakona.

"Građani plaćaju kazne na osnovi obmane i korištenje ovlasti Grada Zagreba koje im ne pripadaju. Zagreb si tako pribavlja i novčanu korist na koju nema pravo", kaže Konforta.

Radi se o tome da su pojmovi "nadzor" i "videonadzor", odnosno snimanje na javnim površinama pogrešno tumačeni kao istovjetni, iako iz zakona proizlazi da se ne mogu jednako tumačiti. Zakon o sigurnosti prometa na cestama dopušta gradovima da uz suglasnost policije upravljaju prometom putem videonadzora. U drugom članku daje im i ovlast da obavljaju poslove nadzora nepropisno parkiranih vozila. Međutim, ove dvije stvari ne mogu se i ne smiju jednako tumačiti, objašnjava Konforta. Upravljanje prometom putem videonadzora može značiti samo to, a ne ovlast za snimanje na javnom mjestu, što je potpuno drukčija pravna norma. Upravljanje prometom putem videonadzora znači, primjerice, drukčije podešavanje semafora ovisno o protoku vozila. Proizlazi to i iz zakona. Isti zakon propisuje da navedeni "nadzor" nepropisno parkiranih vozila gradski službenik može obavljati samo ako ima službenu odoru, što znači neposredni nadzor, a ne putem kamere. S druge strane, Zakon o policijskim ovlastima navodi da je snimanje na javnom mjestu policijska ovlast i da je može provoditi samo policajac. "Da je zakonodavac namjeravao ovlastiti gradove za snimanje na javnim mjestima, to bi izričito pisalo u nekom od zakona, kao što to piše u Zakonu o policijskim ovlastima", navodi Konforta koji vodi NCL-ov odvjetnički tim.Nadalje, ako Zagreb nema ovlasti za snimanje, bespravno se okoristio od kazni. Zakon o sigurnosti prometa na cestama kaže da se prekršaji iz njega uplaćuju direktno u državni proračun. Zagreb ih vodi kao gradsku kaznu. U samo mjesec dana od postavljanja prvih kamera ispisali su 800 kazni od 500 i 300 kuna. Kad se postave svih planiranih 225 kamera koje je Grad platio 16 milijuna kuna, planirana je milijunska zarada. Snimanje na javnom mjestu vrlo je osjetljivo pitanje koje zadire u slobodu pojedinca i može se koristiti samo u ograničenim mogućnostima koje moraju biti usklađene s Ustavom. Primjerice, Zagreb je pomoću istih kamera pomoću kojih sada piše prekršaje planirao naplaćivati kazne za pisanje grafita po fasadama ili drugo remećenje javnog reda i mira. Ali to ne može činiti jer nema zakonske ovlasti. S druge strane, pogrešnim tumačenjem Zakona o sigurnosti prometa na cestama to su si pravo nezakonito prigrabili, kaže Konforta.

Uz neovlašteno snimanje, Zagreb perfidno, bez mogućnosti žalbe i osporavanja, traži da građani sami priznaju prekršaj. Nakon što je vozilo snimljeno, uz kaznu se tvrtki šalje obrazac u kojem se traže podaci o vozaču. Ali uz same podatke o vozaču opisan je prekršaj. Davanjem podataka na tom obrascu automatski se priznaje i krivnja bez mogućnosti žalbe. Primjerice, ne možete niti dokazati da ne postoji znak zabrane parkiranja. Ako vam je poslana kazna i dostavite podatke, automatski ste sve priznali. Zbog svega navedenog NCL je zatražio i podatke o odgovornim osobama od Grada Zagreba, kako bi protiv njih mogao podnijeti kaznene prijave. Ako mu ne odgovori, kaznena prijave s nekoliko elemenata ići će prema gradonačelniku Milanu Bandiću i nepoznatim počiniteljima. Prvo kazneno djelo je neovlašteno snimanje, za što Kazneni zakon propisuje kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine. Druga dva elementa se odnose na prijevaru. Prva prijevara je traženje podataka o vozaču, pri čemu se nameće i priznanje krivnje. Druga je to što Zagreb naplaćuje kazne koje bi inače trebale biti državni prihod, što je prijevara u gospodarskom poslovanju i ako se dokaže, Kazneni zakon propisuje kaznu do osam godina.

Ministarstvu unutarnjih poslova poslali smo upit na koji su trebali odgovoriti smatraju li da je u konkretnom slučaju prekršen zakon. Citirali smo im sve članke i njihovu koliziju. No MUP je samo poslao te citirane članke natrag. Bez ikakva tumačenja. MUP je samo rekao da su gradovi uz njegovu suglasnost ovlašteni upravljati prometom putem videonadzora. Također mogu obavljati nadzor nad nepropisno parkiranim vozilima, a te kazne su njihov prihod. Ni riječi o problemu što zakon propisuje da navedeni nadzor treba obavljati osoba u odori, a da pravo snimanja na javnim površinama ima samo policija.
U Gradu Zagrebu su bili još benevolentniji. Ni nakon četiri radna dana nisu se udostojili odgovoriti na osnovu kojeg pravnog temelja oni šalju kazne. Međutim, Mate Kraljević, današnji šef Komunalnog redarstva u Zagrebu, negdašnji šef Zagrebparkinga, smijenjen zbog afere s povlaštenim kartama, kaže da sve rade po zakonu. I on se pozvao na iste odredbe kao i policija, a dodatno je citirao i Prekršajni zakon, dio u kojem se kaže da je snimka kamerom dokaz ako je napravi ovlaštena osoba. Međutim, ni tim se ne pobija osnovni argument odvjetničkog tima: Zagreb nije ovlašten za snimanje na javnim površinama i ispisivanje kazni na osnovi tih snimki.

Kraljević se na argument da videonadzor za upravljanje prometom i nadzor nepropisno zaustavljenih vozila nisu isto samo nasmijao: "Imamo suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova i zakonsko uporište. Tužbi se ne bojimo." Konforta će na svojoj tužbi ustrajati. Do prije četiri godine Zagreb i ostali gradovi također su potpuno opravdanim smatrali naplaćivanje kazni za parkiranje. A onda je takvu praksu Ustavni sud prekinuo. Naloženo je gradovima da mogu naplaćivati samo naknadu za duže vrijeme parkiranja, a ne pisati i kazne što je bio široko raširen model. Iste godine je srušena i odluka da se automobili mogu blokirati lisicama. Sada slijedi i nova pravna bitka. Državno odvjetništvo će imati priliku provjeriti postupaju li odgovorni u Gradu Zagrebu prema zakonu pa će morati zauzeti službeni stav koji će biti primjenjiv i za druge gradove odluče li postavljati kamere i tako puniti gradske proračune.