Ministrica kulture Andrea Zlatar (Photo: Tomislav Miletić/PIXSELL )"Strateško planiranje u kulturi i lokalna samouprava" tema je prve radionice Ministarstva kulture na kojoj je ministrica Andrea Zlatar Violić naglasila važnost decentralizacije te strateškog promišljanja i na razini lokalnog upravljanja najavljujući da će već od ovog ljeta tražiti makar osnovni strateški plan za trogodišnje razdoblje od svih kulturnih institucija koje se javljaju na godišnji natječaj za financiranje koji raspisuje Ministarstvo.

To ne bi trebao biti "popis želja" odnosno popis premijera za kazalište ili izložbi za muzej, nego realan i objektivan plan koji prepoznaje gdje su kulturne institucije danas i koje su im mogućnosti razvoja, nacionalni ili lokalni dosezi te prednosti okruženja u kojem djeluju, kazala je ministrica Zlatar Violić na jednodnevnoj radionici upriličenoj u prostorijama Muzeja Mimara u Zagrebu za gradonačelnike, zamjenike i pročelnike za kulturu i društvene djelatnosti iz 20 hrvatskih gradova.

Ministrica je dodala da od nevladinih udruga i nezavisnih organizacija u kulturi ove godine neće tražiti strateške planove, ali da će ih od 2013. i one morati izraditi.

"Nije nam ideja da Ministarstvo napiše apstraktnu strategiju na 100 stranica i dade smjernice već da to polazi od aktera u kulturi i institucija kako bi se iz toga izradile gradske i regionalne strategije i konačno sveobuhvatna karta kulture na razini Hrvatske", rekla je ministrica Zlatar Violić.

Poručila je kako će na taj način Ministarstvo kulture dobiti pravi uvid u to koji su potencijali, a koji problemi kulturnih ustanova te osjećaju li se pritješnjenima između zahtjeva za komercijalizacijom i baštinskog pristupa. To, rekla je, mogu biti problemi s nedostatkom prostora kada je primjerice riječ o Državnom arhivu ili pak s nedostatkom stručnog osoblja u muzejsko-galerijskoj djelatnosti gdje obično svega jedna četvrtina zaposlenih pripada umjetničkom ili kreativnom osoblju. Tu je i pitanje održivosti projekata, rekla je ministrica Zlatar Violić napominjući da će ove godine biti otvoren Muzej u Iloku i dovršena obnova dvorca Eltz u Vukovaru gdje će biti muzej, a već sada se zna da lokalna sredina nema sredstava za investicijsko održavanje. "Kad se ide u velike investicije treba vidjeti koliko lokalna samouprava može sama dati, koliko će to pratiti ministarstvo i vidjeti u sinergiji s čime - s kulturnim turizmom, edukacijom i slično kako bi projekte učinili održivima", rekla je ministrica ocijenivši kako nije jedini i prvenstveni problem da za kulturu nema dovoljno novca, već da se troši stihijski "pa imamo zgrade koje nekad stoje puste".

Naglasila je i važnost razmjene programa između hrvatskih kazališta te umjetničkog obrazovanja mladih i odgoja nove generacije publike za umjetnost jer je tu uočen zastoj u obrazovnom sustavu.

Zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš je rekao da će s tim u vezi surađivati s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te istaknuo da treba omogućiti i Hrvatskoj glazbenoj mladeži da djeluje širom Hrvatske, kao što je to nekada i bilo. Šipuš je govorio i o upravljanju glazbenim i drugim kulturnim institucijama, rekavši da i u Europi postoje različita iskustva u tome treba li takve institucije voditi politika, ekonomija ili umjetnost jer ne postoji škola za kazališnog menadžera.

Osvrćući se na "žalosnu činjenicu" da Zagreb ima svega jednu koncertnu dvoranu, ministrica Zlatar Violić rekla je da treba mapirati na karti gradova sva mjesta koja mogu biti mjesta kulture izvedbe, od muzeja, knjižnica, pa i trgova navodeći primjer Ljubljane gdje se na glavnom trgu održavaju veliki filharmonijski koncerti.

Pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević govorio je o zagrebačkim iskustvima u izradi kulturne strategije i njezinoj (ne) provedbi, a pomoćnica ministrice Tamara Perišić o novim EU fondovima u kojima većina predstavnika gradova, koji su sudjelovali na radionici, vide šansu za dodatno financiranje i razmjenu svojih kulturnih projekata.