Radimir Čačić i Zlatko LagumdžijaHrvatska i Bosna i Hercegovina se zalažu za jačanje suradnje, rekli su u srijedu u Zagrebu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i potpredsjednik Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, no osim odnosa dviju zemalja pozornost je privukla činjenica da se Lagumdžija ponovno nije sastao s premijerom Zoranom Milanovićem, ali je unatoč tomu ustvrdio da je s njim u odličnim odnosima.

"Ja s premijerom, predsjednikom SDP-a i mojim drugom Milanovićem imam sve osim osobnog animoziteta", izjavio je Lagumdžija, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, na zajedničkoj konferenciji za novinare s Pusić nakon njihova susreta.

Lagumdžija je izazvao kritike hrvatskih dužnosnika nakon što je krajem veljače u Sarajevu izbjegao radni ručak s premijerom Milanovićem za njegova posjeta BiH, ocijenivši da je u boravku hrvatskog premijera bilo "previše nacionalnog".

"O Milanovićevom boravku u Sarajevu sve je poznato. Daleko je od istine da sam ga bojkotirao. I prije njegova dolaska sam se s njime redovito čuo i mi vrlo dobro komuniciramo", odgovorio je Lagumdžija upitan nije li nekorektno po drugi put izbjeći susret s premijerom Hrvatske koja se snažno zauzima za euroatlanske integracije susjedne BiH.

Šef diplomacije BiH, koji se uz Pusić ranije sastao s predsjednikom Ivom Josipovićem, predsjednikom Sabora Borisom Špremom i prvim potpredsjednikom vlade Radimirom Čačićem, objasnio je činjenicu da se opet nije susreo s Milanovićem usporedbom posjeta Zagrebu sa svojim prvim vanjskopolitičkim putovanjem u Srbiju. "Ako sam u Beogradu imao sastanke s istim dužnosnicima, onda je ovo danas potpuni reciprocitet", istaknuo je.

Ministrica Pusić ponovno je snažno poduprla približavanje BiH NATO-u, odnosno "odmrzavanju" Akcijskog plana za članstvo (MAP) koji je suspendiran zbog dugotrajnog nekonstituiranja vlasti u BiH nakon izbora.

Najavila je da će se na idućem summitu Saveza u Chicagu u svibnju zauzeti da se MAP počne primjenjivati. "Chicago bi o tome trebao donijeti konkretnu odluku s konkretnim datumima i honorirati napredak koji je ostvarila BiH. U tom smislu mi razgovaramo s članicama NATO-a", rekla je Pusić misleći na postignuti sporazum o korišenju vojne imovine u BiH.

Pusić i Lagumdžija su na sastanku koji je trajao duže od predviđenog dogovorili osnivanje međudržavnog povjerenstva za rješavanje, kako je rekao Lagumdžija, "malog milijuna otvorenih pitanja" između dviju zemalja, poput neriješene granice, prilaza BiH luci Ploče, nesmetanog prolaza kroz zaleđe Neuma za građane Hrvatske, graničnih prijelaza te imovinsko-pravnih odnosa.

"Došlo je vrijeme da se sistemski riješe problemi akumulirani proteklih 15 godine i da se iskoristi pozitivna aura koju su kreirali predsjednici (Hrvatske Ivo) Josipović, (Srbije Boris) Tadić i predsjedništvo BiH", rekao je Lagumdžija ističući da su brojna pitanja birokratske naravi i da ne postoje politički razlozi da ih se ne rješava.

Dodao je kako je BiH posebno važno da se otvorena pitanja počnu rješavati prije ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja iduće godine kako se ne bi dogodilo da "Hrvatska i BiH, umjesto da budu bliže, budu udaljenije nepotrenim barijerama".

Pusić je istaknula da BiH i Hrvatska razgovaraju kao dvije suverene države koje žele preuzeti odgovornost za sebe i za cijelu regiju i koje će, "bez obzira tko, gdje i kada bude ulazio uvijek ostati susjedi".

"Hrvatska vidi BiH kao partnera s kojim dijeli puno zajedničkih interesa, a prvi je stabilnost i prosperitet regije", rekla je šefica hrvatske diplomacije ističući prekogranične infrastrukturne projekte kao učinkovit instrument suradnje koji mogu dobiti potporu i fondova EU-a.

Dvoje ministara razgovaralo je i o gospodarskoj suradnji Zagreba i Sarajeva nakon što Hrvatska ulaskom u EU izađe iz Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA). Pusić je pritom istaknula da je hrvatski interes olakšati suradnju s članicama CEFTA-e kada Hrvatska postane dio jedinstvenog europskog tržišta, jer u njih, primjerice, izvozi 45 posto poljoprivrednih proizvoda.

O tome je nedavno u Bruxellesu potpredsjednik vlade Neven Mimica razgovarao s europskim povjerenikom za trgovinu Karelom De Guchtom kada su otvorili mogućnost izmjena sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s zemljama pristupnicama Uniji kako bi se olakšala komunikacija i gospodarska suradnja s Hrvatskom.

Tema sastanka u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova bio je i položaj Hrvata u BiH te izmjene izbornog zakonodavstva koje bi, slažu se Pusić i Lagumdžija, trebale osigurati jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH na cijelom teritoriju te države.

"Izborni model trebao bi po istom kriteriju omogućiti predstavništvo sva tri naroda. Zajednički nam je cilj funkcionirajuća država, a pitanje je koji je najbolji način da se dođe do toga cilja", rekla je Pusić i dodala da je presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu dobra podloga za izmjene izbornog zakonodavstva.

ECHR je, rješavajući po tužbi Jakoba Fincija i Derve Sejdića presudio 2009. da BiH krši temeljna prava pripadnika nacionalnih manjina jer im ne dopušta kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.

Lagumdžija smatra da se nijedan narod ne osjeća ravnopravnim na cijelom teritoriju BiH koja, drži on, nije skup tri naroda, nego je i po prirodi i po ustavu "više od toga". "Druga je stvar da je u zadnjih 15 godina izborni model stvorio sustav u kojem se zna tko je šef Hrvata, tko Srba i tko Bošnjaka", rekao je Lagumdžija i zauzeo se za izmjene izbornog modela koji će "pomiriti" nacionalni i građanski koncept.

"Srbi, Hrvati i Bošnjaci nisu plemena, nego jednakopravni narodi s povjesnom povezanošću i to treba njegovati", rekao je Lagumdžija dodajući da su BiH prvenstveno potrebne snažne institucije za čuvanje identiteta triju naroda koji, rekao je, nisu samo nacionalni.