Europu muči mnogo više od financijske krizeNakon mnogih kriznih summita, ministarskih sastanaka i proširenja fondova za spas eura, izgleda da je najgora faza financijske krize u Europskoj uniji iza nas. Predsjednik Europske centralne banke (ECB) Mario Draghi i njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izrazili su oprezni optimizam. Međutim, za EU još nema znaka za prestanak opasnosti. Mnogi političari i eksperti Europske unije su svjesni da, nakon aktualne, pred vratima stoji nova kriza.

Ne mali broj zvaničnika EU iza zatvorenih vrata šuška o tome kako je debakl eura zapravo samo zagrebao po površini mnogo dubljih problema sa kojima se suočava Europa. Jer, istinska kriza u Europi nije ekonomska i financijska već su mnogo dublji razlozi oni socijalne i političke prirode.

Europa sve više stari...

Jedan od razloga za to je i što Unija, izgleda kolaž, podijeljen na sjever i jug, na velike i male zemlje članice, na vjerovnike i prezadužene zemlje. Pored toga, trpi međunarodni ugled kao i atraktivnost Europske unije, zbog toga što nije lako pronaći vjerodostojna rješenja za financijske i političke probleme. Posebno kritički nastrojeni strani novinari Europu rado opisuju kao kontinet koji tone, kao kontinet koji sve više stari i koji ima zastarjeli socijalni model.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Šikorski u krizi ipak vidi šanse. "A kako bi se ta šansa iskoristila", kaže Šikorski, "resursi i sposobnosti EU se moraju strateški bolje iskoristiti". On zahtijeva bližu suradnju unutar same Unije. "Jer, danas smo zapravo organizirani kao jedna multilateralna institucija zemalja u kooperaciji", kazao je poljski ministar vanjskih poslova.

Vojni potencijali i jači vanjski utjecaj

Među poznatijim zagovornicima tješnje političke suradnje je i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji je takođe i šef Euro grupe - 17 zemalja euro-zone koje za zajedničku valutu imaju euro. Juncker vjeruje da je neadekvatan nivo političke integracije i europske solidarnosti odlučujući faktor rizika za sam euro.

A tješnja suradnja po mišljenju Šikorskog će kao posljedicu imati i mnogo jači vanjski utjecaj EU. Kao primjer navodi vojne potencijale Europe. "Jer, koliko znam, ukupan budžet za obranu bi u tom slučaju bio veći nego što ga imaju Kina, Indija i Rusija zajedno."

No, prije svega je financijska kriza još uvijek veliki problem zajednice europskih naroda. Zajednički projekti i solidarnost su izgubili na snazi zbog dužničke krize koja pogađa Stari kontinent. A da stvar bude gora, zbog spašavanje Grčke od bankrota produbio se jaz između sjevera i juga Europe. Naime, poraslo je nepovjerenje zemalja sa sjevera prema zemljama na jugu Europe i njihovom niskom bruto društvenom proizvodu.

Predsjedavajući kluba zastupnika liberala u Europskom parlamentu i ekspert za vanjskopolitička pitanja, Aleksandar Graf-Lambsdorf smatra da su podjele na relaciji "sjever-jug" precijenjene. On smatra da solidarnost unutar EU još nije ozbiljno ugrožena. Tome u prilog navodi primjer Estonije koja je u EU primljena 2004. "Estonija ima najniži bruto društveni proizvod po glavi stanovnika, kao i Grčka, ali je vlada te zemlje i pored toga zahtjevala od svojih građana da sudjeluju u stabilizaciji grčkog gospodarstva", kazao je Lambsdorf.

Fit Europa

No, ono što istinski zadaje brige administraciji Europske unije je demografska slika. Prema podacima Zavoda za statistiku EU (EUROSTAT), u Europskoj uniji će 2050. biti 48 milijuna manje radno sposobnih ljudi. Umjesto toga Stari kontinent će dobiti preko 58 milijuna ljudi preko 65 godina starosti. A smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, prema mišljenjima stručnjaka, dovodi do smanjenja gospodarskog rasta. Time će biti ugroženo financiranje socijalnih i mirovinskih osiguranja te sistema zdravstvene zaštite.

Kada su u pitanju demografske promjene u EU, Graf-Lambsdorf smatra da se mora jače založiti za dovođenje stručne radne snage u zemlje Europske unije. "Mora se baciti pogled izvan granica Europe. Pred našim vratima je toliko mladih i obrazovanih ljudi koji čekaju šansu da ovdje započnu život." A napraviti program useljavanja, kako bi bio "produktivan za društvo" biti će pak veliki izazov, kaže još Lambsdorf. Za njega je doseljavanje stručne radne snage ključ uspjeha Europske unije. Sa politikom migracije usko je povezana politika prema izbjeglicama oko koje se godinama vode sporovi.

Politička unija sa efikasnom politikom korištenja resursa i poboljšanjem politike useljavanja - sve to može Europu u godinama koje dolaze učiniti više fit. A i Lambsdorf i Šikorski, kao još jednu komponentu uspjeha, vide u prijemu novih članica u "eksluzivni EU Klub".

Autor: Ralf Bozen / Svetozar Savić