IlustracijaList Frakfurter Allgemeine Zeitung u svom online izdanju piše o sve većoj nezaposlenosti stanovništva EU:

„Nije bilo lijepo ono što je Europski ured za statistiku objavio prošli tjedan: u veljači je u zemljama euro-zone bilo više od 17 milijuna nezaposlenih što je 10,8 posto ukupnog stanovništva - tužan rekord. U visokozaduženim zemljama situacija će najvjerojatnije postati još gora. Stopa nezaposlenosti na cijelom prostoru EU je 10,2 posto, što znači da je u 27 zemlja 24,6 milijuna ljudi bez posla. Kad je u prosincu prošle godine usvojen fiskalni paket, njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da će Europa iz krize izaći jača nego što je u nju ušla. Kancelarka je sličnu izjavu dala i ranije, misleći pritom na Njemačku, u čemu je sudeći po dosadašnjem razvoju bila u pravu. Susjedne zemlje se čude 'drugom njemačkom gospodarskom čudu'. Situacija na preostalom prostoru EU je, međutim, drugačija. Na njemu prevladava sumnja i skepsa jer kriza ima i svoje strateške konzekvence koje su uglavnom negativne.

Zajednička vanjska i sigurnosna politika se tako ocjenjuje kao primjer za nesposobnost, i sve manje povjerenje među EU partnerima. Usprkos novim pravilima uvedenima Lisabonskim ugovorom, zemlje članice i dalje vanjsku politiku praktički vode u vlastitoj režiji.

Očigledno je da je financijska i dužnička kriza dovela i do promjene moći zemalja članica. Tako je položaj Njemačke u EU, ako je suditi po procjenama jedne švicarske studije, danas jači nego ikada do sada.

Ukoliko se u obzir uzme i sve veći jaz između sjevera i juga, 'donatora' i 'doniranih', malih i velikih članica, sve to rezultira daljnjim nesigurnostima. Političari iz članica EU koje ne pripadaju monetarnoj uniji upozoravaju da bi EU mogla postati drugorazredno društvo. Ta opasnost zaista postoji. Lisabonski ugovor danas kritiziraju i oni ljudi koji su ga pretjerano hvalili. Dalji razvoj će zavisiti od gospodarskog razvoja", piše list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autor: Belma Fazlagić-Šestić