Robert SkidelskyHrvatska je u zamci niske razine zaposlenosti te mora pronaći izlaz iz te situacije kako se ne bi napravila još veća socijalna šteta, naglasio je lord Robert Skidelsky, svjetski poznati i nagrađivani povjesničar ekonomije, političar i pisac, na predavanju „Rasprava o fiskalnoj i monetarnoj politici u doba recesije" koje je održao 11. travnja u Vijećnici HGK. Lord Skidelsky smatra kako je Keynesova mješavina pragmatizma i realizma primjenjivija i aktualnija nego ikad prije. Za Skidelskya je Keynes i dalje vrlo relevantan za razumijevanje financijskoga kolapsa 2007. - 2008. godine. Također, smatra kako će tehnološki napredak donijeti sve manje radnih mjesta čak i kada se ekonomska kriza završi. Lord Skidelsky član je Doma lordova britanskog parlamenta, profesor emeritus političkih ekonomija na Sveučilištu Warwick, član British Academy, predsjednik Centre for Global Studies, član savjetodavnog odbora Institute of New Economic Thinking i predsjednik Governors of Brighton College te direktor Moscow School of Political Studies.

Predsjednik HGK Nadan Vidošević, najavljujući predavanje lorda Skidelskya, naglasio je kako je on posebno zanimljiv jer se nalazimo u svijetu u kojem se traže rješenja za budućnost. Svijet je u pretkonfliktnom razdoblju u kojem se stvara njegova nova arhitektura, a to ima posljedice i za Hrvatsku, istaknuo je Vidošević dodavši kako je lord Skidelsky zanimljiv jer smatra kako se matematičkim formulama ne može odrediti život, koji je znatno kompleksniji.

Govoreći o fiskalnoj i monetarnoj politici Skidelsky je naglasio tri fiskalna i monetarna svjetska ustroja u prošlosti. Prvi je viktorijanski fiskalni ustroj od 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata u kojem je bilo pravilo uravnoteženog proračuna, porezi su na najmanjoj razini, a postojalo je povjerenje u vjerodostojnost vlade. Drugi je keynesijanski fiskalni okvir od 1945. do 1979. godine kada se napušta uravnoteženi proračun, investicije se usklađuju s potrošnjom, uspostavljen je snažan sustav, ali koji slabi jer je sve veća subvencija industrije, veći je proračunski deficit, velika je potražnja te inflacija. Taj je sustav sedamdesetih godina 20. stoljeća u krizi te ga nasljeđuje postkeynesijansko razdoblje u kojem je važna borba protiv inflacije, a ne rast i zaposlenost. Vlada postavlja porezne stope kako bi se uravnotežio proračun uz prirodnu stopu nezaposlenosti. Vlade i ljevice i desnice u tom razdoblju kršile su vlastita pravila.

U monetarnoj je sferi razdoblje zlatnog standarda, zatim početak monetarne politike uvođenjem Bretton-Woods sustava koji je trajao od 1945. do 1971. godine, a kojim je uspostavljen konvertibilan dolar prema zlatu. Kraj toga sustava uslijedio je napuštanjem fiksnog tečaja. I središnje banke zemalja postaju neovisne te se usvaja koncept ciljane inflacije. U globalnoj krizi 2007. - 2008. godine SAD i Kina koordiniraju mjere monetarne i fiskalne politike kako ne bi došlo do još veće gospodarske krize. Monetarni je poticaj bio važniji od fiskalnoga svugdje osim u Kini koja ima i fiskalni poticaj, istaknuo je Skidelsky napomenuvši i ulogu tržišta obveznica te rejting agencija.

Kako je rekao, efekti dosadašnjih mjera učinkovitiji su u SAD-u nego u Velikoj Britaniji. Gospodarstvu trebaju novi poticaji kako bi se vratio rast, stoga je predlagao britanskoj Vladi osnivanje investicijske banke, rekao je lord Skidelsky istaknuvši potrebu novoga fiskalnog i monetarnog ustroja uz zadržavanja niske stope inflacije i visoke zaposlenosti. Potrebno je usvojiti investicijsku politiku te privući investicije u gospodarstvo i mjeriti povrat investicija. Potrebna je ciljana inflacija ali podložna visokoj zaposlenosti, a središnja banka mora osigurati dotok kredita. Potrebno je uvijek imati definiran izlaz te postupanje vlade u slučaju kada nastupi kriza, kazao je Skidelsky.

Hrvatska ima dva alata, i to kontrolu vlastitog tečaja i tiskanje novca, a uvjeti krize zahtijevaju i određene mjere. Hrvatska je u zamci niske razine zaposlenosti te mora pronaći izlaz iz te situacije kako se ne bi napravila još veća socijalna šteta, kazao je lord Skidelsky dodavši kako Hrvatska nije iskoristila sve mogućnosti povećanja izvozne potražnje, a to će zahtijevati i deprecijaciju kune. Potreban je i program domaćih investicija, ali uz to ne bi trebalo napuštati niti mjere štednje, istaknuo je lord Skidelsky.