17.04.2012. / 15:19

Autor: Deutsche Welle

Svjetske sile se razoružavaju zbog financijske krize

Šest zemalja s dosad znatno velikim vojnim izdacima, među njima i SAD, smanjile su svoje vojne proračune. Rusija i Kina s druge strane, takav razvoj vide kao šansu da konkuriraju svjetskim vojnim silama.

Kriza je natjerala i SAD na smanjenje vojnog proračunaKriza je natjerala i SAD na smanjenje vojnog proračunaNije to bila plemenita ideja razoružavanja koja je Brazil, Njemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Indiju i SAD potaknula da smanje svoje izdatke za naoružavanje 2011. godine.

"Kod većine zemalja razlog za to su nastojanja da srede svoje državne financije", kaže Carina Solmirano s Mirovnog instituta SIPRI iz Stockholma. Ova znanstvenica za Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju prognozira daljnje lagano smanjenje vojnih izdataka u narednim godinama. Slična situacija je i u SAD-u, prije svega ako se u obzir uzme povlačenje NATO trupa iz Afganistana.

U slučaju Brazila i Indije postoje drugi razlozi za smanjenje vojnog proračuna, navodi Solmirano. Oni međutim i u ove dvije zemlje imaju ekonomsku pozadinu: "Brazil je svoj vojni proračun uglavnom smanjio kako bi smanjio gospodarski rast i zauzdao inflaciju."

Indija je svoje vojne izdatke proteklih godina kontinuirano povećavala, ali "zbog visoke inflacije je to ustvari značilo smanjenje izdataka", dodaje Solmirano.

Rusija se (još više) naoružava

U suprotnom smjeru se stvari razvijaju u Rusiji. Tamo je SIPRI za proteklu godinu zabilježio povećanje vojnog proračuna za 9,7 posto. Moskva je za naoružanje izdvojila 72 milijarde američkih dolara. Time se po obujmu izdataka u vojne svrhe nalazi na trećem mjestu iza SAD-a i Kine, a ispred Francuske i Velike Britanije.

Povećanje vojnih izdataka je potrebno kako bi se izbjegao kolaps vojnog sustava u Rusiji, tvrde neovisni ruski vojni stručnjaci. "To je neka vrsta izjednačavanja za sve godine nedovoljnog financiranja", kaže Ruslan Puhov, direktor Centra za strateške i tehnološke analize u Moskvi. Nakon pada Sovjetskog Saveza je posljednji put više vojnih izdataka zabilježeno 1991. i 1992., pojašnjava Vladislav Šurigin: "Poslije toga su uslijedile samo pojedinačne nabavke". Ukoliko sada ne bi došlo do povećanja vojnog proračuna, ruskoj vojsci bi prijetilo spuštanje na razinu afričkih zemalja, kaže ovaj neovisni vojni stručnjak u intervjuu za DW.

Povećanje vojnog proračuna međutim sa sobom nosi i visoki rizik. "To što su izdaci visoki, ne znači da se novci i ispravno koriste. Za vrijeme duge faze nedovoljnog financiranja mnogi oficiri su napustili vojsku i tehnologije su propale", smatra Vladislav Šurigin. Puhov dodaje i da je ruska vojska sada radikalno modernizirana, a za to su potrebna dodatna sredstva. Međutim, Puhov također kritizira povećanje vojnih izdataka, jer prema njegovom mišljenju najbitniji problemi Rusije ne leže baš u oblasti naoružavanja.

Puhov i Šurigin se slažu po pitanju naoružavanja te da je to prije svega bitno na jugu i istoku zemlje, jer tamo, kako ističu, situacija svugdje nije stabilna. "S jedne strane bi u središnjim azijskim zemljama nakon planiranog povlačenja NATO trupa iz Afganistana moglo doći do širenja islamističkog nasilja. S druge strane Rusija graniči s rastućom silom Kinom kao i primjerice s Gruzijom, koja je već dokazala da ne zazire od vojnog konflikta", smatra Ruslan Puhov.

Kina za petama

Kina u svemu tome također želi sudjelovati. Protekle godine je vlada u Pekingu povećala vojne izdatke za 6,7 posto u odnosu na godinu prije. Za tekuću godinu Kina planira povećati vojni proračun za dodatnih 11,2 posto. Zaključeno je to na Narodnom kongresu održanom u ožujku 2012. Na Zapadu se na ovaj razvoj u Kini gleda sa zabrinutošću. Gu Xuewu, direktor Centra za globalne studije Sveučilišta u Bonnu tu zabrinutost međutim smatra pretjeranom. Kaže da povećanje vojnih izdataka stoji u odnosu prema gospodarskom rastu i pojašnjava da je povećanje izdataka zabilježeno i u oblasti obrazovanja, znanosti i sl. Xuewu upozorava, ako se vojni izdaci Kine izvade iz konteksta drugih izdataka u toj zemlji, da se donosi jednostrana ocjena.

Vojni izdaci Kine iznose oko dva posto bruto domaćeg proizvoda, što je u usporedbi nešto manje od izdataka koje u vojne svrhe izdvajaju Velika Britanija i Francuska. Sjedinjene Američke Države više od četiri posto svoga bruto domaćeg proizvoda troše u vojne svrhe, što je duplo više nego u Kini.

Jedan od glavnih razloga zašto Kina povećava vojne izdatke je modernizacija vojske i naoružanja. Prema ocjeni Gua Xuewu sa Sveučilišta u Bonnu, Amerikanci su 20 do 30 godina ispred Kineza što se tiče vojne opreme. "Sjedinjene Američke Države moraju kratiti svoj vojni proračun iz financijske nužde. Za Kinu je to prilika da ih sustigne - posebice kad je u pitanju mornarica i zrakoplovstvo", dodaje novinar iz Hongkonga Willy Lam.

Solmirano s Mirovnog instituta u Stockholmu također smatra da je povećanje vojnog proračuna Kine i Rusije svakako povezano s gospodarskim razvojem i modernizacijom vojske i vojne opreme.

Autori: Sabine Hartert, Mikhail Bushuev, Cao Haiye / Marina Martinović

Deutsche Welle

Vezane vijesti

Kineski apel Europi

Kineski apel Europi

Zemlje eurozone koje su zaglibile u dužničku krizu "moraju još više imati na umu da su na istom brodu", ocijenila je u subotu agencija Xinhua, uoči… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika