Anders Behring Breivik, kojem se od ponedjeljka sudi u Norveškoj za pokolj 77 ljudi prošlog ljeta, u srijedu nije htio otkriti informacije o mogućim kontaktima s drugim ekstremistima i osnivanju mreže militantnih nacionalista Vitezovi templari.

"Ne želim se o tome očitovati", ponovio je Breivik više puta na inzistiranje tužiteljice Inge Bejar Engh. "Ne želim davati nikakve informacije koje bi mogle dovesti do novih uhićenja", dodao je.

U svom manifestu od 1500 stranica, objavljenom na dan napada 22. srpnja 2011., 33-godišnji desničarski ekstremist je potvrdio da je član tajne organizacije Vitezovi templari koju je osnovao 2002. u Londonu s još troje istomišljenika. Kazao je da je 2001. godine "slučajno" stupio u kontakt s jednom stranom osobom i da je tada dogovoreno osnivanje Vitezova templara. Također je rekao da se u Liberiji sastao s jednim srpskim nacionalistom, ali je odbio odati njegovo ime.

Breivik je kazao kako su se Vitezovi templari od prvog sastanka nastojali ideološki distancirati od nacizma i nacional-socijalizma, jer se ekstremna desnica, želi li ikad zavladati Europom u budućnosti, mora distancirati od old-school ideologija, koje su 'umrljane krvlju'.

Umjesto nacizma, na Vitezove templare i njega osobno utjecali su srpski nacionalisti, prenosi Guardian Breivikove riječi.

Norveška policija nikada nije utvrdila postojanje te mreže.

U nastavku ispitivanja tužiteljstvo je htjelo rasvjetliti okolnosti pod kojima se Breivik radikalizirao, ali je optuženik odbio odgovoriti na brojna pitanja. Predsjedavajuća sutkinja Wenche Elizabeth Arntzen je izgubila živce i upozorila da se "ovakva rasprava ne može beskonačno voditi".