Objavljeno u Nacionalu br. 494, 2005-04-03

Autor: Dean Šoša

DVD/VIDEO

Redatelj pretjerana ugleda

Martin Scorsese, čija je kolekcija na DVD-u upravo objavljena, dobar je redatelj, ali i deseci redatelja bolji od njega nemaju Oscara

FILMOVI: ‘Tko to kuca na moja vrata?’, ‘Alice više ne stanuje ovdje’, ‘U sitne sate’ i ‘Dobri momci’

Martinu Scorseseju moguće je prigovoriti svašta, ali ne i to da nije dosljedan. Astmatičar iz newyorške “Male Italije” i nesuđeni svećenik, koji je poput glavnog junaka “Dobrih momaka” Henryja Hilla priželjkivao mafijašku karijeru, ali za razliku od njega postao intelektualac i umjetnik, nagovijestio je već u svom prvijencu “Tko to kuca na moja vrata?” koji će ga motivi sljedećih 30 godina progoniti: otuđenje, život Italoamerikanaca, doživljaj žene kao svetice ili kurve, opterećenje moralom i religijom. Glavni lik filma je redateljev alter ego (mladi Harvey Keitel), sitni kriminalac iz newyorške “Male Italije” koji obožava Fordove “Tragače”, ima ozbiljan problem sa svojim poimanjem religije i žena, potonje dijeli na “djevojke” i “komade”, a svoju curu ostavlja razočaran činjenicom da nije nevina, iako je jedini odnos koji je imala prije njega posljedica silovanja. Jednako tako, prvijenac je uvelike definirao glavne odlike Scorseseova redateljskog stila: sklonost kompliciranim i furioznim pokretima kamere i “neobičnim” montažnim rezovima, vrlo slobodan odnos prema klasičnoj naraciji, obilno korištenje pop glazbe kojom se školski i vrlo upadljivo sugerira raspoloženje glavnih junaka ili vrijeme u kojem se radnja događa. “Tko to kuca na moja vrata?” stilski je negdje na razmeđu newyorškog undergrounda i francuskog novog vala. U kasnijim filmovima Scorsese se više okrenuo Hollywoodu, često se pozivajući na američke klasike, no iako glavni lik njegova prvijenca djevojci prepričava Fordove “Tragače”, a “Alice više ne stanuje ovdje” započne pozivanjem na “Čarobnjaka iz Oza”, Scorsesejeve reference nisu toliko klasici Hollywooda koliko Godard, Cassavetes i ini filmski modernisti.

Sagledan u kontekstu ranih uradaka ostalih važnih protagonista tzv. Novog Hollywooda, poput Bogdanovichevih “Meta”, Carpenterove “Tamne zvijezde”, Spielbergova “Dvoboja” ili Miliusova “Dillingera”, prvijenac Martina Scorseseja koji počinje prizorom redateljeve majke u kuhinji (poslije glumi Pescijevu mamu u “Dobrim momcima”!) više nalikuje “Ranim radovima” Želimira Žilnika negoli onome što se tada događalo oko njega.

“Tko to kuca na moja vrata” ne prelazi razinu solidnog krika mladog filmskog entuzijasta, ali zato sljedeća dva filma ove kolekcije – “Alice više ne stanuje ovdje” i “U sitne sate” – svjedoče o Scorseseju kao vrlo ozbiljnom autoru koji će i onda kad režira po narudžbi utisnuti pečat materijalu koji mu baš i ne leži. To osobito vrijedi u slučaju bizarne crne komedije “U sitne sate”, jednog od ponajboljih redateljevih uradaka. Kolekciju zatvaraju “Dobri momci”, uz “Taksista” i “Razjarenog bika” najcjenjenije Scorsesejevo ostvarenje, već objavljeno na DVD-u, ali ne u ovako spektakularnom izdanju, s audiokomentarom glavnog lika, mafijaškog pokajnika Henryja Hilla.

Reputacija Martina Scoreseseja među američkim kritičarima upravo je nevjerojatna. Srednjostrujaškom guruu Rogeru Ebertu “Taksist” je, primjerice, najbolji film 70-ih, “Razjareni bik” 80-ih, a “Dobri momci” 90-ih godina! Martin Scorsese neosporno je veliki redatelj i nije zaslužio, primjerice, Vrdoljakove komentare s visoka, no njegova je reputacija ipak pretjerana, o čemu svjedoče i ovi dobri, ali ne i veliki filmovi, djelca koja više ostavljaju dojam filmskog štreberluka negoli prave umjetnosti. Slušanje odličnih audiokomentara samo povećava takav dojam: Scorsese o filmu jednostavno zna sve, no kada treba napraviti nešto što prelazi granice uporabe naučenog, u pomoć zove veterana Michaela Powella da mu sugerira odličan završetak (“U sitne sate”).

Adoriranje Scorseseja u Americi ne svjedoči toliko o njemu kao redatelju koliko o činjenici da se Amerikanci nikad nisu znali nositi sa svojim najvećim autorima, pa im se činilo kako je najbolje ono što odudara od njihove klasične narativne struje. “Dobri momci” najbolje pokazuju zašto je mnogima Martin “Bog”: virtuozne vožnje kamere ili 20-ak minuta offa glavnog junaka s kojim film započinje, postupci su lako uočljivi američkim prvoloptaškim kritičarima, puno lakše od onih kojima obiluje suptilno De Palmino gangstersko remek-djelo “Carlitov način”, u svakom slučaju superiorno “Dobrim momcima”.

Ove je godine Martin Scorsese još jednom ostao bez Oscara. Iako su se mnogi raspisali o još jednom Akademijinu zakidanju Scorseseja, to nije bila nikakva tragedija – Eastwoodov je film jednostavno bio bolji. Štoviše, preferiranje Eastwooda u odnosu na Scorseseja najljepše je što se moglo dogoditi. Clint Eastwood je autor kakvog Akademija nekada ni u snu ne bi nagradila, kao što nije nagradila neke od najvećih klasika američkog filma poput Hawksa, Walsha, Hitchcocka, Aldricha i Fullera. Eastwood je morao snimiti desetak sjajnih filmova da bi ga kritika napokon počela cijeniti, iako je već njegov iznimni prvijenac “Jeza u noći” u odnosu na “Tko to kuca na moja vrata?” čisti “Građanin Kane”.

Autori poput Eastwooda i Scorseseja mogu supostojati jedino u mladoj umjetnosti poput filma. Martin Scorsese je novohollywoodski postmodernist koji se obrazovao na klasičnoj i modernističkoj tradiciji, referirajući se u svojim filmovima na jednu i drugu, dok je Clint upravo ono na što se Martin referira: posljednji izdanak jedne od tih tradicija. Propitkivanje Martinove reputacije ne znači da on nije dobar redatelj, ali deseci boljih redatelja od njega nikada nisu nagrađeni Oscarom pa nikom ništa!

MARTIN SCORSESE KOLEKCIJA
ISSA
DVD
Who’s That Knocking at My Door?, Alice Doesn’t Live Here Anymore, After Hours, Goodfellas; 1967.-1990.
R: Martin Scorsese
FILMOVI: 3
DVD: 4

TARZAN
Continental film
DVD+VHS
Posljednjih tjedana filmovi o Tarzanu stižu u videoteke kao na traci. Prije mjesec dana objavljeno je šest klasičnih Tarzanovih filmova iz 30-ih i 40-ih, s legendarnim Johnnyjem Weissmulleroma u naslovnoj ulozi. Odmah potom, na DVD-u se pojavio film “Greystoke: Legenda o Tarzanu”, pokušaj iz sredine 80-ih da se poigra s mitom o kralju džungle i naslijeđem Johnnyjevih filmova, a sada imamo prilike gledati i Disneyevu, animirani verziju, odlično sinkroniziranu na hrvatski. Ne računamo li “Tarzana i njegovu družicu”, crtić “Tarzan” je ujedno i najbolja filmska verzija priče o čovjeku-majmunu. “Tarzanu”, doduše, nedostaje nadahnuće karakteristično za najbolje Disneyeve filmove, ali zaslužuje barem jedno gledanje u dječjem društvu.

Tarzan, am. crtić, 1999. R: Chris Buck, Kevin Lima GLASOVI: Tony Goldwyn, Minnie Driver, Glenn Close
FILM: 3
DVD: 4

OCEANOVIH DVANAEST
ISSA
DVD+VHS
Izbacujući nove filmove u luđačkom ritmu, radoholičar Steven Soderbergh živa je potvrda teze da kvantiteta rađa kvalitetu: potkralo mu se nekoliko promašaja, ali je bez obzira na njih autor jednog od najzanimljivijih opusa suvremenog američkog filma. “Oceanovih dvanaest” pokazuju kako bi možda ipak malo mogao stati na loptu. Za razliku od razigranog, zabavnog i inventivnog filma “Oceanovih jedanaest”, “Oceanovih dvanaest” rutinski je krimić režiran bez ikakve strasti. Odlični glumci jamče dobar provod, ali od redatelja filmova “Seks, laži i videovrpce”, “Traffic” i “Daleko od očiju” to je ipak premalo. Zanimljivo, DVD izdanje nema ni jedan jedini dodatni prilog.

Ocean’s Twelve, am.-austral. krimić, 2004. R: Steven Soderbergh GL: George Clooney, Brad Pitt, Julia Roberts, Andy Garcia, Matt Damon
FILM: 2
DVD: 1

MARIJA, MILOSTI PUNA
DISCOVERY
DVD+VHS
Brojni kritičari uzdigli su dramu o nesretnoj sudbini mlade Kolumbijke koja u svome tijelu šverca drogu – “Marija, milosti puna” – u nebesa. Teško je reći zbog čega?! Djelce debitanta Joshue Marstona nije, doduše, loše, ali se ni režijom ni dramaturgijom ne izdiže iznad razine prosječnih TV filmova snimljenih prema potresnim, istinitim pričama. Herojski napor koji je Marston uložio u snimanje svoga prvijenca, odlično opisan u njegovu audiokomentaru, jednostavno moramo simpatizirati, ali teško se oteti dojmu da je silnu pozornost film zavrijedio ponajprije zbog društveno angažirane tematike. Catalina Sandino Moreno je izvrsna, ali za nju vrijedi isto što i za film: teško da je zaslužila baš tolike nagrade.

Maria, Full of Grace, am.-kolumb. drama, 2004. R: Joshua Marston GL: Catalina Sandino Moreno, Yenny Paola Vega, Virginia Ariza, Wilson Guerrero
FILM: 2
DVD: 1

NOVITETI
MATRIX COLLECTION – ISSA
ALEKSANDAR VELIKI – BLITZ
HONEY – DISCOVERY
PRIJE SUMRAKA – ISSA
PRIJE SVITANJA – ISSA
GOSPODAR NEBA – SVIJET SUTRAŠNJICE – VTI

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika