Objavljeno u Nacionalu br. 494, 2005-04-03

Autor: Ivan Starčević

VIJENCI I KAKTUSI

Zlikavci predlažu: sv. Čuček zaštitnik pedofila

Ne bi bila loša ni sv. Jelena Brajša

100% JA
Utorak, HRT 1, 20.45
dva vijenca
Pokazalo se da u dijelu javnosti omraženi Dinko Bogdanić, iz večeri u večer najavljivan kao čovjek koji u gradskom odijelu pleše bunjevačko kolo, stvarno nešto zna, a svatko tko nekog vraga zna vrhunski raditi, tko je vrhunski umjetnik, makar inače bio zadnji prostak i kolerik, dobro je došao gost u vaše kulturne televizore. Vrijednom baletnom umjetniku Bogdaniću ljubav su u emisiji kolegijalno iskazale velike zvjerke: predivna Irena Pasarić i kostimografkinja Ika Škomrlj. Komunikacija između g. Bogdanića i gđe Pasarić, tj. ono kad oni govore jedno o drugom, dragocjeno je gledateljsko iskustvo kojem prbližni mogu biti jedino veliki filmovi. Baletne zvijezde, filmske zvijezde, sportske veličine, sve vam je to isto. Hoće se reći isto je uzbuđenje koje izazivaju, pa hvala voditeljskom paru Ćurlić-Gregorić što se znao suzdržati od otvorenog plaženja po podu. Prepustili su to nama.

Te osobe koje bi da uče i odgajaju djecu, koje bi da mladima prenose znanje i njeguju bolesnike a nemaju ni ljubavi ni kvalifikacija za te poslove, oduševljavaju nas sada nešto manje od lijenčine RačanaNAŠA MALA KLINIKA
Utorak, Nova TV, 20.00
vijenac
Ova se humoristična serija gleda zbog Filipa Šovagovića, a i zato da u petak ne moramo gledati njenu lošiju kopiju. Gospodin Zadro (Filip Šovagović) davno je u prvoj emisiji oblizao lješnjake iz čokolade i dao ih doktorima, a sada, dva eona poslije, portir Šemso (Enis Bešlagić) naivno je srknuo malo bjelkastog muškog sokića iz čašice, što je sestru Helgu natjeralo na povraćanje. Eto to je taj tip đačko-vojničkog humora do kojeg nikako da se dovinu naši momci i djevojke, što glumci, što pjevačice-polovnjačice, petkom okupljeni u «Bitangama i princezama». «Bitange i princeze» scenarista i redatelja Gorana Kulenovića zasad su se ukopale tu negdje oko jugoslavenske socijalističke društvene kritike s početka šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su se ismijavale «negativnosti» u inače savršenom svijetu. Naravno da su i «Bitange» i «Klinika» zabava za ljude s osnovnom školom i isto takvim potrebama (osnovnim), i u ime tih ljudi svi stariji gledatelji, bez obzira na naobrazbu, od srca zahvaljuju sami sebi na dugom životu. Poživjeti da bi se dočekao dan kad je sve moguće ipak je neki uspjeh.

DNEVNIK
Četvrtak, HRT 1, 19.30
vijenac
Na tajnom dijelu sjednice vlada je smijenila državnog tajnika u ministarstvu zdravstva g. Velimira Božikova, «navodno zbog prelaska na novu dužnost», reče Dnevnik. Ljekovita rječca «navodno» budi zadnje nade u život novinarstva na vladinoj tv. Ona i obavezuje, pa jedva čekamo da urednički zmajevi dopuste da se sazna nešto više o radu i cjelokupnom stanju bivšeg državnog tajnika. Je li svojim sudjelovanjem u dijeljenju dopuštenja za puštanje lijekova u promet dovoljno dao domovini, tj. priskrbio proizvođačima, ljekarnama, partijskoj i državnoj blagajni, je li kome stao na bilo što – sve to našeg malog pretplatnika zanima i sve je to golemo zanimanje pobudila mala slatka riječ.
Bez slatkih riječi Dnevnik je od prošle srijede počeo iz večeri u večer pratiti zlostavljanje djece o kojoj se u njihovu dječjem domu u Brezovici brinula sveta Jelena Brajša, još jedna u nizu osoba povezanih s Kaptolom. Te osobe koje bi da uče i odgajaju djecu, koje bi da mladima prenose znanje i njeguju bolesnike a nemaju ni ljubavi ni kvalifikacija za te poslove, oduševljavaju nas sada nešto manje od ministara bivše vlade. Račanov ministar Davorko Vidović sada izjavljuje da je znao za katastrofalno stanje u Brezovici, ali tada, prije tri godine, taj dječji dom nije raspušten, jer se Račan bojao da će mu se prigovoriti kako napada Crkvu. C-c-c. Sada kad je naciji poznata poslovična radna energija g. Račana i njegove stranke, moglo bi se reći da su ti politički obziri naknadno konstruirani, jer se već tada vidjelo koliko su ti ljudi umorni (točno onoliko koliko je Milan Bandić neumoran). Današnji Račan, kao čovjek bez obaveza, naprosto je procvao, pogledajte samo njegov ogromni nestašno nahereni lenjinski sovjetski kačket. Tako izgleda čovjek koji se naspavao. Na njegovu odmorenu dušu idu i zlostavljanja djece o kojima su u Dnevniku odlučili progovoriti nekadašnji uživatelji dobrih djela presvete gđe Brajše i ostalog milosrdnog brezovičkog pedagoškog društva.

VEČERNJA ŠKOLA – POVRATAK UPISANIH
Petak, HRT 2, 20.43
vijenac
Zainteresiranim đacima i studentima preporučujemo Pervanov kratak sadržaj «Zločina i kazne»: «Raskoljnikovu nije dobro do pola knjige, ubije babu i vrati se kući i opet mu nije dobro do kraja knjige».
U tjednu u kojem je prof. Krešimir Nemec primio Herderovu nagradu za svoju trodijelnu «Povijest hrvatskog romana» nije bilo sve lijepo kao Pervan i drago kao naš pročelnik odsjeka za kroatistiku. Zato mi u tom tjednu u kojem je g. Slavko Goldstein opet lagao o Bleiburgu i o hrvatskom pravopisu (kod očaranog Stankovića) i u tjednu u kojem je Goran Milić opet popio malo previše jugoslavenstva (na oproštaju od Dizde, diplomata bosanskog u Zagrebu), uzalud sami sebi ističemo Pervanov «Reader’s Digest» kao uzor izostavljanja svega nebitnog.

DRUGI FORMAT
Petak, HRT 2, 22.15
kaktus
Dražen Ilinčić je onaj koji je na kraju jedne kulturne emisije radio i još radi duhovite priloge na temu filmova i knjiga. Jednom davno, recenzirajući film «Spašavanje vojnika Ryana», on se obukao u vojničku odoru i tumarao šumom. Sada je smušeni Ilinčić pomaknut na sam početak jedne nove kulturne emisije, tj. obilno je najavljivan od početka. Očekivali smo da će njegova tobožnja smušenost biti obilno iskorištena, jer svatko nešto zna i svaka će takva rijetka osobina biti prepoznata i iskorištena. Naravno da se ništa od toga nije dogodilo, nego je siroti Ilinčić posjeo neke ljude oko sebe, tzv. kulturnjake, pa se žvakalo na temu «kultura u kapitalizmu», što je bilo uzbudljivo koliko i seks sa ježom, a i vidjelo se odmah da je Ilinčić osoba koju silno diraju društvene nepravde. Da ne bismo pogriješili, odmah ističemo da je emisija u potpunosti opravdala uredničke najave. «Drugi format», po riječima nesebične urednice Kulturnog programa HRT-a i Draženove prijeteljice Branke Kamenski, pokrenut je da se Draženu poveća plaća. Nije bilo načina da se to učini na temelju njegova kvalitetnog autorskog rada u «Pola ure kulture», pa smo dobili još jedan slučaj profesionalnog samoubojstva na televiziji koju ionako vode i nastanjuju pretežno zombiji. Ravnatelj Mirko Galić javno se pohvalio nemoralom svojeg glavnog producenta Erića koji je rođenoj ženi priskrbio honorar od 55.000 kuna za pisanje scenarija za Doru. Zar ne bi bilo jednostavnije i moralnije da je gospođi Erić dano da vodi neku emisiju, tim više što ona, baš kao i bilo tko drugi, ne bi to radila lošije od tobožnjeg voditelja Ilinčića, kućnog ljubimca Galić-Erićeve javne kuće i malenog mezimčića naše velike urednice Kamenski. Uostalom, ako na HRT-u ima još koje duhovito siroče kojemu ni g. Erić, ni Kamenski, ni Galić ne mogu povisiti plaću, neka se hitno pokrene još koja nova emisija u kojoj bi neki srebroljubac početnik samo sjedio i brojio nofčeke.

ZLIKAVCI
Petak, HRT 2, 22.11
vijenac
Dođe starica majka u bolnicu sa sinom gubavcem, a doktori joj kažu baš vam je guba mali – pričaju Zlikavci večeras. Zatim se velečasni učitelj i otac Božić izjasnio za «šupče od Makedonče» kao nešto najbolje. Osim njihova gnjusnog (idioti bi rekli politički nekorektnog) humora, punu podršku zaslužuje i prijedlog da pedofili imaju zaštitnika koji bi se zvao sveti Čuček.

DUGA MRAČNA NOĆ
Nedjelja, HRT 1, 21.21
četiri vijenca
U posljednjem, trinaestom dijelu serije, doživjeli smo da otac dođe s četverogodišnje robije, zagrli sina i da Hrvatska zbog toga plače. U Vrdoljakovoj veličanstvenoj seriji, zbog njene povijesne tematike i masovne gledanosti, može se govoriti o dvije pojave istoga imena: Hrvatskoj kao glavnoj junakinji i Hrvatskoj kao njenoj publici. Zahvaljujući Vrdoljakovu genijalno uvjerljivom umijeću pisanja i režiranja «Duga mračna noć» lišena je praznog hrvatovanja, trijumfirala je samo tema i ogromna glad publike za njenim apsolviranjem. Prva hrvatska povijesna serija uvrstila nas je u zemlje koje su nezavisne po stvarima jednako važnim kao i politički suverenitet.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika