Kandidat oporbenih socijalista Francois Hollande tijesni je pobjednik prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj ispred aktualnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, a povijesni je uspjeh ostvarila francuska krajnja desnica, po službenim projekcijama izbornih rezultata objavljenih nakon 34 posto prebrojanih glasova, javljaju agencije.

Hollande po projekcijama osvaja 27,5 posto glasova, a Sarkozy 26,6 posto. Njih će se dvojica ogledati u drugom krugu izbora 6. svibnja.

Kandidatkinja Nacionalne fronte Marine Le Pen osvaja 19,9 posto glasova, po istom izvoru. To je povijesni uspjeh krajnje desnice na francuskim predsjedničkim izborima. Dosad je najbolji rezultat ostvario Jean-Marie Le Pen, otac aktualne kandidatkinje te stranke, sa 16,86 posto glasova 2002. godine, što mu je tada čak bilo dovoljno za plasman drugi krug.

Krajnji ljevičar Jean-Luc Melenchon na četvrtom mjestu osvaja oko 11 posto glasova, a centrist Francois Bayrou ostao je na nešto manje od 10 posto.

Sarkozy i Hollande će se ponovno suočiti u drugom krugu izbora, zakazanom za 6. svibnja.

Gotovo 44 milijuna glasača danas ima pravo birati jednog od 10 kandidata za šefa države. Ukoliko nijedan od njih ne osvoji više od 50 posto glasova, 6. svibnja održat će se drugi krug, a prema dosad provedenim anketama, on je sasvim izvjestan.

Prema svim anketama, uvjerljivi favoriti u prvome krugu su dosadašnji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, predsjednik konzervativne Unije za narodni pokret (UMP), i socijalist Francois Hollande.

Aktualni šef države i pretendent na drugi predsjednički mandat Sarkozy, u pratnji supruge Carle, glasao je nešto prije podne na biralištu u najotmjenijem i najbogatijem, 16. pariškom arondismanu. Kandidat Socijalističke stranke Francois Hollande glasao je, u pratnji supruge Valerie Trierweiler u Tulleu, sjedištu departmana Correze, čiji je gradonačelnik bio do 2008. godine.

Agencije za istraživanje javnog mnijenja na ovim su izborima predvidjele apstinenciju građana od oko 25 posto. Na prošlim izborima 2007. na biračka mjesta nije izašlo svega 16,2 posto birača.

U osam sati je diljem zemlje otvoreno oko 85.000 glasačkih mjesta koja se zatvaraju u 18.00 odnosno 20.00 sati u većim gradovima. Izbori za dijasporu i stanovnike prekomorskih područja počeli su u subotu.

Očekuje se da će Sarkozy i Hollande u prvome krugu izbora biti izjednačeni, ali da nijedan od njih neće dobiti dovoljno glasova, a u drugom krugu, 6. svibnja bi po anketama trebao pobijediti Hollande. Ako se potvrde prognoze, Sarkozy bi bio prvi francuski predsjednik nakon više od 30 godina koji je izgubio borbu za reizbor na dužnost nakon prvog mandata.

Analitičari procjenjuju da je Sarkozy, premda i osobno nepopularan, najviše glasova izgubio zbog ekonomske krize koja prijeti zemlji i stopi nezaposlenosti od 10 posto, najvišoj u posljednjih 12 godina. Osobno mu veliki dio stanovništva zamjera skupi stil života, posve u neskladu s gospodarskim problemima zemlje, povremene netaktične ispade u javnosti i povezanost s bogatim industrijalcima i financijskim tajkunima.

Po anketama bi treće i četvrto mjesto trebali osvojiti predsjednica desničarske Nacionalne fronte Marine Le Pen i kandidat ljevičara Jean-Luc Melenchon, dok će iza njih ostati Francois Bayrou, kandidat Demokratskog pokreta.

Prve službene projekcije izbornih rezultata utemljene na djelomičnom prebrojavanju glasova očekuju se u 20.00 sati navečer, a medijima je zaprijećena visoka kazna, ako prekrše taj embargo i prije toga objave vlastite izlazne ankete. Konačni rezultati očekuju se do srijede.

Od 1965. godine u Francuskoj je održano osam predsjedničkih izbora i izabrano je šest predsjednika: Charles de Gaulle, Georges Pompidou, Valery Giscard d'Estaing, Francois Mitterand, Jacques Chirac i Nicolas Sarkozy. Mitterand je jedini predsjednik Pete Republike, koji je izabran u dva sedmogodišnja mandata. I Chirac je izabran dva puta, ali je, nakon ustavnih promjena, njegov drugi mandat trajao pet godina, koliko traje i sada.