Tarik Filipović i Lazo Goluža uvjereni su da će 'Milijunaš' postati najgledaniji kviz u Hrvatskoj sljedećih nekoliko godinaKviz “Milijunaš” nije samo novac, nije samo znanje, nego se sastoji od raznih tragedija, intriga, podmetanja, policijskih istraga, međusobnih optužbi i ostalih događaja koji neku televizijsku emisiju čine zanimljivom i privlačnom. Nitko sa sigurnošću ne može reći da će se sve to događati u slučaju hrvatske verzije “Milijunaša”, ali spomenute kontroverze događale su se u mnogim drugim zemljama u kojima se taj kviz prikazivao, osobito u Engleskoj, zemlji u kojoj je kviz i osmišljen i u kojoj se počeo prikazivati prije četiri godine. U Engleskoj su do sada četiri osobe osvojile najveću nagradu, milijun funti, nakon što su točno odgovorile na 15 postavljenih pitanja, ali je trebalo više od dvije godine dok se nije pojavila prva osoba koja je uspjela osvojiti najveću nagradu.

Pitanja za pojedinu emisiju birat će kompjuter a do početka snimanja neće ih znati ni urednik ni voditelj23. ožujka počinje emitiranje prve emisije

Naravno, građani Hrvatske zainteresirani su kako mogu postati natjecatelji jer je objavljeno da 23. ožujka počinje emitiranje prve emisije. Dakle, već je objavljen broj telefonskog automata na koji se od nedjelje, 10. ožujka, svi zainteresirani mogu javiti. Pozivom na taj broj potrebno je točno odgovoriti na jedno pitanje (ponuđena su četiri odgovora) nakon čega se ulazi u širi izbor. Svakog dana HRT će nasumce odabrati 40 kandidata za nešto uži izbor, a procjena je da će po jednoj emisiji nasumce biti izabrano stotinjak kandidata. Tih stotinjak kandidata dobit će po jedno pitanje procjene, poput pitanja oko površine Nacionalnog parka Plitvice. Onih 20 koji će imati procjenu najbližu točnom odgovoru ulaze u izbor selekcijskog tima HRT-a koji nakon toga bira 10 kandidata i dvije do tri rezerve. Njih desetero dolaze u studio HRT-a i sa sobom u publiku mogu dovesti jednog člana obitelji ili prijatelja. Od njih deset u studiju se bira jedan, i to metodom “najbržeg prsta”, pri čemu je potrebno poslagati četiri elementa određenim redoslijedom, poput slaganja četiri grada prema broju stanovnika. Onaj koji najbrže i točno odgovori na pitanje postaje natjecatelj, kandidat za milijun kuna.

Pitanja za hrvatskog ‘Milijunaša’

“Pitanja za hrvatskog ‘Milijunaša’ sastavlja 10 osoba, od čega četvorica sastavljaju pitanja za ‘Upitnik’ a šestorica su sastavljala pitanja za ‘Kviskoteku’. To su Željko Klaić, Renato Baretić, Dražen Matošec, Dino Milić, Velimir Ponoš, Igor Butković, Andrej Bulić, Andrea Jukić, Ivica Potana i ja”, kaže Lazo Goluža, voditelj projekta “Milijunaš”. Njih desetorica “nahranit” će kompjutor s dvije tisuće pitanja svrstanih po težini od jedan do 15. Kompjutor bira 15 pitanja za pojedinu emisiju tako da ni voditelj ni urednik ne znaju koja će se pitanja postavljati određenog dana u emisiji, ističe Goluža. To je vrlo bitno jer se katkad smatra kako televizijska kuća manipulira pitanjima, te dugo vremena postavlja vrlo teška pitanja kako bi dovela publiku do vrhunca znatiželje, a zatim naglo postavlja nešto lakša pitanja kako bi se došlo do osvajača najvećeg iznosa, čime se manipulira gledateljstvom. Goluža demantira takvu mogućnost, kao što se ne slaže s mišljenjem kako su nekadašnji kvizovi Televizije Zagreb bili mnogo kvalitetniji i zahtijevali više znanja od današnjih “uvezenih” kvizova koji stvaraju dojam da svaki gledatelj može, uz malo znanja i puno sreće, osvojiti malo bogatstvo.

Radi se o milijunima

Uspoređujući hrvatsku prvu nagradu od milijun kuna s inozemnim, vidi se da ekonomski bogatije zemlje daju više novca od onih nešto siromašnijih. U Engleskoj je prva nagrada milijun funti, u Americi milijun dolara, u Njemačkoj je isprva bilo milijun njemačkih maraka pa je povećano na milijun eura. Među ne tako bogatima dijele se manji iznosi – u Mađarskoj 200 tisuća njemačkih maraka, u Grčkoj 287 tisuća, u Norveškoj 253 tisuće, u Rusiji 71 tisuća njemačkih maraka, u Italiji milijun maraka. U Jugoslaviji, gdje kviz počinje 1. travnja, prva će nagrada iznositi 100 tisuća njemačkih maraka.

“Više sam nego siguran da će ‘Milijunaš’ u prve dvije godine doseći takvu popularnost u Hrvatskoj da će se nakon toga potpisati novi ugovor. Svuda u svijetu ‘Milijunaš’ je među najgledanijim emisijama”, tvrdi Goluža koji najavljuje da će Hrvatska televizija organizirati i tzv. humanitarne emisije u kojima će se pojavljivati poznate osobe, a cjelokupna zarada ići će u humanitarne svrhe, kao što se radilo u “Kolu sreće”.

Iskustva drugih zemalja pokazuju da se milijunaš postaje jako teško. Primjerice, u Americi je 1999., u prvoj sezoni prikazivanja, samo jedna osoba osvojila milijun dolara, tijekom 2000. pet ih je zaradilo po milijun, a lani su tri osobe osvojile milijun dolara. U mnogim zemljama čekalo se po godinu dana da se dobije prvi milijunaš, a u Velikoj Britaniji na njega se čekalo dulje od dvije godine.

U studenome 2000., nakon 28 mjeseci čekanja, u 122. epizodi, 58-godišnja Judith Keppel postala je prva milijunašica u Velikoj Britaniji. Javnost je odmah zaintrigirala činjenica da je Judith u daljnjoj rodbinskoj vezi s Camillom Parker-Bowles, životnom partnericom princa Charlesa zbog koje je on zanemario pokojnu suprugu Lady Dianu. Zanimljivo, od 15 pitanja Judith Keppel nije znala gdje je rođen Tony Blair – u Engleskoj, Sjevernoj Irskoj, Walesu ili Škotskoj – te je iskoristila mogućnost pitanja publike koja je većinom odgovorila Škotska, ona je to prihvatila, što se pokazalo točnim.

U Britaniji “Milijunaša” prikazuje ITV, veliki konkurent BBC-ju, a osvajanje prvog milijuna funti toliko je povećalo gledanost da je BBC optužio ITV da je namjerno počeo postavljati laka pitanja kako bi dobio prvog dobitnika i tako oduzeo gledatelje BBC-ju koji je istodobno na svom programu prikazivao popularnu seriju “Jednom nogom u grobu”. ITV je odbijao prigovore, a iz BBC-ja su poručili gledateljima i natjecateljima: “Ako se epizoda kviza u kojoj se natječete podudara s prikazivanjem naše serije, vaše šanse za dobitak su velike.” Na to su iz ITV-a poručili da im nije jasan takav cinizam jer je kviz i prije toga bio gledaniji od serije. Na kraju, BBC se javno ispričao zbog takvih izjava.

U travnju 2001. i 54-godišnji David Edwards, učitelj i član udruge Mensa, postao je milijunaš. Pitanje za milijun funti bilo je – posadite li sjeme Quercusa Robura, što će izrasti? Točno je odgovorio – “drveće”. Edwards je bio poznat po pobjedama na nekim prethodnim kvizovima, ali se nakon osvojenog milijuna mirno vratio učiteljskom poslu.

U rujnu prošle godine bojnik Charles Ingram (38) postao je treći dobitnik milijuna funti a svoj uspjeh obrazložio je knjigom “Osvoji milijun” koju je napisala njegova supruga Diana. Samo nekoliko dana poslije objavljeno je da je netko u publici tijekom snimanja kviza neobjašnjivo kašljao – bila je to njegova supruga. U istragu je uključen Scotland Yard koji je posumnjao da je supruga kašljanjem davala znakove koji je odgovor točan, na što je Ingram zaprijetio tužbom. Otkrilo se da Ingram već ima problema s policijom jer su ga sumnjičili da je režirao provalu u svoju kuću kako bi naplatio 30 tisuća funti od osiguranja, ali je oslobođen optužbi. Lani u studenom Ingram je bio uhićen zajedno sa suprugom i još jednom osobom, ali su ubrzo pušteni uz kauciju. Uzajamne optužbe još traju.

Četvrti milijun funti pripao je 47-godišnjem bankaru Robertu Brydgesu koji je priznao da je bio milijunaš i prije tog dobitka. Dan prije osvajanja nagrade pokvario mu se stroj za pranje rublja te je rekao da će prvo kupiti novi, a zatim otići s obitelji na odmor, nakon čega će početi pisati knjige za djecu.

Britanski psiholozi zaključili su da su za običnog gledatelja natjecatelji ravni herojima iz mitskih priča dok voditelja kviza Chrisa Tarranta smatraju božjim izaslanikom. Za mlađu publiku, zaključeno je, natjecatelji su heroji iz bajki koje često čitaju. U trenucima kad njihovi heroji ne znaju odgovore na pitanja te iskoriste mogućnost da na to pitanje odgovorom pomogne publika, publika se uspoređuje s mitskim sirenama koje su svojim glasovima pomagale mornarima da pronađu put.

Prije dvije godine “Milijunaš” se počeo prikazivati u Americi, ABC je preuzeo prava na prikazivanje i u početnoj euforiji kviz je prikazivan svaki dan, da bi početkom ove godine popularnost naglo pala tako da se prikazuje jednom tjedno. Susan Lyne, predsjednica kompanije ABC, smatra da su za to krive brojne posebne epizode u kojima su nastupale slavne osobe, a zarada je odlazila u dobrotvorne svrhe. U tim emisijama, smatra ona, popularni su se pokazali kao obični ljudi koji pokazuju nervozu zbog neznanja, što je razočaralo milijunsko gledateljstvo. Svojedobno najgledaniji show ispao je s top-liste 20 najgledanijih emisija, zbog čega se sada ozbiljno razmišlja o njegovu ukidanju.