Objavljeno u Nacionalu br. 858, 2012-04-24

Autor: Ivan Pandžić

Olgica Spevec čuvarica proračuna

Kraj razbacivanja s 10 milijardi kuna

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja novim će pravilnikom zagorčati život ministarstvima jer će se pratiti kamo je otišao novac poreznih obveznika, a ministar Tihomir Jakovina mijenja sustav potpora

'Građani moraju znati što je s njihovim novcem učinjeno', kaže Olgica Spevec'Građani moraju znati što je s njihovim novcem učinjeno', kaže Olgica SpevecSvaki zaposleni Hrvat izdvaja godišnje oko 6800 kuna za stotine vrsta potpora koje se dodjeljuju raznim tvrtkama i poljoprivrednicima. Prema posljednjim podacima od prije dvije godine, na potpore je otišlo 9,5 milijardi kuna. Iako je taj iznos potpora, mjeren po udjelu u BDP-u, veći od svih zemalja Europske unije osim Mađarske, znate li što je njima postignuto? Ne znate? Nije čudno. Ali ako učinke ne znaju ni ministarstva, zavodi, fondovi i gradovi koji su dodjelili taj novac poreznih obveznika, jasno je da sustav nije dobar. I tako godinama. Zna se samo da je u toj po potporama rekordnoj 2010. godini gospodarstvo palo, a nastavilo je padati i 2011. premda procjene pokazuju da je za potpore podijeljen isti iznos. Cjelovita analiza učinaka potpora ne postoji, što otvara prostor za razne manipulacije i tumačenje podataka kako odgovara pojedinoj političkoj stranci ili interesnoj skupini.

SAD BI I TOME napokon trebao doći kraj. Velik korak učinila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja(AZTN) novim pravilnikom o evidenciji potpora, koji će stupiti na snagu do kraja travnja, a s druge strane stižu ohrabrujuće najave iz Ministarstva poljoprivrede o kudikamo rigoroznijoj kontroli trošenja poticaja i drukčijem sustavu njihovih isplata. AZTN, koji vodi Olgica Spevec, u diskreciji je pripremio pravilnik koji će zagorčati život svima u ministarstvima i kod primatelja potpora, ali će zato i preznim obveznicima donijeti bolju preglednost na što se to njihov novac troši, a ekonomistima i politici pokazati smjernice za daljnje kreiranje sustava potpora. Sadašnji sustav je, ugrubo, funkcionirao tako da se novac dodijeli tvrtki kako bi se izvukla iz poteškoća, uložila u proizvodnju, bila konkurentnija ili zapošljavala.


Nakon što je novac jednom dodijeljen, kontrola nad tim je li to i učinjeno u pojednoj tvrtki je uglavnom izostala. Pogotovo je od konačnih podataka bila isključena javnost. Od kraja mjeseca, po novom pravilniku AZTN-a, svako ministarstvo mora pratiti što se s novcem događa, i to na konkretnim pokazateljima u svakoj tvrtki. Dosad su morali dostaviti samo ukupne iznose koje su dodijelili. Po novom, osim opisa i cilja potpora, sastavni dio izvješća koja podnose neovisnoj Agenciji bit će također i usporedba kako je stanje u tvrtki izgledalo prije i poslije proračunske potpore. To obuhvaća i broj zaposlenih, prihod, dobit, usporedbu onoga što je primatelj obećao s onim što je učinjeno u jasnim brojčanim pokazateljima. Ukratko, sve ono što bi se očekivalo da odgovorna država oduvijek kontrolira. Ali nije kontrolirala. "Svaki građanin trebao bi biti svjestan što je to potpora. Njegov novac koji plaća kroz porez se prebacuje se u tvrtku koja se tako dovodi u povoljniji položaj od konkurencije ili joj se pomaže da preživi iako bi se trebala ugasiti. Zbog toga je iznimno važno da se znaju i učinci potpora i što je tim novcem postignuto. Svjesni smo da će Pravilnik izazvati negodavanja kod davatelja potpora, ali moramo se naučiti disciplini i odgovornosti", objasnila je Olgica Spevec zašto je AZTN donio novi pravilnik. Uvođenje praćenja učinkovitosti potpora velik je preokret u odnosu na dosadašnje iskustvo, i u nekadašnjoj SFRJ i u samostalnoj Hrvatskoj. Svaka vlada ima mjere kojima potiče gospodarstvo, a na kraju se hvali, primjerice, rastom zaposlenosti u svom mandatu zbrajajući sve programe koje je osmislila. Naravno, negativnosti koje se pojave nikad nisu njihova krivnja. Po novome, sustav bi trebao funkcionirati obratno. Primjerice, kad ministar malog i srednjeg podzetništva Gordan Maras kaže da će kroz svoj program Poduzetnički impuls uložiti 376 milijuna kuna i otvoriti 4000 radnih mjesta, po dosadašnjem sustavu nitko se više ne bi sjećao tih obećanja za godinu dana. Sad bi javnost već sljedeće godine trebala znati koje su tvrtke primile potpore i kakvi su učinci, odnosno je li ministar bio uspješan ili nije.

KAKO NI JEDNO ministarstvo nema obvezu da podnosi takva izvješća na godišnjoj razini Saboru, neovisni regulator AZTN tako postaje središnje mjesto na kojem će se obrađivati učinici i evaluirati uspješnost programa. Hrvatski naslijeđeni sustav potpora zaista je neučinkovit i glavno mu je obilježje da spašava tvrtke koje bi trebale propasti umjesto da potiče one koje imaju priliku za razvoj i konkurentnost, što je europska praksa. Postoje i ciljevi koji su nacionalni interes, poput financiranja Hrvatskih željeznica, letova Croatie Airlinesa unutar zemlje ili plaćanje više od milijardu kuna pretplate HRTu zbog proizvodnje javnog radijskog i televizijskog programa. Međutim, unatoč milijardi utučenog novca, brojnih afera koje su iz svih triju kompanija izišle, vidljivo je da je taj novac iskorišten i u pogrešne svrhe. I nikom ništa, osim što se nakon smjene vlasti postavi nova politička uprava koja krene s velikim obećanjima, a na kraju postigne male pomake ili ništa. Brodogradilišta su također redovito primala milijarde kuna potpora radi očuvanja socijalnog mira, iako se znalo da je po dosadašnjim principima proizvodnja neodrživa. Te mjere ipak su odobrene kao nacionalni program, kao i potpore, ali je zanimljiv podatak, primjerice, da do prije dvije godine potpore koje je isplaćivao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije kontrolirao nitko doli on sam. Epilog je poznat: uhićenje čelnika Vinka Mladinea koji je optužen za štetu od 700 milijuna kuna. Ili nedavni čuveni primjer široj javnosti nepoznatog Fonda za razvoj i zapošljavanje, čiji je čelnik Petar Tonković dao 14 milijuna kuna za proizvodnju kobiljeg mlijeka bivšem direktoru Kamenskog Antunu Crlenjaku i ekipi. Nikakve kobile nisu postojale, a novac je išao za razne pozajmice, pa čak i za preglede radnica Kamenskog - u ordinaciji Tonkovićeve majke. Primjeri se mou redati u nedogled, pogotovo nakon što je USKOK od 2009. krenuo u veće akcije, ali za cijelo gospodarstvo problem neučinkovitih potpora kudikamo je dublji - čak i da nema nikakvih malverzacija. Jednostavno, pogrešno trošimo državni novac.

Vinko Mladineo, direktor
Fonda za zaštitu okoliša, jedan je od rijetkih koji je završio u zatvoru zbog štete od 700 mil. knVinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša, jedan je od rijetkih koji je završio u zatvoru zbog štete od 700 mil. knOD 5,5 MILIJARDI koje se daje industriji, vitalnoj za izvoz i razvoj zemlje, većina je otišla na spašavanje gubitaša u svim sektorima. Konkurentnost zdravih tvrtki zanemarivo se potpomaže, iako upravo to obilato čine zemlje EU-a davanjem državnog novca tvrtkama za inovaciju, zapošljavanje, ekološku proizvodnju, istraživanje, nove tehnologije i slično. U Hrvatskoj je tek 1,3 milijarde kuna otišlo na takve potpore, ili 25 posto svih potpora industriji. Čak 19 zemalja EU-a za te potpore izdvaja iznad 85 posto od svih potpora industriji, a Portugal i Malta se smatraju "najzaostalijima". Oni za tu svrhu svojim tvrtkama daju ispod 50 posto potpora. Najzaostaliji su dvostruko bolji od nas. Kad hrvatske tvrtke od 1. srpnja sljdeće godine budu nespremne i u poteškoćama jer se neće moći nositi s konkurencijom, za loše stanje će se kriviti EU. A EU ne da brani, nego inzistira na takvim potporama koje povećavaju konkurentnost, ali hrvatske vlade ne slušaju. Potpore se još uvijek smatraju i učinkovitim sredstvom za kupovanje glasova ciljanih skupina u krakoročnom razmišljanju od jednog mandata. Svaki ministar želi zadržati svoje potpore i imati svoje ciljane skupine kojima može dati novac. A zauzvrat dobiti glasove. I tu dolazimo do još jedne sramotne činjenice - u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni registar koliko je neka tvrtka primila potpora po stotinama osnova. Teoretski, ako je netko dovoljno vješt, može po raznim programima iz raznih ministarstava izvući novce i tako preživljavati.

AZTN kao zaštitnik tržišnog natjecanja samo odobri ili odbije neki program ministarstva, ali je li jedna tvrtka uzela novac po više programa, nitko ne prati. Jednako kao što nitko ne prati i još uvijek nije uspostavio jedinstveni registar po kojim sve osnovama jedna osoba prima socijalna i sličnih davanja od države i gradova. I sve to uz zaklinjanje svake vlade da će uspostaviti učinkoviti sustav i da će famozni OIB zaživjeti. Koliko je ministarstvima važno da imaju učinkovit sustav, svjedoči i to što ni u jednom ne postoji poseban odjel, makar s dva ili tri čovjeka, koji se bavi Zakonom o potporama i 30-ak zakonskih i podzakonskih akata koji ih reguliraju. Pa čak ni Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture koji daju više od pola proračunskih potpora. Poseban su problem poljoprivreda i ribarstvo, za koje potpore iz godine u godinu rastu, a 2010. su iznosile 4 milijarde kuna. Unatoč svemu, poljoprivredna proizvodnja pada. Činjenica je međutim, da sektor koji godišnje dobije 4 milijarde kuna ne proizvodi dovoljno i da sustav nije dobar. Novi ministar Tihomir Jakovina najavio je da će se raditi na novom sustavu potpora. Nova regulativa trebala bi biti gotova do ljeta, ali zasad je poprilično izgledno- neće biti preradikalnih promjena u biti potpora. Većina je nepromjenjiva jer je ispregovarana i potpisana unutar pregovora s EU. Past će u vodu i velike najave da će se moći nekoga kazniti za zlouporabu poticaja proteklih godina jer je to teško provesti. Jakovina će zato, neslužbeno doznajemo u Ministarstvu, biti usmjeren na znatno rigoroznije kontrole kako se poticaji koriste, kako bi u budućnosti spriječio zlouporabe. Dosadašnji minimum da se kontrolira samo 5 posto onih koji dobivaju potpore u poljoprivredi znatno će se uvećati, kontrole će biti rigoroznije kroz Savjetodavnu službu i Agenciju kroz plaćanje u poljoprivredi. Redovito bi se trebao ažurirati i sustav zračnih snimki (ARKOD) preko kojeg se u kombinaciji s katastrom može znati je li na određenom zemljištu zaista i posijana kultura za koji su dobiveni novci. Ako se, primjerice, ne može promijeniti iznos poticaja koji se dobiva za hektar pšenice, može se kontrolirati pridržavaju li se seljaci propisanih standarda. Sve to kako jedan seljak ne bi na hektaru proizveo pet, a njegov susjed dvije tone pšenice. A uz istu potporu po hektaru. Jasno je da se onaj s manjom proizvodnjom nije pridržavao standarda i štedio umjesto da je proizvodio. I tu je prostor za kazne. Poljoprivredne subvencije nisu pod ingerencijom AZTN-a i pravilnika koji on predlaže, nego izravno pod Ministarstvom poljoprivrede do ulaska u EU. Nakon toga će se potpore dodjeljivati u sklopu s jedinstvenom politikom EU-a.

NE TREBA SE ZAVARAVATI da će ikada prestati pokušaji zlouporabe novca poreznih obveznika. Dokazuju to i primjeri u zemljama EU-a gdje se prijevare redovito otkrivaju. Ostaje i velik prostor za rad po starom na takozvanim potporama male vrijednosti koje se smiju dodijeliti tvrtki do iznosa od 1,5 milijuna kuna u tri godine. One se po službenoj evidenciji ne smatraju potporama, niti ih AZTN odobrava. A kroz te male potpore država je 2010. plasirala 590 milijuna kuna, što iznos ukupnih pomoći podiže na nevjerojatnih 10 milijardi kuna. Mogu se očekivati i rani otpori u samim tijelima državne uprave koja dodjelju potpore, a nekih opipljivih sankcija za ogluhu o novu regulativu i nema. Ipak, uz sve navedene poteškoće, uz pravilnik AZTN-a, te ako Ministarstvo poljoprivrede ispuni svoja obećanja, makar bude i napravljen korak prema boljoj kontroli našeg novca, samim tim će se ostvariti i puno važniji cilj - veća konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Vezane vijesti

AZTN nije nezakonito postupala pri ocjeni koncentracije Ina/Mol

AZTN nije nezakonito postupala pri ocjeni koncentracije Ina/Mol

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) nije nezakonito postupala pri ocjeni koncentracije Ina/Mol, priopćila je danas ta Agencija na svojim… Više

Komentari

registracija
18/2/12

Mirni, 24.04.12. 06:57

Jedini naćin provjere funkcionalnosti potpora je jednu godinu potpuno obustaviti isplate pa gledati što će se i kome dogoditi.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika