25.04.2012. / 14:10

Autor: Nacional.hr

Rizik kreditiranja poduzetnika treba podržati i država

Prema novoj projekciji HNB-a, ove bi godine nefinancijski sektor od banaka mogao dobiti oko 9,5 milijardi kuna, što je rast od četiri posto, krediti tvrtkama rasli bi 7,5 posto, a kreditiranje stanovništva ostaje bez rasta

S okruglog stolaS okruglog stolaNužno je veće preuzimanje rizika u kreditiranju gospodarskih projekata, ali je i ključna sama podjela toga rizika, naglasili su predstavnici banaka na okruglom stolu „Koga će banke kreditirati" održanom u HGK u organizaciji Magazina Banka te u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom. Okrugli je stol bio namijenjen poduzetnicima i predstavnicima financijske industrije.

Osnovna je ideja skupa podsjetiti javnost na financije i gospodarstvo te perspektivu u ovoj i sljedećim godinama, istaknuo je direktor i glavni urednik Banke Željko Ivanković, otvarajući okrugli stol na kojem je bilo riječi o mogućnostima kreditiranja gospodarstva te izgledima da banke i HBOR preuzmu na sebe više rizika nego do sada.

Prema novoj projekciji HNB-a, ove bi godine nefinancijski sektor od banaka mogao dobiti oko 9,5 milijardi kuna, što je rast od četiri posto, krediti tvrtkama rasli bi 7,5 posto, a kreditiranje stanovništva ostaje bez rasta. U taj je iznos uključena trećina od planiranih osam milijardi kuna, što je osigurano HNB-ovim mjerama, koliko se smatra da je realno odobriti gospodarstvu u sljedećih osam mjeseci, rečeno je.

HBOR za 2012. godinu planira 6,9 milijardi kuna za ulaganja u industriju, turizam, poljoprivredu, programe energetske učinkovitosti, zaštite okoliša itd. Upravo smo za te kategorije uveli privremenu mjeru smanjenja kamatnih stopa za jedan postotni bod te odobravamo kredite po jedan, tri i pet posto godišnje, istaknuo je direktor Sektora kreditiranja HBOR-a Hrvoje Galičić.

Tatjana Kovač Klemar iz Ministarstva poduzetništva i obrta istaknula je kako je cilj povećati potpore gospodarstvu, osobito unaprijediti politike i mjere poticanja i razvoja maloga gospodarstva. Navela je programe ministarstva - Konkurentno poduzetništvo, Povoljno financiranje i jamstva, Obrazovanje za poduzetništvo i obrtništvo, Unapređenje poduzetničke infrastrukture te EU programi i projekti.

Predsjednik Uprave DIV-a Tomislav Debeljak smatra kako bi dio rizika kreditiranja osim banaka trebala preuzeti i država, čime bi banke puno lakše davale kredite. Direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Nenad Mećava kazao je kako se od banaka očekuje da budu stabilne i sigurne, stoga je nužno da se drže određenih kriterija te budu relaksirane što većim udjelom vlasnika i podjelom rizika s HBOR-om te HAMAG-om. Cilj nam je isti s poduzetnicima, plasirati što više dobrih kredita te pokrenuti gospodarstvo, kazao je Mećava dodavši kako je projekata vrlo malo kod malih i srednjih tvrtki, stoga i sami traže kupce radi oživljavanja gospodarstva jer sredstava ima dovoljno.

Predsjednik Uprave Banco popolare Croatia Goran Gazivoda napomenuo je kako je tek 20 posto tvrtki u Hrvatskoj kreditno sposobno za vraćanje dugova. U kreditiranju je potrebno koncentrirati se na proizvodnju te izvoz, kao i na veće preuzimanje rizika uz jednaku cijenu. Direktor Sektora gospodarstva Erste banke Vladimir Kristijan istaknuo je povećano kreditiranje gospodarstva osobito malog i srednjeg poduzetništva. Potencijali su u energetici, energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije te u proizvodnji za izvoz, projektima infrastrukture te agro-financiranju. Inače, potražnja je za kreditima smanjena i nema dovoljno kvalitetnih projekata te je ključna podjela rizika, smatra Kristijan.

Direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK Tajana Kesić Šapić navela je tri segmenata poduzetništva koji nailaze na prepreke. To su poduzetnici početnici koji nemaju dovoljno sredstava te znanja. U stjecanju potrebnih znanja pomaže im i HGK kroz organiziranje raznih edukacija. Zatim poduzetnici koji za rast i razvoj trebaju dodatni impuls te izvoznici kojima treba dodatni kvalitetni potencijal za pripremu izvoza, u čemu bi ima mogle pomoći i banke, rekla je Kesić Šapić posebno pohvalivši PBZ na uključivanju u CIP projekte te napomenuvši potrebu uključivanja i ostalih banka za financiranje projekata u drugom krugu programa IPA IIIc.

Na okruglom je stolu predstavljeno specijalno izdanje Banke - Svijet financija, koje je pripremljeno u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, koja je partner Banke u projektu Financijske pismenosti. U tom se posebnom izdanju, među ostalim, govori i o kreditiranju poslovanja na primjeru sedam tvrtki - Eurocable, CIOS, Ericsson, Podravka, Petrokemija, Jadran-Galenski laboratorij, AD Plastik, izvoznika koji imaju ideje, inicijativu, tržište i inovacije, a navode kako banke moraju biti brže, trebaju sniziti kamate i, općenito, dati bolje uvjete kvalitetnim klijentima.

Vezane vijesti

HGK ponudila 22 investicijska projekta vrijedna više od 2,5 milijarde eura

HGK ponudila 22 investicijska projekta vrijedna više od 2,5 milijarde eura

"Italija je Hrvatskoj najvažniji partner u kontinuirano uravnoteženoj robnoj razmjeni. Italija je i drugi po važnosti ulagač u RH te 65 posto… Više

Komentari

registracija
26/2/12

okvardz, 25.04.12. 14:40

jebe se državi za poduzetništvo, njoj je lopovluk bitan.lopovska država brine samo za kriminal i kriminalce.


registracija
28/1/12

Bvalen16, 25.04.12. 15:33

Ma jebem vam mater..Rizik kredita za poduzetnike neka preuzme država,rizik kredita za građane ionako pada na građane a koji je vaš rizik??Bando lihvara, u doba krize i recesije jedino bankari imaju ekstra profit.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika