25.04.2012. / 16:59

Autor: Igor Koruga

Sven Mrđen na strani romantičnog pijanističkog opusa

Mrđen je na samome kraju nastupa pokazao pozamašno klavirsko znanje i neskriveni potencijal koji ga dijeli od gotovo jednako dobrih kolega i prijatelja iz glazbene škole

Sven Mrđen (Foto: Mirko Cvjetko)Sven Mrđen (Foto: Mirko Cvjetko)Mladi pijanist Sven Mrđen (1994.) predstavio se glasovirskim recitalom odabranoj publici u ponedjeljak, 23. travnja 2012. godine, u ciklusu ¨Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj¨. Kao učenik trećeg razreda Srednje glazbene škole Vatroslava Lisinskog u klasi profesorice Lidije Lovrić-Vidiš, može se pohvaliti prvom (2007.), drugom (2009.) i trećom (2005.) nagradom s državnih natjecanja, posebnom pohvalom žirija na EPTA natjecanju 2007. godine, trećom nagradom na EPTA-i 2009. godine, kao i Nagradom Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu zadane skladbe hrvatskog autora (I. Josipović - Tokatna etida). Nepobjediv na školskim natjecanjima, dobitnik je i nagrade ¨Mira Sakač¨ za najboljeg učenika klavirskog odjela i sudionik brojnih seminara domaćih i stranih profesora poput Đ. Tikvice, J. Zlatara, D. Cikojevića, Đ. Stanettija, O. Cinkoburove, E. Indjića, M. Ambokadze, V. Balzania, R. Nolla i dr.

Dvodijelni Mrđenov program bio je i stilski podijeljen. U barokno-klasičnom dijelu čuli smo Bachov Preludij i fugu u g-molu, WTK I, BWV 861, i Beethovenovu trostavačnu 17. Sonatu u d-molu, op. 31, br. 2 /Oluja/, a u romantičnom, drugom dijelu Obermannovu dolinu Franza Liszta, Ravelovu Sonatinu i Chopinovu Etidu u c-molu, op. 25, br. 12.

Bacha je mladi pijanist uspio korektno ¨posložiti¨, no Sonatu u d-molu valjalo je protumačiti nijansu točnije, u širem kontekstu, u kojem se glazbenim jezikom fino opisalo zbunjujuće Beethovenovo heiligenstadtsko iskustvo s počecima progresivnog gubljenja sluha. Romantični je dio obilježilo opuštenije i sugestivnije ozračje, kao plod, vrlo vjerojatno, ustrajnijeg i predanijeg vježbanja. Dinamički i tehnički naglašeni programi u pravilu su draži mladim glazbenicima koji se s interpretativno najzahtjevnijim djelima, poput Mozartovih, Bachovih i Beethovenovih, nastoje baviti uglavnom zbog nepisanih pijanističkih (i edukativnih) pravila. Svenovi su se prsti vremenom opustili i razigrali, te jasno opisali pastoralne zvuke rapsodičnog Lisztovog (šestog) stavka iz ciklusa ¨Godine hodočašća¨ iz 1. knjige - Švicarska, jednako kao i Ravelovu simpatičnu Sonatinu čije je ime varljivo sugeriralo jednostavnost (?) skladbe u čijem je harmonijskom dijelu francuski impresionist uveo silaznu kvartu, inače sveprisutnu u jazzu, kao osnovni gradbeni materijal u sva tri stavka (Modéré-Mouvement de Menuet-Animé). U raskošnoj i smislenoj Chopinovoj Etidi u c-molu Mrđen je na samome kraju nastupa pokazao pozamašno klavirsko znanje i neskriveni potencijal koji ga dijeli od gotovo jednako dobrih kolega i prijatelja iz glazbene škole i Klasične gimnazije u kojoj uspješno pohađa 3. razred.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika