Orsat MiljenićMinistri pravosuđa zemalja članica Europske unije razgovarali su u petak na sastanku u Luxembourgu o prijedlogu direktive o zamrzavanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelima, koja bi trebala omogućiti lakši obračun s prekograničnim kriminalom.

Ta direktiva bila bi dopuna nacionalnim zakonodavstvima i sustavima, koji nisu dovoljni za borbu protiv prekograničnog kriminala.

"Jedno je uspostaviti nacionalno zakonodavstvo i učinkovite sustave, međutim, kriminal je prekograničan i sada se traži rješenje da se i u tim slučajevima može učinkovito djelovati", rekao je za Hinu hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je na sastanku sudjelovao kao promatrač.

Ovo je prva rasprava o prijedlogu direktive koju je Komisija predstavila u ožujku. Procjenjuje se da godišnje stotine milijardi eura završe u džepovima mafijaških i zločinačkih organizacija, a samo na trgovini drogama zarađuje se oko 100 milijardi eura godišnje. Nova pravila trebala bi omogućiti lakšu zapljenu nezakonito stečenih sredstava prenesenih na treće osobe.

Ministri su također razgovarali i o prijedlogu direktive o kaznenim sankcijama za neovlašteno raspolaganje povlaštenim informacijama i manipulaciju tržištem. Europska komisija je u listopadu prošle godine predložila nova pravila, budući da je ocijenjeno da su sadašnje previše raznolike u zemljama članicama i da nemaju potrebni učinak odvraćanja. Novim pravilima želi se pojačati povjerenje ulagača na financijskim tržištima.

Hrvatska je postojeću direktivu već prenijela u svoje zakonodavstvo, a počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2013.

Ministri su na sastanku informirani o uspostavi europskog informacijskog sustava kaznenih evidencija, koji bi također trebao pomoći u suzbijanju prekogrančnog kriminala.

Mađarski ministar pravosuđa na sastanku je pozvao svoje kolege na obilježavanje Europskog sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima 23. kolovoza u Budimpešti. To je drugi put da se taj dan obilježava slijedom odluke Europskog parlamenta. Prvi put prošle godine taj je dan obilježen u Poljskoj, sljedeće godine na redu je Litva, a nakon nje Latvija.

Europski parlament je u travnju 2009. godine izglasao rezoluciju u kojoj je pozvao da se 23. kolovoza, na dan kada je potpisan pakt Molotov-Ribbentrop kojim su Sovjetski Savez i nacistička Njemčka podijelili istočnu Europu, obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.