Anders Behring BreivikDvojica norveških državnih zaposlenika svjedočila su u petak o patnjama i ozljedama zadobivenima u bombaškom napadu Andersa Behringa Breivika na njegovu suđenju u Oslu koje protječe dostojanstveno i svjedoči o visokoj civliziranosti te zemlje koja je pokazala čovječnost naspram ubojičine okrutnosti.

Tore Raasok, 56-godišnji radnik u ministarstvu transporta, ispričao je kako ga je silina eksplozije podignula u zrak i zatim odbacila 22. srpnja u središtu Osla gdje je Breivik aktivirao eksploziv, piše agencija Reuters.

Jedna od osam preživjelih osoba bombaškog napada što ga je Breivik izveo pred uredima norveške vlade, Raasok je ispričao kako su mu se krhotine stakla zabile u oba oka i obje su noge bile zdrobljene, a lijeva je morala biti amputirana. Deset je puta operiran i ne može se više služiti lijevom rukom.

Pred sudnicom su položene tisuće ruža za Breivikove žrtve, a u četvrtak se 40.000 okupilo i otpjevalo pjesmu za koju je Breivik rekao da ispire mozak mladim ljudima. Time su pokazali da ubojica nije slomio njihov razvijen osjećaj tolerancije, drže analitičari.

Breivik (33), je optužen za terorizam i ubojstvo bombom koja je ubila osam osoba, a ranila više od 200 u Oslu te za pokolj vatrenim oružjem na otoku Utoeya 69 članova mladeži vladajuće Laburističke stranke koju Breivik naziva izdajničkom jer je preliberalna prema useljenicima i donosi islamističku prijetnju.

Kristian Rasmussen (31), druga žrtva Breivikove bombe, ispričao je kako je 12 dana bio u komi i borio se za život. Pretrpio je teške ozljede glave i abdomena, krvarenja u mozgu, vrat mu je bio slomljen i u bolnici je bio gotovo dva mjeseca.

Brojni drugi preživjeli izgubili su sluh od jake eksplozije, a preživjeli s otoka Utoeya svjedočit će kasnije, dok se suđenje nastavlja u četvrtak, rečeno je u petak.

Suđenje je od početka veličanstven test humanosti nad jednim od najgorih pokolja u povijesti te zemlje, prenosi agencija AFP ocjene komentatora.

Podsjeća da su tužitelji, psihijatri i branitelji žrtava stisnuli ruku osobe koja je ubila 77 ljudi, što je za strane promatrače neobično, no pokazatelj je norveških cvilizacijskih dometa.

"Dostojanstveno proživljavamo pakao zvan Breivik" i "možemo biti ponosni što nije stvoreno ozračje linča", napisala je Shabana Rehman, komentatorica tabloida Verdens gang (VG).

Od preživjelih žrtava bombe, neke od njih s teškim posljedicama, nijedna se nije izravno obratila okrivljenome. Dan nakon napada Norvežani su odgovorili solidarnošću i zajedništvom.

"Nasuprot Sjedinjenim Državama nakon 11. rujna, Norveška neće ugroziti svoju dušu predajući se brutalnoj i strastvenoj osveti", komentirao je Thomas Hylland Eriksen, profesor antropologije na sveučilištu u Oslu. Umjesto slogana "ako niste s nama, vi ste s teroristima, Norveška slijedi geslo "naše vrijednosti nauprot njihovih", napisao je Eriksen na webstranici openDemocracy.

Strategiju kojom je ta skandinavska zemlja odgovorila na mržnju svojom je porukom na twitteru sažela mlada Norvežanka Helle Gannestad napisavši "Ako jedan čovjek može proizvesti toliko mržnje, zamislite koliko samo ljubavi svi zajedno možemo stvoriti".

Poruku je preuzeo premijer Jens Stoltenberg pozivajući nakon napada na "više demokracije, više otvaranja, više čovječnosti, ali bez naivnosti".

U samome središtu suđenja je pitanje Breivikova mentalnog zdravlja i odluka o tome presudit će hoće li ubojica, koji sebe naziva samozvanim križarom u obrani kršćanskih vrijednosti od islamističke prijetnje, završiti u bolnici za mentalno oboljele ili u zatvoru.

Taj ekstremist na sebi svojstven način protumačio je okupljanje i pjevanje 40.000 ljudi u Oslu rekavši da je to "tipična norveška reakcija", jer "mi nemamo pravo razbjesniti se, biti ljudi".

Komentator VG-a Anders Giaver napisao je da Norvežani ne mogu biti bijesni jer nisu naviknuli na takav tip zločina, a običavali su ga vidjeti u drugim zemljama.