Kriza obara vlade u članicama EUU više od polovine od 27 država članica Europske unije od proljeća 2010. došlo je do značajnih promjena vlasti. U većini slučajeva razlozi su ekonomska situacija i drastični rezovi u javnim budžetima. Poslije Velike Britanije, Španjolske i Italije, sljedeća velika zemlja EU koja bi se mogla suočiti sa promjenom je Francuska. Socijalistički predsjednički kandidat Francois Holland ima dobre šanse da u drugom krugu izbora (6. svibnja) odnese pobjedu nad konzervativcem i sadašnjim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem.

Stabilni odnosi moći trenutno postoje u Njemačkoj, Poljskoj i manjim državama - Litvi, Estoniji, Austriji, Luksemburgu i Malti. U svim drugim zemljama vlade su bile žrtve krize. Nizozemskoj predstoje prijevremeni izbori čak po drugi put od izbijanja dužničke krize. U Grčkoj, epicentru krize, 6. svibnja se također bira novi parlament. U Švedskoj i Bugarskoj vlada se oslanja na manjinu.

Problem za euro-zonu

U euro-zoni, to jest. u 17 država koje imaju euro kao valutu, u protekle dvije godine jedanaest njih je promijenilo vladu. Pri tom je manju ulogu igrala politička boja vlasti, smijenjene su konzervativne i socijalističke, a i liberalne koalicije. U Španjolskoj, na primjer, na vlast su došli konzervativci, dok Francuskoj predstoji suprotno. U Grčkoj i Italiji vlast su preuzeli izvanstranački tehnokrati.

"Stalno se moramo navikavati na nova lica i koncepte", požalio se jedan europski diplomat govoreći o sastancima euro-grupe koja se sastoji od ministara financija zemalja sa zajedničkom valutom. Ovaj nedostatak kontinuiteta otežava provođenje hitnih mjera za spašavanje eura. Kancelarka Angela Merkel bi odlaskom Sarkozya mogla izgubiti ključnog saveznika u borbi za njene mjere štednje i konsolidacije. Do sada su uz nju bile i Austrija, Finska, Luksemburg i Nizozemska.

Tko će izvesti EU iz krize?

Zabrinuta je i Europska komisija. Jer, tijekom dužničke krize, Europska komisija, najviše upravno tijelo EU, izgubila je mnogo svog utjecaja. Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, zalaže se da to tijelo postane ekonomska vlada EU i doprinese jačanje postojećih institucija EU. Barroso zahtjeva bolju koordinaciju ekonomske i fiskalne politike u 17 zemalja euro-zone.

A što će biti sa mjerama donesenim za spašavanje eura, fiskalnim paketom koji je potpisalo 25 članica EU, dakle sve osim Velike Britanije i Češke? Jer, mogući budući predsjednik Francuske, Francois Holland, navaljuje ponovne pregovore o tom paketu. I u mnogim drugim člancima euro-zone raste protivljenje zbog načina borbe protiv krize. U Slovačkoj je zbog toga pala vlada 2011, u Finskoj se nadaju privilegijama, a u Njemačkoj, sudeći po posljednjim anketama, sve manje ljudi uopće podržava Europsku uniju.

Autori: Bernd Rigert / Dijana Roščić