Građani RH nemaju razloga za veselje (Predsjednik Vlade Zoran Milanović)Analitičari Ekonomskog instituta iz Zagreba u svom su redovnom izvješću o ekonomskim izgledima Hrvatske, Croatian Economic Outlook Quarterly, zaključili kako je hrvatsko gospodarstvo ponovno ušlo u recesiju. Ističu kako ulazak u recesiju potvrđuju dva uzastopna kvartala u kojima je zabilježen pad gospodarske aktivnosti.

"Bruto domaći proizvod je u četvrtom tromjesečju prošle godine smanjen za 0,4 posto na međugodišnjoj razini, dok je u prosjeku u 2011. ostao na razini iz 2010. godine. To je djelomično rezultat i revizije podataka o izvozu i uvozu prema kojoj je robna razmjena u 2011. bila za desetak posto snažnija, s deficitom u razmjeni koji je sada 6,5 milijardi kuna veći nego što je ranije bilo objavljeno. U 2011. godini domaća je potražnja bila relativno slaba, ponajprije zbog snažnog pada investicija, dok je neto izvoz imao blagi pozitivan doprinos ukupnom rastu. Raspoloživi mjesečni pokazatelji o kretanjima u realnom sektoru početkom ove godine ukazuju na daljnje smanjenje aktivnosti (izvoz, industrijska proizvodnja, trgovina na malo, građevinarstvo). Povrh toga stopa nezaposlenosti je osjetno povećana. Na temelju tih podataka procjenjuje se da je u prvom tromjesečju ove godine ostvaren pad BDP-a te je time hrvatsko gospodarstvo ušlo u novu recesiju nakon kratkotrajnog oporavka sredinom prošle godine. Zapravo, može se reći da ovime hrvatsko gospodarstvo ulazi u četvrtu uzastopnu godinu smanjenja gospodarske aktivnosti", ističu u prognozi.

Stoga su revidirali svoju raniju prognozu kretanja BDP-a te ističu kako će on u ovoj godini nastaviti svoj pad, dok bi prve znakove rasta trebao zabilježiti tek sljedeće godine.

"Smanjenje zaposlenosti, pad raspoloživog dohotka zajedno s negativnim raspoloženjem potrošača i višim cijenama zbog porasta stope PDV-a mogli bi dodatno smanjiti realnu potrošnju stanovništva. Očekuje se i osjetno smanjenje državne potrošnje. Investicije bi i u ovoj godini mogle zabilježiti pad. No, za razliku od prognoze od prije tri mjeseca kada se očekivao pad od 2,0 posto, sada se očekuje nešto blaži pad (1,1 posto) zbog najavljenih investicija u javnom sektoru. Do njihovog oporavka ove godine još uvijek neće doći jer je za pripremu i provođenje najavljenih projekata potrebno određeno vrijeme. Investicije bi trebale značajnije ojačati iduće godine uz rast od 3,5 posto", naglašavaju.

No, upozoravaju kako još uvijek postoje značajne neizvjesnosti vezane uz brzinu provođenja strukturnih reformi i ostvarivanja planirane fiskalne konsolidacije zbog kojih je moguće ostvarivanje pesimističnijih scenarija i dodatni pad gospodarske aktivnosti. Ističu kako su i dalje prisutni rizici zbog nestabilnosti u ekonomijama eurozone koji bi mogli utjecati i na hrvatsko gospodarstvo.

"Vanjskotrgovinski je sektor suočen sa značajnim problemima, a privatizacija i restrukturiranje brodogradnje će zasigurno imati negativne posljedice na izvoz. Stoga se predviđa pad i izvoza i uvoza, ali uz smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 0,6 posto BDP-a s prošlogodišnjih 1 posto. Inflacija će nešto porasti zbog promjena u poreznom sustavu, rasta cijena goriva kao i administrativno određenih cijena struje, plina, vode i gradskog prijevoza te bi se ove i iduće godine mogla zadržati na oko 2,5 posto. Na tržištu rada ove se godine očekuje nastavak negativnih trendova usprkos najavljenim mjerama aktivne politike zapošljavanja. Stopa nezaposlenosti mogla bi na razini prosjeka godine iznositi 18,3 posto, što je više od prošlogodišnjih 17,8 posto. Ako se ostvari prognozirani rast BDP-a u 2013., to bi moglo dovesti do poboljšanja situacije na tržištu rada i smanjivanja nezaposlenosti", ističu u zaključku.