Porezna uprava kontrolira što tko posjeduje i kako je do toga došaoInformacije prema kojima su se pojedini estradni umjetnici plaćali iz 'crnog fonda' te kako taj prihod nisu nigdje prijavili, pokrenula je pitanje rada Porezne uprave i kontrole dohotka svih građana. Nada Čavlović Smiljanec, pomoćnica ministra financija i ravnateljica Porezne uprave, u uvodniku TEB-ovog časopisa „Financije, pravo i porezi" osvrnula se na provođenje čl. 63. Zakona o porezu na dohodak kojim je propisana obveza Porezne uprave da tijekom godine prati izvore sredstava te ih uspoređuje sa stečenom imovinom, pokreće postupke te donosi rješenja o eventualnom utvrđenom nesrazmjeru između dohodaka i imovine. Dosadašnji rezultati su dosta skromni, a dokaz toga je i činjenica da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine pokrenut 2.181 postupak i to za cijelu Republiku Hrvatsku.

Naime, kako u svom tekstu ističe, Porezna uprave je dužna tijekom godine prikupljati podatke o oporezivim primicima fizičkih osoba, pratiti promet dobara i obavljati sve druge potrebne radnje. Također, propisana je i obveza da dohodak po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, osiguranja i drugi dohodak, ali i druge neoporezive primitke i potraživanja, uspoređuje s podacima o nabavljenoj nepokretnoj, pokretnoj i drugoj imovini, te drugim izdacima fizičkih osoba i njihovim obvezama tijekom poreznog razdoblja. Usporedba podataka između dohotka, primitka i potraživanja te nabavljene imovine, drugih izdataka i obveza, obavlja se na temelju podataka s kojima raspolaže Porezna uprava, podataka koje priopći porezni obveznik i podataka iz drugih izvora.

Temeljem prikupljenih usporednih podataka, ako upućuju u postojanje nesrazmjera između vidljivih dohodaka, primitka i potraživanja te nabavljene imovine, drugih izdataka i obveza pokreće se postupak u kojem Porezna uprava, poziva fizičku osobu koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište (rezidenta Republike Hrvatske) radi davanja izjave o imovini i načinu stjecanja imovine.

Temeljno načelo poreznog postupka, ističe Nada Čavlović Smiljanec, obvezuje službenike Porezne uprave na postupanje u dobroj vjeri, ali isto tako obvezuje i porezne obveznike da sudjeluju u poreznom postupku iznoseći činjenice bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke. Porezna uprava dužna je utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravedne odluke pri čemu je s jednakom pažnjom dužna utvrditi i one činjenice koje idu i u prilog poreznog obveznika.

Nada Čavlović Smiljanec naglašava da je postupak utvrđivanja nesrazmjera (između izvora sredstava te stečene imovine), iznimno složen. Osnovno je pravilo da Porezna uprava slobodno ocjenjuje dokaznu snagu pojedinih dokaznih sredstava. Koje će radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu određuje Porezna uprava, a kao dokaz može poslužiti npr. isprava, saslušanje svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka, očevid. Međutim činjenica da porezni obveznik odbija sudjelovanje u postupku ne znači da će Porezna uprava prekinuti provedbu postupka već će se postupak nastaviti prema saznanjima kojima raspolaže Porezne uprave.

Ako Porezna uprava utvrdi da izvori za imovinu fizičkih osoba nisu dokazani, utvrdit će po toj osnovi dohodak kao razliku između vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje. Na utvrđivanje dohotka primjenjuje se općenite odredbe iz Zakona o porezu na dohodak. O provedenom postupku sastavlja se zapisnik koji se uručuje stranci na koji porezni obveznik ima pravo prigovora. Temeljem zapisnika donosi se porezno rješenje kojim se utvrđuje porez na dohodak.

Zakonodavni okvir je tu, ali ...

Iako je propisana obveza Porezne uprave da tijekom godine prati izvore sredstava te ih uspoređuje s stečenom imovinom, sukladno tome provodi i pokreće postupke, te donosi rješenja o eventualno utvrđenom nesrazmjeru - procijenjenom dohotku, koji bi se oporezivao, rezultati te pokrenuti postupci do 2012. su s obzirom na mogućnosti Porezne uprave, a isto tako i obavezu da postupa po navedenom članku, prilično skromni.

Dokaz tome je i činjenica da je u razdoblju od 2009. do 2011. godine pokrenuto 2181 postupak prema čl. 63. i to za cijelu Republiku Hrvatsku.

Radi povećanja efikasnosti Porezne uprave, uspostavljena je povezanost s određenim institucijama koje upisuju podatke o vlasništvu imovine. Temelj povezivanja je jednoznačno prepoznavanje osoba putem OIB-a. Povezanost je uspostavljena s MUP-om, trgovačkim sudovima, Središnjim klirinškim depozitarnim društvom, Agencijom za civilno zrakoplovstvo te FINA-om.

Određena razmjena provodi se i s lučkim kapetanijama i Ispostavama glede dojave podatke o novim stjecateljima plovila. Proces povezivanja, s ciljem razmjene podataka potrebnih za stvaranje evidencije o imovini osoba temeljem čl. 63. Zakona o porezu na dohodak, se nastavlja i tijekom 2012. godine, kada će se Porezna uprava povezati s Državnom geodetskom upravom. Istovremeno objedinjeni su podaci o osobama putem OIB-a raspoloživi u podacima Porezne uprave o svim oporezivim transakcijama koje upućuju na moguća stjecanja imovine, otuđenja imovine, ostvarivanje prihoda i sl.

Razmjena podatak s poveznim institucijama putem OIB-a je dvosmjerna - institucije dojavljuju Poreznoj upravi podatak odmah čim netko stekne zanimljivu imovinu dok Porezna uprava pita institucije o vlasništvu imovine.

Uspostavljena razmjena podatak između Porezne uprave i institucija, informatičko rješenje usporedbe svih podataka te utvrđivanja nesrazmjera, danas čini ovaj sustav te ove postupke transparentnim postupkom. Postavljeno informatičko rješenje ove postupke svrstava u svakodnevne postupke djelovanja Porezne uprave. Kontinuirano se prate promjene imovnog stanja poreznih obveznika bez obzira na djelatnost koju obavljaju i bez obzira radi li se o osobama iz javnog života, ili o poreznim obveznicima koji nisu poznati široj javnosti, sukladno obvezi postupanja u dobroj vjeri, što znači savjesno postupanje u skladu sa zakonom.

"Iz svega navedenog proizlazi da za ovako postavljeni sustav razmjene podataka ne postoje "nedodirljive" osobe odnosno sustav isključuje bilo koju mogućnost diskrecione odluke hoće li se provesti postupak ili ne", zaključuje na kraju Nada Čavlović Smiljanec.