Kada je prošlog tjedna, u utorak 5. veljače Ivica Račan ponosno obznanio da je vlada dodijelila paviljon Zagrebačkog velesajma Hrvatskom teniskom savezu, premijer možda i nije znao da je svojom odlukom legalizirao višegodišnju pljačku. Nacional posjeduje dvadesetak dokumenata koji potvrđuju da je u proteklih 5,5 godina u paviljonu koji je sada sjedište Hrvatske teniske akademije u niz slučajeva prekršen zakon, a državni proračun osiromašen skoro za milijun njemačkih maraka. Popis sudionika financijsko-teniskih marifetluka prilično je zanimljiv , a glavne uloge pripadaju vlasniku tvrtke Alplan tours d.o.o. i zastupniku HIP-a u Skupštini grada Zagreba Aladaru Metzingeru, donedavnom direktoru Zagrebačkog velesajma Jurici Paveliću, predsjedniku Hrvatskog teniskog saveza Slavenu Letici, te anonimnim predstavnicima Hrvatske poštanske banke i Fonda za privatizaciju.
Priča počinje u listopadu 1996 kada su Metzinger i Pavelić sklopili ugovor o iznajmljivanju velesajamskih paviljona 6 i 36, u kojima je poduzeće Alplan tours trebalo izgraditi desetak teniskih terena, igrališta za squash, teretanu i ugostiteljske objekte. Prema ugovoru najamnina je u prvoj godini iznosila 90.000 DEM, a svakih slijedećih 12 mjeseci Metzinger je ZV-u morao plaćati okruglo 218.571 njemačku marku. No nakon dvije godine Alplan tours je prestao izvršavati svoje obveze, pa je u kolovozu 2001. dug Metzingerove tvrtke prema Velesajmu narastao na 2.724.556,89 kuna što je nešto manje od 800.000 DEM. Još prije toga, 26. svibnja 2000. Hrvatska poštanska banka je Aladaru Metzingeru dala 2.157.000 maraka kredita, međutim niti jedna marka nije upotrijebljena za podmirivanje ogromnog duga prema zagrebačkom velesajmu. Umjesto toga, direktor Jurica Pavelić je tih dana u ime Velesajma dao suglasnost da Metzinger kao osiguranje kredita prenese cjelokupnu pokretnu imovinu, iako je prema zakonu ZV bio vlasnik sve pokretne imovine koja se nalazila u njegovom prostoru. Drugim riječima direktor ZV-a bezrazložno se odrekao financijskih prava iz kojih je njegova tvrtka mogla izvući ogromni profit.
A onda se u spašavanje prljavih financijskih konstrukcija na relaciji Alplan tours – Zagrebački velesajam umiješao Hrvatski teniski savez i njegov predsjednik Slaven Letica. Bez ikakvog povoda Letica je u ime HTS-a 10. kolovoza 2001. potpisao ugovor kojim se HTS obvezao vratiti Velesajmu cjelokupni Metzingerov dug u visini 2.724.000 kuna, i to uz zateznu godišnju kamatu od 9 posto. Drugim riječima, umjesto da financijska policija preispita mutne poslove između Jurice Pavelića i HIP-ovog gradskog vijećnika Aladara Metzingera, u sve se upleo Letica i na račun poreznih obveznika spiskao 800.000 maraka. Potom je uslijedio epilog: 2. veljače ove godine Alplan tours je cjelokupnu pokretnu imovinu, već odavno založenu u Poštanskoj banci prenio na Hrvatski fond za privatizaciju, koji je istog dana sklopio ugovor s HTS-om na koga je prenio sve pokretnine koje su bile u Metzingerovom vlasništvu. Kako je država odlučila sanirati Poštansku banku, tako je preuzela i potraživanja koja HPB ima prema Alplan toursu.
Na kraju su svi ispali zadovoljni. Letica se mogao hvalisati da je pod njegovim vodstvom otvorena Hrvatska teniska akademija, Aladar Metzinger po tvrdnjama upućenih još uvijek iznajmljuje velesajamske terene i odlično zarađuje, Jurica Pavelić se bogat povukao iz javnosti, a Račanu je uspjelo ono što niti Franji Tuđmanu nikada nije pošlo za rukom – pred TV kamerama odigrati par gemova s Goranom Ivaniševićem.

Mirko Galić progoni Vesnu Karuzu zbog verbalnog delikta

Prema Nacionalovim izvorima na Prisavlju, sam Mirko Galić, ravnatelj HRT-a, autor je prijave protiv Vesne Karuze za verbalni delikt protiv radijsko-televizijske institucije. Vijest je to zanimljivija što je Galić svim novinarima koji su ga o tome pitali u početku tvrdio kako o prijavi -nema pojma.
Podsjećamo, Vesna Karuza, urednica emisije “Kruške i kruške”, 8. veljače ove godine pozvana je na saslušanje u Odjel pravnih poslova HRT-a jer je intervjuom u Jutarnjem listu od 31. siječnja počinila ” povredu radnih obveza” iznoseći podatke o politici i programu HRT-a “na neprihvatljiv način”.
Karuza je u spomenutom broju Jutarnjeg lista doista izrekla niz kritičkih primjedbi na račun HRT-a. Rekla je, primjerice, kako je Dora vrlo skup i promašen televizijski projekt, da HRT-om vlada polu-mafijaški milje, da HRT ne može savladati svoj provincijski mentalitet i da proizvodi loš program koji nigdje ne može prodati.
No, sadržaj tih tvrdnji, po svemu sudeći, nije pravi motiv interne optužnice protiv Vesne Karuze. Intervju nije dala samostalno, već u okviru rubrike “Salon”, koja uvijek ugošćuje više sugovornika na zadanu temu. Ovoga puta u “Salonu” su, uz Vesnu Karuzu, gostovala i dva člana Vijeća HRT-a Ante Čović i Ivo Goldstein, deklarirani Galićevi protivnici.
Nacionalovi izvori tvrde da se dobar dio Karuzinog saslušanja odnosio na njih dvojicu; provodeći Galićev zahtjev pravna služba zapravo je željela znati zašto Karuza, gotovo u svemu, dijeli mišljenje s Galićevom opozicijom u Vijeću HRT-a. Prijestupnica je kažnjena opomenom, a aktualni ravnatelj HRT-a za uvijek je izbrisao iz sjećanja vlastite verbalne delikte: svojedobno je bio dobro plaćeni član Uprave HRT-a, ali i aktivist Forma koji je protiv svoje kuće također iznosio kritičke primjedbe. Jedino nije imao funkciju ravnatelja.

Po Guardianu, Nacional je jedini vrijedan medij u Hrvatskoj

Britanski dnevni list Guardian, jedan od najboljih dnevnih listova u svijetu, na svojoj WEB stranici nudi i niz linkova ka medijima iz skoro svih svjetskih država. Na stranici koja sadrži linkove ka medijima iz Hrvatske, Nacional je jedini tiskani medij koji je Guardianov WEB tim uvrstio u svoj izbor. Osim Nacionala, na stranici se nalaze linkovi ka novinskoj agenciji HINA, zatim HRT-u, IWPR.net, Radio Free Europe te prema Vladi Republike Hrvatske. Dok za HINA-u kažu samo da je to “hrvatska novinska agencija”, za HRT stoji da je državna televizija, kojoj se zamjera prevelika bliskost s političkim establišmentom. Izuzmu li se Institute of War and Peace Reporting i Radio Free Europe, kao dva medija kojima je sjedište u Londonu, odnosno Pragu, ostaje da je Guardian izabrao Nacional kao jedini medij kojemu se može vjerovati. Guardian je Nacional opisao kao “politički tjednik iz Zagreba, koji je nakon niza istraživačkih članaka u zavadi s vlastima”, kojeg je uvrštavanjem među linkove na svojoj web stranici svrstao među respektabilne svjetske tjednike.

Stanari napuštaju Empire State Building

Nakon terorističkog napada 11. rujna na New York, kad su srušene dvije tada najviše newyorške zgrade, neboderi blizanci WTC-a, najvišom zgradom u New Yorku ponovno je postao Empire State Building. Taj neboder na Petoj aveniji u središtu Manhattana, nekadašnji simbol New Yorka, otkako je 1931. sagrađen do izgradnje tornjeva WTC-a 1972., bio je najviša zgrada u New Yorku. No, dok je tada bila velika čast imati u njemu zakupljen prostor, sada stanari masovno napuštaju Empire State Building zbog straha da bi i on mogao postati metom terorista.
Kako tvrde stručnjaci za newyorške nekretnine, u pet mjeseci od 11. rujna taj je neboder napustilo oko 15 posto stanara. U zgradi ima mnogo slobodnog prostora za iznajmljivanje, a iako su vlasnici zgrade smanjili najamninu za 25 posto – a na Manhattanu je jako teško naći poslovni prostor – zainteresiranih za unajmljivanje prostora vrlo je malo.

Novinski rat cijenama

Rupert Murdoch, australski novinski magnat, vlasnik nekoliko vodećih britanskih novina, ponudio je pretplatu za svoja dva glavna ozbiljna lista, Times i Sunday Times, po dosad nezamislivo niskim cijenama, za koje konkurencija tvrdi da nisu realne. On nudi pretplatu na 48 tjedana za samo 48 funti, što znači da se za funtu dobije šest brojeva Times i jedan broj Sunday Timesa, a to je, po mišljenju konkurencije, ispod proizvodne cijene. Konkurenti smatraju da Murodch želi uništiti konkurentske listove, u prvom redu Guardian i Daily Telegraph, dampinškim cijenama koje će nadoknaditi izvanrednim prihodima od svojih visokonakladnih tabloida Sun i News of the World. Ponude za pretplatu Murdochova kompanija “News International” poslala je na 500.000 britanskih adresa.
Guardian i Daily Telegraph najavili su da će se zbog nelojalne konkurencije požaliti vlastima. Murdoch je već 1999. pokušao uništiti konkurenciju nudeći Times pojedinih dana u tjednu za samo 10 pennyja, što je također bilo ispod proizvodne cijene pa je od toga, nakon žalbe konkurencije i ocjene vlasti da je to nelojalni postupak, od toga odustao.

Votka ‘Stoličnaja’ opet državna

Moskovski sud napokon je završio četverogodišnji spor između ministarstva poljoprivrede i velike ruske izvozne privatne kompanije o vlasništvu nad licencama za najpoznatije vrste ruskih votki i presudio u korist ministarstva, pa je tako i licenca za najpoznatiju rusku vodku “Stoličnaja” odsad ponovno državna.
Ministarstvo poljoprivrede tužilo je sudu rusku izvoznu kompaniju “Sojuzplodimport” (SPI) da nezakonito upotrebljava tu licencu i izvozi votku pod tim imenom uz golem profit. “Stoličnaja” se izvozi u ogromnim količinama, a od prodaje je kompanija godišnje imala profit od dvije milijarde dolara. Država je tvrdila da je SPI do licence za tu votku, ali i za još 42 vrste votke, došao ilegalno, kupivši je od druge kompanije, koja na te licence nije imala pravo, plativši za licence 1997. smiješno niskih 300.000 dolara.
Ministarstvo je tvrdilo da je kompanija tako zloupotrebljavala nešto što je zapravo državno vlasništvo, iskorištavajući veliku popularnost te votke u inozemstvu, gdje ju je čak proslavio i filmski špijun James Bond, koji ju je u jednom filmu proglasio najboljom ruskom votkom. Državni stručnjaci procjenjuju da je vrijednost licence “Stoličnaje” i druge po potražnji u inozemstvu ruske votke “Moskovskaje” oko 400 milijuna dolara, a kompanija SPI moći će ih i dalje proizvoditi i izvoziti ako plati državi tu cijenu.

Bandića podržava čak 58,5 posto Zagrepčana

Nacional je u nedjelju, 10. veljače, proveo opsežno ispitivanje javnog mnijenja na uzorku od 1000 građana iz svih krajeva države: HDZ (19) i SDP gotovo su poravnati a treća stranka je HSLS (9,1)

Kada bi u Hrvatskoj bili održani parlamentarni izbori na kojima bi cijela država predstavljala jedinstvenu izbornu jedinicu, pobjednik bi bila Hrvatska demokratska zajednica. Nacionalov istraživački tim proveo je u nedjelju, 10. veljače, opsežno ispitivanje javnog mnijenja na uzorku od 1000 hrvatskih građana iz svih krajeva države. Rezultat je sljedeći: za HDZ se opredijelilo 19 posto ispitanika, dok najjaču stranku Vladine koalicije Socijaldemokratsku partiju Hrvatske podupire 18,1 posto birača. Na trećem mjestu je Budišin HSLS za koga bi glasalo 9,1 posto ispitanih, dok su sve ostale stranke ispod pet posto, Hrvatska narodna stranka dobila bi 4,7 posto, a Hrvatska seljačka stranka 4,6 posto. U Istri i dalje dobro kotira IDS, međutim kada bi najjača regionalna stranka nastupila samostalno, na nacionalnoj razini osvojila bi 2,4 postotka, što nije dovoljno za ulazak u Sabor prema postojećim kriterijima. Đapićevi pravaši postaju sve marginalniji i mogu računati na 2-postotnu potporu, a Demokratski centar na 1,5 posto glasova. Totalni debakl HDZ-ovih desnih satelita potvrđuje rejting HKDU-a koji dobiva 0,1 posto, a HIP na čelu s Miroslavom Tuđmanom ni toliko.
Situacija se mijenja kada se eliminiraju birači koji neće glasati te neodlučni. U takvim okolnostima HDZ osvaja 30,4 posto, SDP 28,9 posto, a HSLS 14,5 posto. U parlament bi još ušle dvije stranke: HNS (7,5 posto) i HSS (7,3 posto). Glede ostalih, oni čak ni u takvim okolnostima ne uspijevaju prijeći izborni prag, iako su mu najbliži IDS (3,8), HSP (3,2) i DC (2,4).
Račana i njegove saveznike treba zabrinuti podatak da je i u posljednjem istraživanju javnog mišljenja, koje je obavljeno 25. studenog 2001., HDZ također imao najveću podršku od svih ostalih stranaka. Sedamdesetak dana poslije skoro se ništa nije promijenilo, HDZ i dalje vodi s neznatnom prednosti pred socijaldemokratima, dok je unatoč višemjesečnim unutarnjim previranjima Hrvatska socijalnoliberalna stranka zadržala stabilnu treću poziciju na ovdašnjoj političkoj sceni. Uostalom povratak Dražena Budiše na čelo HSLS-a pozdravlja 46,4 posto anketiranih dok mu se suprotstavlja njih 40 posto. No može se pretpostaviti da je potpora Budiši kudikamo veća kada je riječ o ispitanicima koji bi svoj glas dali socijalnim liberalima. Ništa manje važna nisu još dva aspekta koja proizlaze iz istraživanja. Ponajprije, vidljiv je golem broj od skoro 40 posto razočaranih u političku situaciju, tako da je 18,1 posto izjavilo da neće izići na izbore, a njih još 19,3 posto ne znaju za koga bi glasali. Drugo, unatoč velikom broju potencijalnih apstinenata i vodećem mjestu opozicijskog HDZ-a, natpolovična većina ispitanika i dalje je protiv izbora, nasuprot čemu je 36,8 posto onih koji smatraju da treba ponovno izići na birališta.
Koliko god da su nezadovoljni službenom politikom, birači i dalje najviše vjeruju vodećim državnim dužnosnicima. Prvo mjesto među političarima zauzima predsjednik Republike Stipe Mesić sa 15,4 posto glasova, slijede Ivica Račan sa 12,9 posto, Dražen Budiša je treći sa 9,3 posto, a Zlatko Tomčić na četvrtkom mjestu ima podršku 7,2 posto ispitanika. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader peti je sa 6,3 posto i jedini je relevantni desničarski političar kome građani vjeruju. Paradoks hrvatske politike ogleda se u podatku da Sanader dobiva u javnosti deset puta više glasova nego njegov najveći konkurent za vodstvo HDZ-a Ivić Pašalić, dok je istodobno unutar stranke Pašalićev utjecaj nesumnjivo veći. Uostalom, Pašalić spada među najnepopularnije političare i u anketi su od njega lošije prošli samo marginalci kao što su Andrija Hebrang, Jadranka Kosor ili Ivo Lončar. Među političarima koji su uspjeli zadržati kakvu-takvu popularnost su Mate Granić, Vesna Pusić, Zdravko Tomac, Zlatko Kramarić, Anto Đapić i Miroslav Tuđman.
U sklopu ankete ispitanicima s područja grada Zagreba postavljena su dva dopunska pitanja. Na upit “Treba li se Milan Bandić unatoč vožnji u pijanom stanju ponovno kandidirati za zagrebačkog gradonačelnika?” potvrdno je odgovorilo čak 58,5 posto ispitanika, dok drukčije mišljenje ima njih 38,1 posto. Drugim riječima većini Zagrepčana podatak da je prvi čovjek njihova grada počinio prometni prekršaj, potom pobjegao s mjesta nesreće i na kraju lagao da se nije ništa dogodilo -sasvim je nevažna. To možda pokazuje da je Bandić uspio izgraditi vlastiti imidž kvalitetnog političara koji se skrbi za svoje sugrađane, ali i to da je njihova politička kultura na iznimno niskoj razini.
U svakom slučaju SDP u Zagrebu može bez straha inicirati raspisivanje novih izbora jer bi na njima osvojio čak 33,5 posto glasova. Premda socijaldemokrati i u drugim urbanim sredinama dobivaju mnogo glasova, čini se da u Zagrebu uživaju najveću podršku. Što se tiče sadašnjih koalicijskih partnera na vlasti, HNS je na drugom mjestu sa 13,1 posto, a HDZ je treći sa 10,8-postotnom podrškom. Za razliku od posljednjih zagrebačkih izbora u gradsku skupštinu vratio bi se HSLS (5,1 posto), uz dobru kampanju možda čak i HSS (4,5 posto), a ispao HIP za koji bi sada glasalo samo 1,1 posto ispitanih.

Italija: Il Sole 24 ore oštro napao Mila Đukanovića i Stanka Subotića za šverc cigareta

Najutjecajnija talijanska poslovna novina Il Sole 24 ore u opširnom tekstu oštro je napala crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića za šverc cigareta i portretirala Stanka Subotića Caneta, njegovog glavnog suradnika u tom krijumčarenju. Pod naslovom ‘Crna Gora cigaret država’ Il Sole 24 ore je prenio pisanje Nacionala i upoznao 800 000 svojih čitatelja s činjenicom da Subotića u krijumčarenju cigareta izravno podržavaju crnogorski predsjednik Đukanović i srbijanski premijer Zoran Đinđić. Il Sole 24 ore je napomenuo i to da su do tekstova objavljenih u Nacionalu za Subotića znali tek lokalni srbijanski krojači i krijumčari cigareta. Talijanska novina je pokušala razgovarati sa Subotićem, ali ovaj s njima nije htio razgovarati, rekavši da bi njegovi odgovori ‘dali municiju njegovim konkurentima’. U tekstu se navodi da je talijanska država zbog šverca cigareta samo iz Crne Gore prema Italiji 1999. izgubila 2,1 milijardi Eura, a njegov sadržaj sugerira da tog posla ne bi bilo bez izravne podrške Đukanovića i Đinđića. Il Sole 24 ore otkrio je i Nacionalu do sada jednu nepoznatu činjenicu: novina tvrdi da je zbog izravnog sudjelovanja u švercu cigareta, zaštiti talijanskih mafijaša i pranja novca pred sudom u Anconi podignuta optužnica protiv bivšeg ministra MUP-a Crne Gore i aktualnog savjetnika predsjednika Crne Gore za nacionalnu sigurnost Vukašina Maraša.