IlustracijaNa srbijanskim predsjedničkim, parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima do 17 sati je izašlo 44,1 posto upisanih birača što je za četiri posto manje nego na prošlim izborima.

Tajnik RIK-a Veljko Odalović rekao je za srbijansku državnu televiziju RTS da je u početku glasovanja bilo manjih tehničkih problema i kašnjenja u otvaranju nekih biračkih mjesta ali da su ti problemi brzo otklonjeni. Po njegovim riječima, RIK neće objavljivati neslužbene rezultate izbora, a prvi službeni rezultati mogu se očekivati oko 22.00, dva sata po zatvaranju biračkih mjesta.

Obustava emitiranja HRT-a

Republička radiodifuzna agencija naložila je TV operaterima u Srbiji da zbog kršenja predizborne šutnje obustave emitiranje prvog programa HRT-a, OBN-a i 'Koperenikus 3 - svet plus'. Programi tih televizija su prekinuti u mrežama kablovskih operatera jer su emitirali sadržaje kojima su kršili predizbornu šutnju', rekao je Tanjugu zamjenik predsjednika RRA Goran Karadžić.

Gledatelji tih operatera mogu pratiti drugi program HRT-a.

Građani Srbije na predsjedničkim izborima biraju između 12 predsjedničkih kandidata, a na parlamentarnim između 18 izbornih lista, dok je na pokrajinskim izborima u Vojvodini pred glasačima izbor od 14 izbornih lista, a na lokalnim izborima građani biraju vijećnike u lokalnim samoupravama.

Tadić i Nikolić favoriti

Najveće šanse da uđu u drugi krug predsjedničkih izbora, po posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, imaju donedavni srbijanski predsjednik, predsjednik Demokratske stranke (DS) i predsjednički kandidat koalicije okupljene oko te stranke Boris Tadić i kandidat vodeće oporbene Srpske napredne stranke (SNS) i predsjednik te stranke Tomislav Nikolić.

Kada je riječ o parlamentarnim izborima, očekuje se da će najviše glasova otići koaliciji oko DS-a i koaliciji oko SNS-a, a potom koaliciji okupljenoj oko Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivice Dačića i koaliciji "Preokret" koju predvodi Liberalno demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića.

Pretpostavlja se da će formiranje buduće vlade predvoditi ili Tadićev DS ili Nikolićev SNS, ovisno o tome čija koalicija dobije više glasova, a obe koalicije, po istraživanjima, mogu računati na relativno jednak broj glasova.

Nakon prošlih parlamentarnih izbora, održanih u svibnju 2008., koalicija oko Dačićevog SPS-a, u kojoj su još Partija ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS) i Jedinstvena Srbija (JS), postala je glavni partner koaliciji oko Tadićevog DS-a u sadašnjoj vlasti.

Istraživanja ukazuju da bi Dačićev SPS i nakon ovih izbora, birajući hoće li sa ostati sa Tadićevim DS-om ili napraviti dogovor sa Nikolićevim SNS-om, mogao imati odlučujuću ulogu u izgledu nove vlade, a samog Dačića u medijima su uoči izbora već neslužbeno najavljivali kao budućeg srbijanskog premijera.

Siromašni i ogorčeni Nikolićevi birači

Nikolićev SNS će, kako se pretpostavlja, dobiti veliki broj glasova prije svega onih koji su tijekom proteklih nekoliko godina uslijed ekonomske krize ostali bez posla i prihoda i koji za to krive sadašnju vlast, smatrajući je korumpiranom i partitokratskom.

Očekuje se da bi značajnu ulogu u postizbornom procesu formiranja parlametarne većine mogla imati i koalicija "Preokret" u kojoj su, uz LDP Čedomira Jovanovića, i Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, Socijaldemokratska unija (SDU) Žarka Koraća, Bogata Srbija, Vojvođanska partija, Demokratska partija Sandžaka, Zelena ekološka partija - zeleni, kao i Partija Bugara Srbije.

Tijekom predizborne kampanje u javnosti se, između ostalog, raspravljalo i o inicijativi pokrenutoj u jednom djelu srbijanske intelektualne i kulturne elite, da svi oni koji su razočarani u opću političku ponudu na izborima precrtaju svoj glasački listić i time ga učine nevažećim. Ova inicijativa u većini političkih stranaka naišla je na osudu i neprihvaćanje, a stranački čelnici ocjenjivali su kako bi to bilo neodgovorno i besmisleno.

Rezultati izbora, po zakonu, moraju biti poznati najkasnije do 10. svibnja, a novoizabrani zastupnici prvu sjednicu parlamenta moraju održati najkasnije 30 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora.

Nakon konstituiranja novog sastava parlamenta, potvrđivanjem mandata novih zastupnika, rok za formiranje nove vlade je tri mjeseca, a ukoliko vlada ne bi u tom roku uspjela biti formirana, morali bi biti održani novi izbori.