Objavljeno u Nacionalu br. 324, 2002-01-29

Autor: Nacionalova redakcija

Javno & tajno

Nakon Branka i sin Ivanda snima film

Višnjićev proces na Movie Databaseu

Premda postoji više od pola stoljeća, zagrebačka Akademija dramske umjetnosti tek ovih dana snima prvi film u vlastitoj produkciji. Nikoli Ivandi, scenaristu i redatelju filma “Ništa od sataraša”, te snimatelju Petru Janjiću ovo je prvi dugometražni film, a ujedno i njihov diplomski rad. Premda je Nikola Ivanda sin poznatog redatelja i profesora na Akademiji, Branka Ivande, činjenica kako je upravo njegov diplomski, dugometražni film dobio novac sveučilišne ustanove u kojoj završava školovanje zapravo nije, kako bi se dalo pomisliti, vezano uz poznato prezime. Prvih 1200 metara 35-milimetarske filmske vrpce mladi Ivanda i Janjić osvojili su, naime, na studentskom festivalu FRKA 2001. s dokumentarcem “Vuk”, a Kodakova nagrada uključuje i razvijanje, te obradu negativa u bečkom studiju Synchro Film. Akademija dramske umjetnosti kupila je dodatnu potrebnu filmsku metražu i u suradnji s Jadran filmom osigurala ostala produkcijska sredstva, ali i producenta, Jakšu Borića, studenta prve godine na Akademiji tek osnovanog odsjeka produkcije, koji organizira snimanje tog niskobudžetnog filmskog projekta i brine se o troškovima.
U glavnim ulogama nastupit će Bojan Navojec i Nikša Marinović, a priča počinje sprovodom na groblju Miroševac gdje se prošlog vikenda snimala scena koja otvara film. Ta Akademijina investicija isplatit će se ne samo zato što su se njezini diplomci napokon dokopali nedostižne filmske vrpce, nego i zbog toga što je “Ništa od sataraša” prvi hrvatski film za čije se snimanje nije posegnulo ni u državni proračun, ni u HTV-ovu blagajnu koja se, konačno, također puni iz pretplatničkog poreza. Postane li to uobičajena praksa, nakon četiri godine kad s odsjeka produkcije izađu prvi producenti, možda će se napokon početi razvijati i kakva-takva filmska industrija u pravom smislu te riječi.

Tiho filmsko razočaranje u Kinoteci

Premijera erotskog trilera “Sami” Lukasa Nole što je u dvorani zagrebačke “Kinoteke” održana prošlog četvrtka izazvala je veliko zanimanje javnosti, glumaca i redatelja. Domaći su mediji uoči premijere Nolina filma koji je na prošlogodišnjem Filmskom festivalu u Puli nagrađen s tri Zlatne arene (za režiju, kameru i kostimografiju) bili puni napisa o filmu s najduljom scenom seksa u povijesti hrvatskog filma. Svi koji su na premijeru došli ponukani tim napisima i plakatima na kojima je prikazan oralni seks glavnih glumaca, ostali su razočarani. Samo što se, za razliku od filmskih kritičara koji su “Same” već nakon Pule ocijenili mahom negativno, na partyju nakon premijere nitko od uzvanika nije se usudio javno reći što zaista misli o filmu. Govorilo se o filmu koji je po izgledu, dizajnu, fotografiji, glumi i režiji jednak svjetskim standardima, spominjala se visoka razina komornosti i hermetičnosti, zbog koje film neće naići na odobravanje domaće publike, no tek su rijetki ispod glasa ustvrdili da je film loš. Zanimljivo, upravo su scene seksa koje su mnoge i privukle u kino najčešće bile opisivane kao dosadne. Oni kojima je bilo teško gledati Nolin film “Nebo sateliti”, prikazan na HTV-u prošle nedjelje, teško da bi dočekali kraj “Samih”.

Višnjićev proces na Movie Databaseu

Na vjerojatno najpoznatijem web siteu filmske industrije, The Internet Movie Database, objavljena je vijest o tome da je Višnjiću, nakon sudske presude, tjednik Globus morao isplatiti odštetu od pet tisuća američkih dolara, i to tek dan ili dva nakon što je osvanula u hrvatskim novinama. Hrvatski je tjednik izgubio spor zbog članka “Tajna Vile od 1,5 milijuna dolara” u kojem tvrdi kako Višnjić i njegova supruga nisu plaćali najamninu za vilu u L.A.-u u kojoj žive, prenijeli su američki filmaši na svojim web stranicama dodajući kako se u istom tekstu tvrdilo da je ulogu u “Hitnoj službi” Višnjić dobio zahvaljujući poznanstvu njegova svekra, Tončija Vrdoljaka, s hollywoodskim producentom hrvatskog podrijetla, Brankom Lustigom.
Goran Višnjić sudu je dostavio račune dokazujući da je za vilu ipak plaćao najamninu, a sud je također prihvatio i njegov iskaz kako je do uloge u popularnoj seriji došao zahvaljujući napornom radu, a ne prijateljevanju s Lustigom, prenosi The Internet Movie Database. Sad kad za naporan rad ima i sudsku potvrdu, ne treba ni najmanje sumnjati kako će Višnjićeva zvijezda uskoro još snažnije zablistati na hollywoodskom nebu. Njegova popularnost očito već poprima razmjere koje će filmska industrija znati dobro unovčiti.

Tri duga sata Svibenovih improvizacija

Prva premijera zagrebačkog HNK nakon što je na mjestu intendanta Georgija Para zamijenio Mladen Tarbuk dogodila se prošle srijede. Riječ je o Pirandellovu komadu “Večeras se improvizira” u režiji Zlatka Svibena i izvedbi ansambla HNK, zbora Opere, manjeg kabaretskog sastava i dijela orkestra. Predstava je posvećena redatelju Branku Gavelli koji je isti tekst režirao 1941., u povodu 40. godišnjice njegove smrti. “Večeras se improvizira” tekst je koji briše granice između stvarnosti i umjetnosti te u pitanje dovodi oboje, a radnja predstave se prošle srijede, osim na pozornici, odigravala i u ložama, parteru, pa čak i u foajeu kazališta. Originalni Pirandellov tekst aktualizirali su Ivana Sajko i Sergej Pristaš, koji su dopisali neke scene u kojima problematiziraju izvedbu istog teksta iz 1941., u režiji Branka Gavelle. Najnovija je predstava zagrebačkog HNK dobila redom pozitivne, ali ne i euforične kritike, no zato su pohvalama zasipani svi glumci kojih je u predstavi čak dvadeset i troje i svatko glumi po nekoliko likova. Baš kao što je Luigi Pirandello napisao u tekstu “Večeras se improvizira”, tako je i prošle srijede dvorana kazališta bila “puna posebnih gledalaca koji obično prisustvuju premijeri svakoga novog komada”, pa tako premijeru nije propustio ni predsjednik Stjepan Mesić.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika