Foto: IlustracijaNajnovija „Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj“ koju su napravili stručnjaci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, a koja je danas predstavljena javnosti, ukazala je, među ostalim, na činjenicu da je gospodarska kriza posebno negativno pogodila djecu.

U odnosu na prethodnu UNICEF-ovu analizu iz 1998. godine, u novoj analizi načinjenoj na temelju 300-tinjak izvora kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja, dokumenata i zakona, utvrđeno je kako je do danas došlo do velikih poboljšanja položaja prava djece i žena u Hrvatskoj, rekla je voditeljica projekta Andreja Brajša Žganec.

Postoje međutim, kako je kazala, velike regionalne razlike kada je riječ o zadovoljavanju prava djece u Hrvatskoj, naglasivši pri tome kako je nužno otvarati centre za mentalno zdravlje djece posebice u Slavoniji i Dalmaciji.

Djeca i adolescenti čine 21,1 posto od ukupno procijenjenog broja stanovnika što Hrvatsku čini zemljom s relativno niskim udjelom djece u cjelokupnom stanovništvu i svrstava je ispod prosjeka EU gdje se ta brojka kreće oko 25 posto, navodi se u analizi.

Udio djece do 15 godina koji žive u uvijetima krajnjeg siromaštva Hrvatskoj je nizak u odnosu na Istočnu Europu, a podaci pokazuju kako je većina djece koja žive u uvjetima siromaštva iz Istočne i Središnje Hrvatske. Pomoću dječjeg doplatka 2008. godine stopa relativnog siromaštva među djecom smanjena je za 22 posto, a stopa siromaštva cjelokupnog stanovništva za osam posto.

Kada je riječ o pravima žena, analiza je ukazala kako bi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji i Kazneni zakon trebalo revidirati te osigurati njihovu usklađenost sa standardima ljudskih prava. Također se treba unaprijediti pozicija žena na tržištu rada.

Danas se na skrb za djecu u Hrvatskoj, isključujući obrazovanje, troši 1,6 posto državnog proračuna, ističe se u „Analizi stanja prava djece i žena u Hrvatskoj“.

Kada je riječ o pravima djece postoji potreba za boljom koordinacijom, snažnijom provedbom mjera, jačanjem koordinacije te osiguranjem suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave, centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, nevladinih organizacija i drugih.

Očita je nejednakost i kada je riječ o pristupu zdravstvenim uslugama za djecu i adolescente u pojedinim regijama.

Dio adolescentica upušta se u rizično seksualno ponašanje koje je odraz manjka informiranosti o negativnim posljedicama seksualne aktivnosti bez adekvatne zaštite te nedostupnosti usluga ustanova za reproduktivno zdravlje.

U Hrvatskoj je postotak porođaja kod adolescentica oko četiri posto, što je nešto više nego u razvijenim zemljama EU.

Potpredsjednicu vlade i ministricu socijalne politike i mladih Milanku Opačić posebno se dojmio podatak o tome da dio djece već sa 11 godina stupa u spolne odnose. „U tom je smislu važno uvođenje zdravstvenog odgoja u škole“, kazala je Opačić.

Najavila je kako bi se do kraja godine trebao u javnoj raspravi naći Obiteljski zakon s ciljem da se u njega ugrade što bolji mehanizmi za zaštitu djece.

Najavila je i pomake i donošenje „zakona o dadiljama“ rekavši kako u Hrvatskoj nema dovoljno jaslica i vrtića, postoje educirane žene ali ne postoji zakonsko uporište za njihov rad.

„Projekt dadilja bi možda mogla sufinancirati i lokalna zajednica. Možda bi im to bilo isplativije rješenje za zbrinjavanje djece“, rekla je Opačić.

Također je obećala kako će učiniti sve da se zaštite najranjivije skupine koje ovise o uslugama udruga.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić naglasila je kako je danas predstavljena „Analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj“ kvalitetna podloga za nove strategije za djecu.