ArhivaNešto više od godinu dana od izricanja nepravomoćne presude kojom su generali Ante Gotovina i Mladen Markač proglašeni krivima i osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u ponedjeljak će se održati žalbena rasprava.

Prema rasporedu rada na ročištu će u prijepodnevnom terminu žalbu obrazložiti obrana generala Gotovine a u poslijepodnevnom dijelu ročišta obrana generala Markača. Obje će obrane imati po sat i pol za svoje izlaganje a isto vrijeme dodijeljeno je i tužiteljima za odgovor na žalbe. Nakon tužitelja, obrane dvojice generala će, ukoliko žele odgovoriti na izlaganje tužitelja i svaka je dobila po pola sata.

Četiri pitanja

Žalbeno vijeće predvidjelo je i mogućnost da se generali Gotovina i Markač osobno obrate sucima na kraju ročišta i za to su odvojili po 10 minuta.

Žalbeno je vijeće u nalogu izdanom prošlog mjeseca pozvalo strane da se na usmenom ročištu usmjere na četiri pitanja: je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kad je u presudi utvrdilo pravilo od 200 metara od cilja za zakonitost topničkih pogodaka; kako bi se proglašenje toga zaključka pogrešnim odrazilo na druge zaključke o pogocima; može li zaključak o nezakonitosti topničkih napada opstati ako padnu zaključci vezani uz pravilo o 200 metara, te treba li zaključak o postojanju udruženog zločinačkog pothvata ostati ako se utvrdi da nije bilo nezakonitih topničkih napada.

Bivši zapovjednik Operativne zone Split general Gotovina i bivši zapovjednik specijalne policije general Markač 15. su travnja prošle godine osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora zbog progona srpskih civila koji su živjeli na okupiranim područjima Hrvatske u vrijeme Oluje.

Žalbeno vijeće još nije objavilo je li odlučilo o zahtjevu obrane generala Gotovine za uvođenjem novih dokaza u žalbenom dijelu postupka.

Novi dokazi

Obrana generala Gotovine zatražila je 4. studenoga prošle godine da se u žalbenom dijelu postupka uvede 25 novih dokaza, među kojima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme "Oluje", američka diplomatska bilješka objavljena putem WikiLeaksa te ekspertna izvješća američkih časnika. Ti se dokazi tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije "Oluje", u tijeku nje i nakon nje te karaktera topničkih napada HV-a tijekom "Oluje".

Obrane dvojice hrvatskih generala 1. su kolovoza prošle godine predale žalbu na prvostupanjsku presudu, a tužitelji se nisu žalili.

Obrana generala Gotovine u svojoj je žalbi poručila da je raspravno vijeće i činjenično i pravno pogriješilo kada je zaključilo u presudi da su napadi hrvatskih topničkih snaga u Oluji bili nezakoniti te da je neselektivnim granatiranjem počinjen progon srpskog stanovništva s okupiranih područja Hrvatske i zatražila oslobađanje generala.

Raspravno vijeće, umjesto da presudi na temelju tužiteljske interpretacije dokaza te ih prihvati ili odbaci i slijedom toga oslobodi generala Gotovinu, odlučilo je u presudi izgraditi vlastiti predmet protiv hrvatskog generala, uključujući uvođenje kriterija od 200 metara za zakonitost topničkih pogodaka, uskraćujući mu time pravo na pravično suđenje, navela je obrana u žalbi.

Udruženi zločinački pothvat

Gotovina i Markač proglašeni su krivima kao članovi udruženog zločinačkog pothvata čiji je navodni cilj bio trajni progon srpskog stanovništva tijekom i nakon Oluje, vojno-redarstvene akcije u kojoj je oslobođen hrvatski teritorij koji je dotad bio pod okupacijom pobunjenih hrvatskih Srba.

Markačeva obrana u svojoj je žalbi istaknula da je raspravno vijeće u presudi pogrešno zaključilo, oslanjajući se na svoje pogrešno tumačenje transkripta Brijunskog sastanka kao jedinog dokaza, da je pred operaciju "Oluja" osmišljen udruženi zločinački pothvat radi trajnog uklanjanja srpskog stanovništva činjenjem zločina, te da je Markač u njemu sudjelovao i značajno mu pridonio.

Žalbeno je vijeće tijekom žalbenog postupka odbilo dva zahtjeva za davanjem statusa prijatelja suda. Tako je u veljači ove godine prvo odbilo prijedlog za dodjelom statusa prijatelja suda Hrvatskoj koja je željela odgovoriti na zaključke o postojanju udruženog zločinačkog pothvata a onda i zahtjev 12 zapadnih vojnih i pravnih stručnjaka koji su željeli ponuditi svoje viđenje zaključaka prvostupanjske presude o nezakonitom korištenju topništva tijekom Oluje.

Presuda - kolovoz 2013

Vijeće je tijekom žalbenoga postupka i dva puta odbilo zahtjev Gotovinine obrane za subpoenom Srbiji. Gotovinini odvjetnici tražili su naime transkripte sa sjednica Savjeta obrane SRJ koji, po obrani, dokazuju da je naredba za evakuaciju stanovništva "Krajine" uoči Oluje došla iz Beograda, a nije bila posljedica pretjeranog granatiranja s hrvatskih položaja. Suci su zahtjev odbili smatrajući da žalbeni postupak nije novo suđenje i stoga se ne može smatrati prilikom za ispravak neuspjeha ili previda stranke u postupku tijekom predraspravne i raspravne faze a zaključili su i da je prvostupanjsko vijeće već razmotrilo opširan dokazni materijal o razlozima odlaska srpskih civila, uključujući i svjedočenja i izvještaje koje su sastavili srpski oficiri u tzv. RSK, izravna svjedočenja srpskih izbjeglica i dokaze o ulozi koju su mogli imati sastanci Vrhovnog savjeta obrane SRJ.

Izricanje pravomoćne presude, prema kalendaru rada suda kojeg je koncem prošle godine objavio predsjednik suda, planirano je za kolovoz 2013. godine.