Trojica od petoro kandidata uoči izbora u HDZ-u: Darko Milinović, Domagoj Milošević i Tomislav Karamarko; Photo: Damir Spehar/PIXSELL Tjedan dana prije izbornog sabora HDZ-a sljedeće nedjelje Tomislav Karamarko je ostao favorit za novog predsjednika najjače oporbene stranke. Sve procjene govore da je on, od petoro postojećih kandidata za novog predsjednika HDZ-a, i dalje najsigurniji kandidat za ulazak u drugi krug. Tada bi se trebao suočiti s aktualnom predsjednicom HDZ-a Jadrankom Kosor, Darkom Milinovićem ili Milanom Kujundžićem. Najslabije šanse da uđe u završni obračun za tron HDZ-a, prema ovoj procjeni, ima Domagoj Milošević. Ovakav mogući ishod bitke za mjesto predsjednika u HDZ-u sugerirala je jedna kladionica koja je je kasnije ipak izbacila iz ponude.

Poredak pretendenata na tron HDZ-a na kladionici Favorit bio je razvrstan prema sljedećim koeficijentima: Tomislav Karamarko 1,9; Jadranka Kosor 3; Milan Kujundžić 3,2; Darko Milinović 4,5, a najslabije plasiran bio je Domagoj Milošević. Premda ovaj poredak daje velike šanse i aktualnoj predsjednici Jadranki Kosor da uđe u drugi krug izbora za predsjednika stranke, Nacionalovi sugovornici iz HDZ-a sumnjaju u takvu mogućnost. Oni su uvjereni da najviše šanse za ulazak u drugi krug, osim Tomislava Karamarka, ima Milan Kujundžić. Riječ je o uglednom liječniku koji svoju kampanju gradi na tezi da ga dosada nije mogao kompromitirati podatak da je bio u vodstvu HDZ-a stranke. Stoga nije mogao biti suradnik proskribiranog Ive Sanadera. Odnosno, kako sam naglašava, nije surađivao ni s Ivom Sanderom, a ni s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem, a favorit Karamarko bio je bliski suradnik obojice.

Doduše, pitanje je može li tu relativno čistu poziciju Milana Kujundžića narušiti činjenica da je njegovu kandidaturu javno podržava i Ivić Pašalić, enfant terrible hrvatske političke scene iz 90-ih godina. Činjenica je da mu ta vrsta potpore može donijeti glasove u izrazito desnom spektru HDZ-a, prema kojem je bio krenuo i Tomislav Karamarko. Karamarko je u zadnjem trenutku odustao od govora u Bleiburgu prepustivši palicu kao glavnom govorniku Vladimiru Šišljagiću. Po svemu sudeći, Karamarko je dobro procijenio da mu to ne bi bila dobra legitimacija ni pred europskim demokršćanima u slučaju da postane predsjednik HDZ-a. Dakako, morao je preuzeti i rizik da zbog povlačenja ostane bez dijela glasova 2200 izaslanika, koji će sljedeće nedjelje u Lisinskom birati novog predsjednika HDZ-a.
Dakle, nitko neće zaraditi novce klađenjem na rezultate izbora za predsjednika HDZ-a. Kladionica je povukla klađenje vjerojatno zbog članka 48 Zakona o igrama na sreću. On zabranjuje klađenje na političke događaje. Zapravo, izrijekom zabranjuje klađenje na rezultate izbora za predsjednika Hrvatske, zastupnike te članove predstavničkih tijela lokalne samouprave. Stoga možda stoji ocjena da su organizatori klađenja ovaj put bili rigorozniji u tumačenju zakonskih odredbi no što je bilo potrebno ali je, po svemu sudeći, strah da se ne ogriješe o zakona ovaj put bio odlučujući.

Sve do sljedeće nedjelje trajat će i bespoštedno lobiranje kandidata i njihovih zastupnika. Nastavit će zvoniti telefoni izaslanika kako bi ih se privoljelo da glasuju baš za određenog kandidata, a u porukama koje će se slati bit će i dalje svega i svačega: i nemoralnih ponuda, ali i "ponuda koje se ne mogu odbiti". Ipak, izaslanici će na kraju glasovati tajno, pa će imati i mogućnost odabrati shodno vlastitoj savjesti ignorirajući sve eventualne, prethodne pritiske. U svakom slučaju, HDZ-ovce sljedeće nedjelje čeka duga noć iza koje bi se trebalo pojaviti novo vodstvo stranke. No, tu izborni postupak u najvećoj oporbenoj stranci neće biti završen. Taj će posao, kako se nagovještava u izbornim stožerima predsjedničkih kandidata, biti okončan tek nakon lokalnih izbora sredinom sljedeće godine. Tada će se znati hoće li i novo vodstvo uspjeti vratiti vjerodostojnost HDZ-u.